
Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Krug lica koja nemaju pravo na naknadu nematerijalne štete zbog smrti bliskog srodnika
Planiranje IS revizije i revizije privatnosti u funkciji upravljanja rizicima i usklađenosti
Uloga procjene rizika i procjena utjecaja u zaštiti osobnih podataka
Internacionalne sudije u Ustavnom sudu
Prokura (Pojam i njen značaj u savremenom poslovanju)
Prava radnika nakon utvrđivanja nezakonitosti otkaza ugovora o radu (II dio)
Izrečena kazna zatvora i prestanak radnog odnosa
Upravljanje ugovorima u javnim nabavkama BiH – Zašto je faza realizacije najvažniji segment nabavke?
Povrat PDV-a stranim fizičkim licima putem PDV-SL 2 obrasca
Investiciona analiza i investicioni elaborat
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja
Odgovori na pitanja iz oblasti javnih nabavki
Odgovori na pitanja iz zaštite ličnih podataka
Odgovori na pitanja iz radnih odnosa Republike Srpske
Faruk Latifović
Zbog smrti bliskog srodnika, za oštećena lica, nastaje nematerijalna šteta u vidu trajnih i jakih duševnih bolova. Naš Zakon o obligacionim odnosima definiše da će sud, oštećenom, zbog smrti bliskog srodnika, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nematerijalne štete („bolnina“, „naknada štete u slučaju povrede afekcije prema bliskim licima“). U radu je detaljno prikazana sudska praksa, uz pozivanje na zakonsku regulativu, prema kojoj se određuje krug lica koja nemaju pravo na naknadu nematerijalne štete zbog smrti bliskog srodnika.
PiF – str. 17. – 23.
Haris Hamidović
Revizija informacionih sistema (IS) i privatnosti predstavlja ključni element modernog upravljanja rizicima, usklađenosti sa zakonodavnim okvirom i osiguravanja sigurnosti digitalne imovine organizacije. Ovaj rad analizira sveobuhvatan pristup planiranju IS i revizije privatnosti, uključujući važnost revizijske povelje, određivanje ciljeva i opsega revizije, identifikaciju rizika, upravljanje resursima i ulogu eksterne i interne revizijske funkcije. Poseban akcenat stavljen je na planiranje revizije zasnovane na riziku, kao i na pristup reviziji zaštite privatnosti, u skladu sa sve većim regulatornim zahtjevima i očekivanjima korisnika. Rad također razmatra tehničke i organizacione aspekte zaštite ličnih podataka i efikasnog odgovora na incidente privatnosti. Iznesene preporuke u radu temelje se na smjernicama i metodologiji iz priručnika za pripremu ispita za certificirane CISA revizore.
PiF – str. 24. – 34.
Matea Marić
Upravljanje rizicima oblast je koja je postala integrirani dio poslovanja mnogih poduzeća, čak i kroz posebne odjele, kao što su kreditni rizik u bankama, operativni rizik u proizvodnim poduzećima i slično. Dobra praksa nalaže da svaka organizacija napravi široku, tzv. opću procjenu rizika da bude svjesna kojim je to negativnim rizicima izložena i da donese odgovarajuće mjere, tj. zaštiti se. U radu je prikazano nekoliko pristupa općoj procjeni rizika, primarno kroz metodologije koje propisuju pojedini Standardi: ISO 31000, ISO 27001 i SOC2, neovisno o tome implementira li organizacija te standarde ili ne. Rad upućuje na posebnu važnost opće procjene rizika u području zaštite osobnih podataka, posebno u svjetlu ulaska u primjenu novog Zakona o zaštiti osobnih podataka u BiH. Sâm Zakon na nekoliko mjesta navodi važnost te procjene. Kako se slična metodologija koristi u dijelu procjene utjecaja na zaštitu osobnog podatka, kada je ona Zakonom obvezna, obrađena je i procjena utjecaja i njena uloga i specifičnosti.
PiF – str. 35. – 46.
