Pročitaj više →

Pročitaj više →

Radno-pravno zakonodavstvo predstavlja izuzetno osjetljivo pravno područje, koje se tumači na razne načine, pa tako je i sa pitanjem regresa (ko ima pravo na regres, visina regresa, način isplate regresa, pravo na regres radnika sa nepunim radnim vremenom, i dr). Samo jedna odredba Zakona o radu obrađuje isplatu regresa.

Pravo na regres je vezano za drugo pravo, pravo na godišnji odmor, pa su ova dva prava uzajamno povezana i uslov za isplatu regresa bi bio da radnik ima pravo na godišnji odmor, da je radniku poslodavac pojedinačnim aktom utvrdio pravo na godišnji odmor i da je poslodavac radniku omogućio da koristi pravo na godišnji odmor, a samim tim obaveza poslodavca bi bila da radniku obezbjedi isplatu regresa koji je namijenjen za umanjenje troškova koji će nastati prilikom korištenja prava na godišnji odmora.

Autor članka: Radmila Puzić, diplomirani pravnik Pročitaj više →

Od juna 2022. godine izmjenjen je set zakona kojima je uređena zdravstvena zaštita u Republici Srpskoj.
Ove izmjene dovode do preklapanja sa radnopravnim propisima iako nisu u potpunosti kompatibilne sa važećim rješenjima iz ZOR.
Zbog toga je u članku obrađen uticaj novih zdravstvenih propisa na obaveze poslodavca u situaciji kada je radnik privremeno spriječen za rad ili kada obavlja određene preventivne preglede. Svrha davanja osvrta je da se poslodavcima olakša upoznavanje sa novim obavezama koje proizilaze iz ovih propisa, kao i izmjenama postojećih obaveza.

Autor članka: Danijela Radonić, diplomirani pravnik Pročitaj više →

Pročitaj više →

Jedna od najaktuelnijih tema u radnom zakonodavstvu jeste i pravo na regres. Zbog povećanog broja upita u naš Savjetodavni servis, u nastavku teksta možete pronaći aktuelne odgovore na pitanja koja se tiču prava na regres kao i vrijeme, visinu isplate regresa. Regres predstavlja materijalno pravo radnika koje radnik koristi za korištenje godišnjeg odmora. To je pravo radnika koje mu omogućava da što bolje i kvalitetnije iskoristi godišnji odmor kako bi njegove psihofizičke aktivnosti se što bolje oporavile od rada, te da nakon godišnjeg odmora radnik bude spreman i odmoran za nastavak radnog procesa. Savjetujemo poslodavcima da detaljno urede pravo na regres kao i način isplate regresa, jer se često u praksi dešava da zbog nedostatka detaljnijih odredbi pravilnika o radu postoje različita tumačenja isplate regresa a radnici često svoje pravo na regres ostvaruju putem sudskog postupka. Pročitaj više →

Javno komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Tuzla je, u februaru 2021. godine, izmijenilo formalni obrazac ugovora o pružanju usluge isporuke pitke vode, tako što se, ubuduće, neće tražiti utvrđivanje broja članova porodičnog domaćinstva, kod objekata kolektivnog stanovanja, isključivo putem pismene izjave predstavnika etažnih vlasnika.

U radu se iznosi pozadina i konsekvenca takve izmjene. Pročitaj više →

Predmet rada je vanugovorna naknada štete sa stranim elementom. Radi se o opširnoj temi koja bi za detaljnu obradu zahtijevali formu knjigu, te se u radu o njoj daju osnove koje je neophodno imati u vidu kod slučajeva sa stranim elementom. Zbog pogrešne sudske prakse u radu je analizirano i utvrđivanje stranog elementa, zatim međunarodna nadležnost i primjena mjerodavnog prava. Ovo su najosnovniji elementi koji se moraju pravilno utvrditi odnosno primijeniti u svakom pojedinom slučaju u cilju donošenja zakonite i pravilne odluke.

U radu se analizira i Haška konvencija o mjerodavnom pravu za saobraćajne nezgode na cestama i Kretski sporazum odnosno Sistem zelene karte, kao međunarodni dokumenti koji imaju najveću primjenu i najveći značaj kod vanugovorne naknade štete sa stranim elementom. Međunarodno privatno pravo je nedovoljno istraženo, s aspekta pravne nauke, i nedovoljno primijenjeno, s aspekta sudske prakse, što za posljedicu ima neutvrđivanje stranog elementa, kao osnove za primjenu kolizionih normi. Na osnovu rada se zaključuje, da iako je naknada štete, u okviru slučajeva sa stranim elementom vjerovatno i najzastupljenija u sudskoj praksi, i dalje su prisutni slučajeva da se ne utvrđuje postojanje stranog elementa iako isti postoji. Ovo za posljedicu može imati nepravilnu primjenu materijalnog prava, odnosno nepravilno rješavanje spora. Pročitaj više →

Članom 2. stav (1) tačka l) Zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ 59/22) uvedene su izmjene u definiciju ponuda, na način da navedeni član propisuje da je ponuda dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti:
1) prihvatljiva – koju je podnio ponuđač koji nije bio isključen u skladu sa članom 45. ovog zakona i koji ispunjava kriterijume za izbor najpovoljnije ponude, te čija je ponuda u skladu sa tehničkim specifikacijama bez da je nepravilna ili neprihvatljiva;
2) neprihvatljiva – čija cijena prelazi planirana, odnosno obezbijeđena novčana sredstva ugovornog organa za nabavku ili ponuda ponuđača koji ne ispunjava kriterijume za kvalifikaciju privrednog subjekta;
3) nepravilna – koja nije u skladu sa tenderskom dokumentacijom ili je primljena van roka za dostavljanje ponuda ili postoje dokazi o tajnom sporazumu ili korupciji ili nije rezultat tržišne konkurencije ili je ugovorni organ utvrdio da je cijena ponude izuzetno niska.

Jedno od pitanja vezanih za tumačenje navedenih odredbi je i da li se ponuda čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva, odbacuje u startu kao neprihvatljiva; a posebno imajući u vidu da je odredba člana 69. stav (2) tačka e) ZJN koja propisuje da ugovorni organ poništava postupak nabavke u slučaju da su cijene svih prihvatljivih ponuda znatno veće od osiguranih sredstava za predmetnu nabavku.

Mišljenje Agencije za javne nabavke pročitajte u nastavku. Pročitaj više →

Pročitaj više →

Pročitaj više →

Pročitaj više →

Stručni članak, Autor: Amir Rahmanović, dipl.ekonomista

Razlozi za donošenje, Nove definicije, Nabavke koje uključuju ugovorne organe sa sjedištem u BiH i ugovorne organe iz država članica Evropske unije i provođenje postupaka koji uključuju ugovorne organe iz različitih država članica Evropske unije, Izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama, Uvid u ponude i mogućnost kopiranja i slikanja dokumentacije, Obaveza donošenja internog pravilnika, Službenik za javne nabavke, Prethodna provjera tržišta, Podjela predmeta nabavke na lotove, Plan nabavki i uslovi za početak postupka javne nabavke, Isključenje iz učešća u postupcima javnih nabavki, Sukob interesa i antikoruptivni mehanizmi, Objava osnovnih elemenata ugovora i izmjena ugovora, Izmjena ugovora, Postupci male vrijednosti (konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i direktni sporazum), Postupak pravne zaštite i žalbeni postupak, Objava, stupanje na snagu i početak primjene Pročitaj više →

Pročitaj više →

Pročitaj više →