Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Decembar 2024
Analiza sudske prakse iz obligacionog prava u Bosni i Hercegovini (januar-april 2024)
Bosna i Hercegovina po kontinuitetu i sukcesiji isključivi je titular državne imovine
Odgovornost upravljača puta za štetu nastalu sudarom u nepravilno signalisanim raskrsnicama
Harmonizacija sudske prakse u BiH u pogledu naknade nematerijalne štete
Primjena mjerodavnog prava u ugovorene odnose i nadležnosti sudova/primjer arbitraže
Utvrđivanje organizacijskog viška radnika kod poslodavca
Značaj i uloga ovlaštenih procjenitelja u poslovanju
Vrijednosno usklađenje materijalne imovine
Svrha IT revizije, uloge i odgovornosti
Javne nabavke – str. 137 – 152.
Radni odnosi u Republici Srpskoj – 153 – 167.
Radni odnosi u FBiH – str. 168 – 184.
Adis Poljić
Predmet rada je sudska praksa iz obligacionog prava za period januar-april 2024. godine, što ukazuje na njenu aktuelnost. Analiza je izvršena na način da su navedene najznačajnije odluke za ovu granu prava. Odluke su donesene od strane vrhovnih sudova entiteta. U okviru analize odluke navedena je sentenca kao najvažniji dio odluke, zatim kraće obrazloženje iz odluke i nakon toga je ukazano na značaj odluke, zatim na zakonitost odluke. Dolazi se na kraju do zaključka da određene odluke imaju izuzetno veliki značaj i da je potrebno na identičan način donositi odluke u budućnosti.
str. 16 – 34.
Muhamed Grabus
Državna imovina obuhvata, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti, a s druge strane, ona obuhvata «javno dobro» kao što su morska voda i morsko dno, riječna voda i riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna saobraćajna mreža, saobraćajna infrastruktura itd. U tom smislu u tekstu se analizira pojam državne imovine, nadležni organi ovlašteni za prometovanje/raspolaganje državnom imovinom, neovlašteno raspolaganje državnom imovinom od strane nižih nivoa vlasti, pokušaji popisa imovine od strane Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine i OHR-a, formiranje i rad Komisija za državnu imovinu, Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, te sudske odluke koje regulišu materiju državne imovine. Analiziran je ustavni osnov za donošenje Zakona o regulisanju državne imovine, i u tom kontekstu kontinuitet pravnog postojanja Bosne i Hercegovine i kontinuitet pravnih propisa, te relevantni pravni propisi i to Ustav Bosne i Hercegovine, Sporazum o pitanjima sukcesije, zakoni donijeti na nivou Bosne i Hercegovine, kao i Odluke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o prodaji nekretnine Sjedinjenim Američkim Državama i Odluke kojima se utvrđuje pravo vlasništva i pravo korištenja određenih zgrada za smještaj institucija Bosne i Hercegovine. Prikazani su i analizirani propisi doneseni u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Kantonu Sarajevo kojima se pokušava/lo urediti materija državne imovine, te analizirani nalozi OHR-a kojima se stavljaju van snage svi propisi koji su u suprotnosti s odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
str. 35 – 56.
Dragan Stanišić i Nikola Trivić
Ovaj rad analizira odgovornost upravljača puta u Bosni i Hercegovini u kontekstu nepravilno signalisanih raskrsnica, oslanjajući se na važeći zakonski okvir, sudske presude i primjene u praksi. Fokusirajući se na analizu relevantnih zakonskih odredbi, rad istražuje kako pravni sistem BiH adresira pitanje sigurnosti i odgovornosti na raskrsnicama te u kojoj mjeri postojeći pravni okvir štiti prava učesnika u saobraćaju. Kroz proučavanje sudskih presuda i primjera iz prakse, rad identifikuje ključne izazove u implementaciji prava i nudi konkretne preporuke za unapređenje signalizacije i povećanje sigurnosti na raskrsnicama, u skladu sa zakonskim propisima.
str. 57 – 67.
Milica Guzina i Stefan Ostojić
Analiza jednakosti sudske prakse u Bosni i Hercegovini, pogotovo u kontekstu dodjeljivanja naknade za nematerijalnu štetu, predstavlja ključan element za razumijevanje kako se pravda implementira i percepira unutar pravnog sistema. Ovo pitanje je izuzetno relevantno u oblastima prava osiguranja i odštetnog prava, gdje pravednost i objektivnost igraju centralnu ulogu u utvrđivanju visine naknade za žrtve. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Vrhovni sud Republike Srpske, te Apelacioni sud Brčko Distrikta, imaju presudnu ulogu u oblikovanju i usmjeravanju sudske prakse kroz svoje presude. Kroz interpretaciju zakona i razvoj pravne prakse, ovi sudovi postavljaju standarde koji su od presudne važnosti za ostatak pravosudnog sistema, uključujući i postupanje nižih sudova. Njihove odluke služe kao vodič za ocjenu štete, posebno nematerijalne, gdje se u obzir uzimaju različiti faktori poput prirode i trajanja povrede, stepena patnje, gubitka životnih radosti, kao i psihičkih i fizičkih posljedica koje žrtva trpi. Ovakvu štetu nije lako kvantifikovati, stoga sudovi moraju pažljivo vagati okolnosti svakog pojedinačnog slučaja.
str. 68 – 77.