Čuljević Ilda i Gurda Ena
Predmet ovog rada jeste analiza uloge internacionalnih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, sa akcentom na analizu dosadašnje prakse i perspektive. Rad se sastoji od tri dijela. U prvom i drugom dijelu rada je analiziran Ustav Bosne i Hercegovine, kao i organizacija i ustrojstvo Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji su ključni za razumijevanje uloge i položaja internacionalnih sudija u našem pravnom poretku. U trećem dijelu rada je analizirana dosadašnja praksa i perspektive internacionalnih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Cilj ovog rada jeste pružanje odgovora na centralno istraživačko pitanje – Da li je vrijeme da “strane sudije” napuste Ustavni sud Bosne i Hercegovine da bi Bosna i Hercegovina ostvarila svoj puni suverenitet u demokratskom društvu, odnosno da li je konačno došlo vrijeme da Bosna i Hercegovina pribjegne ustavnim reformama koje će uključivati novi način izbora sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine?
PiF – str. 47. – 54.
Jovana Tešnjak
Upotreba termina “prokura” definitivno nas navodi na određivanje obima prava koji se koriste u savremenom poslovanju. Tačnije, prokura je poslovno punomoćje koje privredno društvo daje jednom ili više lica (prokuristima) da u njegovo ime zaključuju pravne poslove i preduzimaju druge pravne radnje, pod zakonskim ograničenjima i pravilima koja su predviđena Zakonom o privrednim društvima određene teritorije. Ovakva definicija predstavlja najkraću i najtačniju definiciju pojma prokure. To je posebna forma zastupanja koja daje prokuristi ovlašćenje da u ime i za račun društva obavlja pravne poslove, a može biti data i samo za određeni ogranak društva. Prokura je neprenosiva i prokurista ne može preneti ovlašćenje na treću osobu. Izdavanje, sadržaj i opoziv prokure regulišu zakoni i statut privrednog društva. U ovom članku, nastojat ćemo pojasniti samu definiciju prokure, kao i način izdavanja, vrste i opoziv prokure, kao i da ukažemo na sam značaj postojanja i upotrebe prokure u privrednom svijetu.
PiF – str. 55. – 58.
Adis Poljić
U okviru ovog rada, kao prvog dijela tematske cjeline prava radnika nakon utvrđivanja nezakonitosti otkaza ugovora o radu, bit će analizirana prava radnika na naknadu štete, uplata poreza na dohodak, vraćanje na rad i naknada štete direktoru i izvršni postupak. Za razliku od naknade plaće i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, predmetna pitanja su rijetko predmet parničnog postupka, prvenstveno zbog njihove manje važnosti za radnika. Iako manje važna, u određenim slučajevima ova pitanja mogu predstavljati značajnije aspekte u smislu satisfakcije za radnika. Način izvršenja presude dovodi do jednostavnijih pravnih pitanja, što je posljedicu manjeg broja spornih pravnih situacija. Radnik treba biti motivisan da zahtijeva zaštitu svih svojih prava, ne svodeći ih samo na naknadu plaće i uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, dok poslodavac treba omogućiti ostvarivanje svih zakonom zagarantovanih prava radniku.
PiF – str. 59. – 67.
Ljiljana Ćehajić
Plaće radnika u radnom zakonodavstvu Federacije BiH regulisane su zakonom, kolektivnim ugovorima i pravilnicima o plaćama kod poslodavaca, odnosno odlukama poslodavaca koji nisu obavezni donositi pravilnik o radu. Ovim aktima ne pravi se razlika između plaće žene i muškarca koji rade na istim poslovima za koje ispunjavaju iste propisane uslove. Raspoređivanje radnika na drugo radno mjesto u privatnom sektoru (stalno i privremeno), kao mogućnost i potreba poslodavca mora se obavljati pod propisanim uslovima. Privremeno odsustvo radnika sa rada, odnosno bolovanje uzrokovano povredom i bolešću odnosno povredom na radu i profesionalnim oboljenjem regulisano je i propisima u oblasti zdravstva i penzijsko-invalidskog osiguranja, kojima se reguliše naknada plaće i druga pitanja koja se odnose na prava i obaveze vezane za ova odsustva.
PiF – str. 68. – 75.
Ivan Milić
Za učinjeno krivično djelo učiniocu se mogu izreći različite sankcije. To su one sankcije koje se propisuju krivičnim zakonima. Pravilo je da se smatra da je kazna zatvora najstroža kazna. Međutim, to u pojedinim slučajevima i nije tako. Ponekad su sankcije koje se sastoje u prestanku radnog odnosa ili zabrani zasnivanja radnog odnosa strožijе od kratkotrajne kazne zatvora. To zavisi od samog učinioca krivičnog dijela. Da li je učinilac zaposlen ili nije. Također i za prekršaje koji su društveno manje opasna djela izriču se sankcije koje mogu da dovedu do prestanka radnog odnosa. Predmet ovog rada jeste pravna posljedice izrečene kazna zatvora zbog učinjenog krivičnog djela koja se odnosi na prestanaka radnog odnosa učinioca. Dakle, da li je i u kojim slučajevima kazna zatvora osnov za prestanak radnog odnosa. U radu se ukazuje prije svega na praktične aspekte, a kako bi se oni bolje razjasnili predočena su i dvije odluke suda.
PiF – str. 76. – 91.
Damir Korjenić
Članak obrađuje značaj faze realizacije ugovora u sistemu javnih nabavki BiH, naglašavajući da se stvarna vrijednost nabavke ostvaruje tek nakon potpisivanja ugovora. U tekstu se objašnjava da je upravljanje ugovorom ključni mehanizam za obezbjeđenje kvaliteta isporuka, kontrolu rokova, praćenje usklađenosti i zaštitu javnog interesa. Detaljno se analiziraju tri stuba upravljanja ugovorom: upravljanje isporukom, upravljanje odnosima i ugovorna administracija. Posebna pažnja posvećena je pravilima izmjene ugovora, upravljanju rizicima i značaju izvještavanja o izvršenju kao alata za unapređenje sistema. Članak zaključuje da je faza realizacije najkritičniji segment javnih nabavki i temelj savremenog, transparentnog i odgovornog upravljanja javnim sredstvima.
PiF – str. 92. – 97.
Samira Memić
Poreski obveznici koji vrše oporezivi promet fizičkim licima, kojima je mjesto prebivališta van granica Bosne i Hercegovine, nisu oslobođeni plaćanja PDV-a nego strana fizička lica po osnovu takvog prometa imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe i iznese je izvan BiH. Da bi strana fizička lica ostvarila pravo na povrat PDV-a, moraju ispuniti određene uslove, koji su propisani Zakonom o PDV-u i Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV-u. Koji su uslovi koje strano fizičko lice treba da ispuni? Na kojem obrascu se podnosi zahtjev za povrat PDV-a? Kad prodavač može umanjiti svoj izlazni porez, po osnovu prometa stranom fizičkom licu?
PiF – str. 98. – 104.
Mirna Pajević Rožajac
Investiciona analiza obuhvata procese i metode koje se koriste za procjenu potencijalne isplativosti investicija. Osnovni koraci i aspekti koje treba razmotriti su identifikacija projekta, procjena troškova, procjena prihoda, finansijski modeli, analiza rizika, odlučivanje i implementacija. Investiciona analiza je ključna za donošenje informisanih odluka koje će maksimizirati povrat na investiciju i minimizirati rizike. Investicioni elaborat je sveobuhvatan dokument koji se koristi za predstavljanje i analizu investicionog projekta. On obuhvata različite aspekte projekta kako bi se olakšalo donošenje odluka. Kada se sastavlja investicioni elaborat, važno je osigurati da je dokument jasan, precizan i dobro strukturiran kako bi olakšao razumijevanije i donošenje odluka.
PiF – str. 105. – 117.
Jozo Piljić
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Na kontima grupe 14 – Stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namijenjena prodaji, iskazuju se nematerijalna sredstva, zemljišta, građevinski objekti, postrojenja i oprema, investicijske nekretnine, biološka sredstva i ostala stalna sredstva koja su na osnovu odluke o prodaji prenesena sa konta korištenih sredstava, kao i sredstva poslovanja koje se obustavlja, u skladu sa Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja (MSFI) 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Na kontu 149 – Ispravka vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji, iskazuje se razlika između neto utržive vrijednosti stalnih sredstava namijenjenih prodaji i sredstava obustavljenog poslovanja i njihove knjigovodstvene vrijednosti, koja se knjiži odobrenjem ovog konta, na teret konta 588 – Gubici od usklađivanja vrijednosti dugoročne imovine namijenjene prodaji i imovine poslovanja koje se obustavlja.
PiF – str. 118. – 130.
Sudska praksa
Priredio: Faruk Latifović
• Pravo na pravično suđenje – Ignorisanje zakonskih odredbi i proizvoljna primjena propisa od strane sudova
• Pravo na pravično suđenje i pravo na imovinu – Naknada advokatskih putnih troškova strankama čiji advokati imaju kancelarije izvan sjedišta sudova – Definisanje pojma “imovina”
• Naknada vještacima za troškove vještačenja u sudskom postupku – Na koji način i u kom postupku sudski vještaci imaju pravo da traže naknadu za vještačenja u slučaju kada raspolažu pravosnažnim rješenjem o isplati troškova za izvršeno vještačenje?
• Posljedice neznatnog i opravdanog kašnjenja punomoćnice tužioca na ročište za glavnu raspravu – Načelo ekonomičnosti sudskog postupka, neopravdani procesni formalizam i nepotrebno procesno usložnjavanje
• Pravne posljedice odluka Ustavnog suda Federacije – Retroaktivno dejstvo presuda Ustavnog suda Federacije na sudske postupke koji su u toku
• Zastara potraživanja – Granice ispitivanja presude u postupku revizije u vezi zastare potraživanja – Član 221., 226. i 241. Zakona o parničnom postupku (“Službene novine Federacije BiH” broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15)
• Građenje i uklanjanje građevina – Da li je odobrenje za građenje potrebno za gradnju montažnih objekata? – Član 156. i član 109. Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 6/11, 4/13, 15/13, 2/16, 4/17, 22/22 i 20/23)
PiF – str. 131 – 145
• Sudska nagodba i potreba za novom javnom nabavkom;
• Diskriminatorni uslovi u TD za kasko osiguranje;
• Pravna pouka kod žalbe istovremeno neblagovremene i neuredne;
• Postavljanje uslova stručne spreme i iskustva u TD;
• OPC obrazac u postupku nabavke lož ulja;
• Valjanost uvjerenja sa drugačijom svrhom od tendera;
• Poništenje ugovora zbog nedostavljanja garancije za dobro izvršenje ugovora;
• Dostavljanje dokumenata koji su zajednički za sve lotove;
• Da li zbir dva ugovora može predstavljati jednu referencu?;
• Sljedeći koraci nakon poništenja lota bez ponuda – pregovarački postupak;
• Da li je službenik za JN “treća strana” u smislu povjerljivosti, te ko i gdje čuva originalne ponude do donošenja odluke;
• Da li službenik za javne nabavke smije imati pristup povjerljivim podacima (ponude, tehničke specifikacije, zapisnici) ili mu se može dostaviti samo sažetak s preporukom komisije.
PiF – str. 146. – 161.
• Video nadzor između susjeda i zaštita prava na privatnost;
• Zaštita ličnih podataka pri fotografisanju i objavljivanju portreta na festivalu;
• Objavljivanje fotografija posjetilaca ustanove i zaštita ličnih podataka;
• Video nadzor u izložbenom prostoru koji obuhvata ulaze u kancelarije zaposlenih;
• Saglasnost kandidata za obradu ličnih podataka prilikom prijave na javni konkurs u dioničkom društvu;
• Da li je uprava društva nadležna donijeti odluku o uspostavi videonadzora i šta ta odluka mora sadržavati?
• Da li je dioničko društvo sa 250 zaposlenih dužno imenovati službenika za zaštitu ličnih podataka ili je dovoljno imenovati odgovornu osobu?
• Da li imate ugovor koji je kontrolor dužan zaključiti sa obrađivačem?
• Obrada ličnih podataka radnika u svrhu evidencija o zaštiti na radu u privatnom sektoru;
• Obrada ličnih podataka radnika u vezi s obavljanjem ljekarskih pregleda u privatnom sektoru;
• Regulisanje povjerljivosti ličnih podataka radnika tokom ljekarskih pregleda i stručnog osposobljavanja;
• Ko ima pravo da preuzme dokumentaciju iz personalnog dosjea bivšeg radnika firme?
• Davanje netačnih podataka o prebivalištu prilikom zasnivanja radnog odnosa radi ostvarivanja lične koristi;
• Dozvoljeni podaci za telefonsku identifikaciju klijenta u bankarskom kontakt centru;
• Identifikacija klijenta koji dostavi lične podatke putem e-maila;
• U zgradama kolektivnog stanovanja, da li je uz saglasnost stanara dozvoljeno postaviti video nadzor u lift?
• Obaveza dostavljanja uplatnica u zatvorenim kovertama;
• Dostavljanje ličnih podataka zaposlenih MUP-u radi prekršajnog naloga;
• Da li javna organ mora imenovati službenika za zaštitu ličnih podataka?
• Da li novi zakon propisuje donošenje pravilnika o provođenju zakona?
• Obaveza izrade Evidencije o obradi ličnih podataka;
• Da li je saglasnost potrebna radi obrade podataka u svrhu naplate potraživanja?
• Primjena pravila o saglasnosti kod korištenja biometrijske autentifikacije u mobilnim aplikacijama;
• Da li po novom Zakonu postoji obaveza vršenja interne revizije o zaštiti podataka?
• Da li po novom Zakonu postoji obaveza revizije eksternih partnera (obrađivača)?
• Obaveza uspostavljanja evidencije o obradi ličnih podataka;
• Pravno mišljenje o primjeni Zakona o zaštiti ličnih podataka u oblasti radnih odnosa i zdravstvene zaštite;
• Postupanje sa ličnim dokumentima zaposlenika u dosijeu u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka;
• Ovlaštenost pristupa i provjere podataka korisnika usluga na osnovu odluke gradskog vijeća i sudske odluke;
• Korištenje JMBG-a u ugovorima o radu.
PiF – str. 162 – 179.
• Da li poslodavac može dodijeliti različite koeficijente zaposlenima na istom radnom mjestu, zbog različitog obima posla po poslovnim jedinicama?
• Da li je poslodavac dužan tražiti novo ljekarsko uvjerenje prilikom zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme?
• Korištenje porodiljskog odsustva radnici sa ugovorom na određeno;
• Da li se premještaj medicinskog tehničara unutar različitih ambulanti porodične medicine na teritoriji istog grada smatra premještajem na drugo mjesto rada?
• Utvrđivanje tačnog dana prestanka radnog odnosa kod otkaza od strane radnika;
• Da li se godišnji odmor smatra dijelom otkaznog roka prema Zakonu o radu RS?
• Inventarni brojevi nadzornih kamera i ostalih tehničkih komponenti;
• Jubilarna nagrada za navršenih 40 godina radnog staža po Kolektivnom ugovoru;
• Primjena propisa o obračunu toplog obroka i plaćanju doprinosa za radnika s prebivalištem u Brčkom i radnim mjestom u RS-u;
• Da li možemo zaposliti radnika u pitanju je primjena Zakona o radu Republike Srpske koji ima 67 godina života i 12 godina radnog staža?
• Odsustvo u slučaju dobrovoljnog darivanja krvi;
• Pravo na godišnji odmor kod novog poslodavca u Republici Srpskoj nakon prelaska iz FBiH;
• Postupanje poslodavca i komisije u slučajevima uznemiravanja na radu;
• Rok za provođenje disciplinskog postupka;
• Da li je potreban zahtjev radnika za isplatu jubilarne nagrade?
• Visina regresa;
• Mogućnost uplata doprinosa za nedostajući staž do penzije;
• Poreski tretman isplate zaposleniku za samostalnu uplatu doprinosa;
• Obaveza poslodavca da omogući uvid Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta;
• Održavanje disciplinske rasprave bez prisustva radnika na bolovanju;
• Isplata neiskorištenog godišnjeg odmora i odjava radnika na bolovanju;
• Mogućnost skraćenja otkaznog roka uz isplatu naknade po zahtjevu radnika;
• Produženje radnog odnosa nakon navršenih 65 godina života;
• Da li se radnicama na porodiljskom može dostaviti aneks ugovora o radu?
• Da li inspekcija rada u svim slučajevima radnu sedmicu gleda od ponedjeljka do nedjelje ili je posmatra u zavisnosti od rasporeda sedmičnog rada?
PiF – str. 180. – 197.
Bibliografija (izdati radovi u 2025. godini)
PiF – str. 198. – 204.