Jovana Tešnjak
Široki spektar pravnih odnosa podrazumijeva primjenu prava i odgovarajućih normi. U ovom članku, nastojat ću da objasnim kako se na specifičan ugovorni odnos primjenjuje specifično pravo, kao i definisanje nadležnog suda u konkretnim situacijama, a sve sa osvrtom na složenu ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine i podjelu zakonodavnih nadležnosti, koja je u slučaju regulisanja privatno pravnih odnosa, uključujući i one obilježene stranim elementom, stavljena u nadležnost entiteta (FBiH i RS).
Primjena mjerodavnog prava na ugovorne odnose odnosi se na pravila koja određuju koje će se pravo primjenjivati na određeni ugovor kada postoji međunarodni element. Ovo je posebno važno u situacijama kada ugovorne strane dolaze iz različitih država ili kada ugovor ima druge međunarodne aspekte.
str. 78 – 85.
Alan Vajda
Navedenim člankom uz primjere iz sudske prakse sudova u Republici Hrvatskoj, analiziraju se obveze poslodavca pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, tumače se tzv. socijalni kriteriji, te se ističe u kojim slučajevima poslodavac neće imati obvezu utvrđivati organizacijski višak radnika.
str. 86 – 97.
Ervin Kreševljaković
Značaj i složenost poslova građenja zahtijeva preciznu dokumentaciju o svim relevantnim momentima koji se tiču njihovog izvršavanja. Zbog toga je zakonskim propisima građevinaru odnosno izvođaču radova nametnuta dužnost vođenja odgovarajuće dokumentacije na gradilištu poput građevinskog dnevnika, građevinske knjige, projektne dokumentacije (projekata) i slično.
Kod ugovora o izvođenju radova tj. ugovora o građenju između ostalog veoma je bitno i da kvalitet upotrijebljenog građevinskog materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda i kvalitet izvedenih radova odgovara uslovima po važećim tehničkim propisima, normama, uslovima iz glavnog projekta te uslovima iz ugovora. U toku izvedbe radova izvođač je dužan obavljati sva potrebna prethodna ispitivanja i tekuća ispitivanja po vrsti, obimu i vremenu kako je to predviđeno uslovima ugovora. U tom smislu i garantni rokovi za kvalitet izvedenih radova predstavljaju bitan element ugovora o građenju, i to u onoj mjeri u kojoj se primjenjuje režim primjene Posebnih uzansi o građenju.
Na kraju, po završetku izvođenja građevinskih radova izvođač radova pismenim putem obavještava naručioca/investitora o datumu završetka i drugim detaljima važnim za provjeru kvaliteta i vrste izvedenih radova kada se, nakon provedene procedure (koja, između ostalog, uključuje tehnički prijem i izdavanje upotrebne dozvole) primopredaje objekta odnosno radova, vrši konačni obračun i kolaudacija.
str. 98 – 112.
Ahmed Aljukić
Postoje brojni razlozi zašto se vlasnik ili vlasnici društva ili uprava društva odlučuje za korištenje usluge procjene vrijednosti. Nebitno o kojim razlozima se radi i koju potrebu društvo ima, procjena pokušava dati odgovor na pitanje koliko nešto vrijedi. U ovom članku navest ćemo zakonski okvir ovlaštenih procjenitelja, proces certificiranja i licenciranja, gdje je stavljen naglasak na važnost izbora licenciranih procjenitelja koji se nalaze listi Ministarstva pravde FBiH. Također navest ćemo koji su izazovi u praksi vrednovanja, kao i preporuke za Aljukićevim provođenjem i unapređenjem zakonskog okvira i prakse procjenjivanja.
str. 113 – 121.
Jozo Piljić
Vrijednosno usklađenje materijalne imovine podrazumijeva dovođenje dugotrajne i kratkotrajne materijalne imovine na fer vrijednost. Posljedica takvoga vrijednosnog usklađenja je nastanak troškova po osnovu vrijednosnog usklađenja, kao i realno iskazana imovina u financijskim izvještajima poduzeća. Dugotrajnu i kratkotrajnu materijalnu imovinu treba najmanje jednom godišnje popisati i procijeniti je li knjigovodstvena vrijednost navedene imovine veća ili manja od fer vrijednosti. Gubitak od umanjenja imovine treba se priznati u bilanci uspjeha, osim ako se imovina iskazuje u revaloriziranom iznosu. Trošak vrijednosnog usklađenja zaliha priznaje se u porezne svrhe u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način upotrijebljena.
str. 122 – 132.
Haris Hamidović
IT revizija je ključna funkcija koja pruža nezavisno uvjerenje upravi o efektivnosti internih kontrola, upravljanju i rizicima unutar preduzeća povezanim sa informacionim tehnologijama. Revizije mogu biti provedene interno ili eksterno, a posebno su važne u kompleksnim IT okruženjima gdje se ocjenjuje usklađenost, efikasnost operacija i zaštita podataka. IT revizori su odgovorni za identifikaciju i upravljanje rizicima, te za pružanje preporuka za poboljšanja nakon provedene revizije. Njihova nezavisnost i stručnost je ključna kako bi se osigurala objektivnost i kredibilnost nalaza. Uloga IT revizora obuhvata i praćenje usklađenosti s regulativama, kao i suradnju s vanjskim revizorima kada je to potrebno. Eksternalizacija IT revizije može se razmatrati u određenim slučajevima, uzimajući u obzir zakonske okvire i profesionalne standarde.
str. 133 – 136.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis