Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Januar 2026
Trodnevna škola – Zaštita ličnih podataka – Oktobar
Sarajevo - Hotel “Hollywood” - 28., 29. 30. 10. 2025.
Sadržaj: Časopis Pravo i finansije – Januar 2026
SIŽEI – JANUAR 2026.
PRAVO
Korištenje pravnih lica za pranje novca, sa posebnim osvrtom na fiktivna pravna lica
Sistem upravljanja zaštitom ličnih podataka (PIMS), prema ISO/IEC 27701:2025
Definicije pojmova i principi Zakona o zaštiti ličnih podataka
Prokura kao najšira trgovačka punomoć
RADNI ODNOSI
Uporedne odredbe zakona kojima je regulisana zaštita na rad i zaštita zdravlja radnika
JAVNE NABAVKE
Planiranje u javnim nabavkama – izazovi, praksa i preporuke za unapređenje sistema
Povrede Zakona u fazi pripreme postupka javne nabavke u Bosni i Hercegovini: izazovi i praksa
FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO
Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01.01.2026.godine
Uloga profesionalnih računovođa u postupanju s prijetnjama i situacijama sukoba interesa
PITANJA I ODGOVORI
Pitanja i odgovori iz javnih nabavki
Pitanja i odgovori iz zaštite ličnih podataka
PRAVO
Korištenje pravnih lica za pranje novca, sa posebnim osvrtom na fiktivna pravna lica
Aleksandar Bozalo
U tekstu autor govori o osobama koje raspolažu novcem stečenim krivičnim djelima, i nastoje takva sredstva integrisati u legalne tokove, a pravna lica, posebno fiktivne firme, predstavljaju efikasan instrument za tu svrhu. Fiktivna privredna društva često osnivaju lica iz kriminalnog miljea, koristeći „slamnate“ vlasnike, obično socijalno ugrožene osobe, zavisnike od narkotika ili osobe sa zdravstvenim problemima, koje su za male naknade spremne formalno preuzeti ulogu direktora i osnivača/vlasnika. Koristeći takva privredna društva, sačinjavaju se lažne fakture, fingirana poslovna dokumentacija i prikazuju nepostojeći poslovni događaji, sa ciljem prikrivanja porijekla sredstava. Neki od ključnih indikatora zloupotrebe pravnih lica za pranje novca su: kompleksne vlasničke strukture, vlasnik/direktor kao jedini zaposleni sa prijavljenom minimalnom zaradom, lažne fakture i nekonzistentna dokumentacija, transakcije koje ne odgovaraju profilu klijenta, ponavljane međunarodne transakcije malih iznosa (smurfing), kao i neusklađenost između prijavljenih prihoda i životnog standarda.
PiF – str. 17 – 24.
Sistem upravljanja zaštitom ličnih podataka (PIMS), prema ISO/IEC 27701:2025
Haris Hamidović
Zaštita ličnih podataka više se ne posmatra isključivo kao pravno pitanje, već kao sastavni dio upravljanja rizicima, korporativnog upravljanja i izgradnje digitalnog povjerenja. Rad razmatra ulogu i značaj sistema upravljanja zaštitom ličnih podataka (Privacy Information Management System – PIMS) u skladu sa standardom ISO/IEC 27701:2025, kao savremenog upravljačkog okvira koji nadilazi pristup prethodne verzije standarda iz 2019. godine. Poseban naglasak stavljen je na povezanost ISO/IEC 27701 sa standardom ISO/IEC 27001, odnos PIMS-a prema regulatornim zahtjevima GDPR-a, te primjenjivost ovog standarda u kontekstu Bosne i Hercegovine, imajući u vidu visoki stepen usklađenosti novog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH s GDPR-om. Rad također razmatra ulogu PIMS-a kao alata za pripremu organizacija za buduće certifikacijske mehanizme i za demonstraciju primjene međunarodno priznatih dobrih praksi u oblasti zaštite privatnosti.
PiF – str. 25 – 29.
Definicije pojmova i principi Zakona o zaštiti ličnih podataka
Nejra Pilica
Donošenje i stupanje na snagu novih zakona redovno se otvara pitanja njihove praktične primjene. Efikasna implementacija propisa zahtijeva potpuno razumijevanje temeljnih pojmova, zakonodavne svrhe i načela na kojima se propis zasniva. S obzirom na to da je 6.10.2025. godine stupio na snagu novi Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine, koji značajno redefiniše i unapređuje područje obrade i zaštite ličnih podataka, od posebne je važnosti pravilno tumačenje njegovih odredbi. U ovom članku obrađujemo ključne definicije i načela novog zakonodavnog okvira te kroz konkretne primjere prikazujemo njihovu primjenu u praksi, s ciljem lakšeg razumijevanja i dosljedne primjene zakona.
PiF – str. 30 – 49.
Prokura kao najšira trgovačka punomoć
Muhamed Grabus
U tekstu se prikazuje pojam prokure kao najšire trgovačke punomoći, te njeno normativno-pravno uređenje u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine i to u odredbama Zakona o privrednim društvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakona o privrednim društvima Republike Srpske i Zakona o preduzećima Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te su prikazani relevantni članovi koji govore o tome ko može prokurist, njegovim ovlastima, vrstama prokure, ograničenjima prokure, kao i na davanju i otkazu prokure, upisu prokure u sudski registar, zajedničkoj prokuri, kao i razlikovanju prokure od klasičnog zastupanja prema entitetskim Zakonima o privrednim društvima i Zakonom o preduzećima Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Prikazan je značaj prokure u modernom poslovanju koje zahtijeva efikasnost i ekonomičnost i kao takva njenu pogodnost za mnoge privredne subjekte.
PiF – str. 50 – 56.
RADNI ODNOSI
Materijalni i procesni uslovi za ostvarenje prava na uvećanje plate po osnovu otežanog, noćnog, prekovremenog rada ili rada u dane sedmičnog odmora i praznika
Danijela Radonić
Određivanje plate je složen postupak koji pored bruto (osnovne) plate obuhvata i uvećanja po raznim osnovima, obračun i isplatu naknade plate za vrijeme za koje radnik ne radi po osnovu opravdanog izostanka sa rada i drugih primanja koje radnik ostvaruje po osnovu rada. U praksi može biti otežano kako pravilno utvrditi uvećanje plate po određenom osnovu zbog nepozavanja samog osnova i pravila vezanih za njega. Stoga se u radu razmatraju (pred)uslovi za ostvarenje prava na uvećanje plate.
PiF – str. 57 – 68.
Zakonodavni okvir i obaveze poslodavaca u provedbi zaštite na radu za strane radnike u Republici Hrvatskoj
Alan Vajda
Navedeni stručnim člankom obrađuje se postojeći zakonodavni okvir i obveze koje su poslodavci dužni ispuniti kako bi osigurali sigurnost na radu stranih radnika U Republici Hrvatskoj, time da je poseban naglasak stavljen na pooštrene zakonske uvjete koje su uvedene izmjenama i dopunama Zakona o strancima, uključujući sankcije za poslodavce koji ne poštuju propise o zaštiti na radu. Kako je u Evropskoj uniji zaštita na rau unificirana tako je i sa Hrvatskom. Naime, strani i domaći radnici ostvaruju jednaka prava iz radnog odnosa, uključujući pravo na odgovarajuću zaštitu na radu. Zakonom o izmjenama dopunama Zakona o strancima uvedena su nova pravila i uvjeti u odnosu na boravak i rad stranaca, čime se dodatno naglašavaju obveze poslodavaca u području zaštite na radu.
PiF – str. 69 – 79.
Uporedne odredbe zakona kojima je regulisana zaštita na rad i zaštita zdravlja radnika
Ljiljana Ćehajić
Zaštita na radu radnika je jedan od najznačajnijih aspekata radnog zakonodavstva i propisana je Zakonom o radu i Zakonom o zaštiti na radu. Kako se vrši ova zaštita i koje je mjere dužan poslodavac preduzeti mjere za zaštitu radnika od povreda na radu i profesionalnih oboljenja, uključujući i posebnu zaštitu ranjivih kategorija radnika kao što su žene, trudnice, maloljetnici i lica sa smanjenom radnom sposobnošću, te kako je to regulisano u ova dva zakona, biće predstavljeno u ovom članku. Zakon o radu FBiH sadrži određene odredbe kojima se štiti život i zdravlje radnika, ali su one samo mali segment potrebnih mjera koje poslodavac treba da preduzme da bi stvarno zaštitio radnike od povreda na radu i profesionalnih oboljenja , a ključne mjere propisane su Zakonom o zaštiti na radu.
PiF – str. 80 – 87.
JAVNE NABAVKE
Planiranje u javnim nabavkama – izazovi, praksa i preporuke za unapređenje sistema
Damir Korjenić
Planiranje javnih nabavki predstavlja ključnu fazu kompletnog ciklusa upravljanja javnim sredstvima. Iako se često tretira kao administrativna priprema, savremeni modeli javnog upravljanja potvrđuju da je planiranje najvažniji instrument za osiguranje ekonomičnosti, efikasnosti i transparentnosti nabavki. U Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim zemljama regije, praksa pokazuje značajne izazove: od strateškog usklađivanja, preko institucionalne koordinacije, do operativnog planiranja i pravovremenog izvršavanja budžeta. Ovaj članak analizira ulogu planiranja u javnim nabavkama, identifikuje najčešće probleme i rizike, opisuje dobre prakse te donosi primjere iz stvarnih situacija u javnom sektoru.
PiF – str. 88 – 97.
Povrede Zakona u fazi pripreme postupka javne nabavke u Bosni i Hercegovini: izazovi i praksa
Muamer Voloder
Pripremna faza postupka javnih nabavki predstavlja normativno uređeni dio postupka u kojem se definišu predmet nabavke, tehničke specifikacije, kvalifikacioni uslovi i kriteriji za dodjelu ugovora. Rad se bavi analizom zakonskih obaveza ugovornih organa u ovoj fazi, s posebnim osvrtom na najčešće povrede Zakona o javnim nabavkama BiH u praksi. Posebna pažnja posvećena je problemima u vezi s tehničkim specifikacijama, dokazivanjem sposobnosti ponuđača i izradom tenderske dokumentacije, kao i stavovima Ureda za razmatranje žalbi u pogledu zakonitosti pripremnih radnji. Zaključci rada ukazuju na potrebu dosljednije primjene postojećih zakonskih rješenja radi osiguranja zakonitog i konkurentnog postupka javne nabavke.
PiF – str. 98 – 109.
FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO
Carinska tarifa Bosne i Hercegovine za 2026. godinu (izmjene, novosti, nove tarifne oznake, brisane tarifne oznake, nove tarifne kvote)
Nermin Jusić
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 16. decembra 2025. godine donijelo Odluku o utvrđivanju Carinske tarife za 2026. godinu koja se primjenjuje u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2026. godine. Carinska tarifa BiH obuhvata nomenklaturu roba koja je u skladu sa Harmonizovanim sistemom (HS) i sa Kombinovanom nomenklaturom koju koristi Evropska unija. Osnovne izmjene u Kombinovanoj nomenklaturi EU za 2026. godinu se odnose na brisanje 14 tarifnih oznaka i dodavanje 27 novih tarifnih oznaka. U Carinskoj tarifi BiH su sadržane carinske stope koje se primjenjuju na robu koja se u 2026. godini uvozi u Bosnu i Hercegovinu, te preferencijalne carinske stope u skladu sa međunarodnim sporazumima o slobodnoj trgovini koje je BiH zaključila s određenim zemljama ili grupama zemalja kao i tarifne kvote za određene količine robe koja se može uvesti uz sniženu ili nultu stopu carine.
PiF – str. 110 – 124.
Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01.01.2026.godine
Jozo Piljić
Autor u članku govori o obavezama prerađivača duhanskih prerađevina u 2026. godini. Po zakonu obaveznikom se smatra svaka fizička osoba, poduzetnik ili pravna osoba nastanjena/sa sjedištem u Bosni i Hercegovini koja duhan prerađuje u duhanske proizvode namijenjene za maloprodaju. Također, porezni obveznik koji se bavi proizvodnjom i/ili uvozom akciznih proizvoda, dužan se registrirati kod Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje (UINO), a prije početka obavljanja djelatnosti iz koje može proizići porezna obveza prema ovome Zakonu. Dakle, u tekstu je riječ o obračunu akciza na duhanske proizvpde od 01. 01. 2026. godine gdje su porezni obveznici i druge osobe koja se bave prometom duhanskih prerađevina dužni da izvrše popis prilikom svakog povećanja visine akcize i/ili povećanja maloprodajne cijene za sve duhanske prerađevine koje se nalaze kod istih na stanju, u trenutku povećanja visine akcize i/ili povećanja maloprodajne cijene, načiniti popisne liste i iste dostaviti UINO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa, te izvršiti obračun razlike akcize na utvrđene zalihe i istu platiti u roku od 10 dana od dana dostave popisnih lista. U tekstu je dat pregled akciza za 202. godinu za sve duhanske prerađevine.
PiF – str. 125 – 130.
Uloga profesionalnih računovođa u postupanju s prijetnjama i situacijama sukoba interesa
Mirna Pajević Rožajac
Odbor za etičke standarde (International Ethics Standards Board – IESBA) razvija i izdaje, u okviru svojih vlastitih ovlasti za donošenje standarda, Međunarodni kodeks etike za profesionalne računovođe (uključujući Međunarodne standarde nezavisnosti). IESBA utvrđuje Kodeks za međunarodnu upotrebu pridržavajući se propisanog postupka. Unutar Kodeksa poseban dio je posvećen primjeni Konceptualnog okvira za profesionalne računovođe u privredi. Okolnosti u kojima djeluju profesionalne računovođe mogle bi stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela i situacije sukoba interesa. Konceptualni okvir određuje pristup koji profesionalni računovođa treba primijeniti kako bi identificirao prijetnje pridržavanju temeljnih načela, procijenio identificirane prijetnje i postupao s prijetnjama radi njihovog uklanjanja ili dovođenja na prihvatljivu razinu.
PiF – str. 131 – 138.
Računovodstvena pravila za priznavanje, vrednovanje i objelodanjivanje rezervisanja u finansijskim izvještajima
Mehmed Budić
Računovodstveno obuhvatanje rezervisanja vrši se u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom – MRS 37 Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina (dalje: MRS 37) za privredne subjekte koji primjenjuju Međunarodne računovodstvene standarde odnosno Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (dalje: MRS/MSFI) i Odjeljkom 21 Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina Međunarodnog standarda finansijskog izvještavanja (IFRS) za male i srednje subjekte (dalje: MSFI za MSS) za privredne subjekt te koji primenjuju MSFI za MSS. Rezervisanje će biti priznato kada su kumulativno ispunjena sljedeći uslovi: privredni subjekt ima sadašnju obavezu (zakonsku ili izvedenu) kao posljedicu prošlog događaja; vjerovatno je da će doći do odliva resursa radi izmirenja obaveza. Na kraju svakog izvještajnog perioda rezervisanja se ponovo razmatraju i koriguju radi odražavanja najbolje tekuće procjene. Promjena procjene rezervisanja predstavlja promjenu računovodstvene procjene, a ne promjenu računovodstvene politike. Nadalje, rezervisanje treba razlikovati od potencijalnih obaveza. Potencijalne obaveze se ne priznaju i ne iskazuju u Bilansu stanja, već se objelodanjuju u Napomenama uz finansijske izvještaje.
PiF – str. 139 – 148.
PITANJA I ODGOVORI
Pitanja i odgovori iz javnih nabavki
• Pravo na uvid i žalbu odbijenog ponuđača;
• Greška u pojedinačnom ugovoru u postupku nabavke goriva;
• Sistematski pregled – Aneks II;
• Učešće javnog preduzeća u postupku javne nabavke;
• Neslaganje cijene u različitim obrascima ponude – ispravnost ponude;
• Primjena člana 9. stav (1) ZJN BiH – rezervisani ugovori i obaveze javnih preduzeća;
• Spisak važećih podzakonskih akata proizašlih iz Zakona o javnim nabavkama BiH;
• Zakonitost uslova dostave goriva na više lokacija u otvorenom postupku;
• Angažman fizičkog lica bez obrta za uslugu nadzora nad radovima;
• Rok i mogućnost ranije objave obavještenja za realizovanu uslugu iz Aneksa II;
• Nadležnost za donošenje posebne odluke o javnoj nabavci van Plana;
• Evidentiranje sukcesivne nabavke i unos računa na portal javnih nabavki;
• Srazmjernost vrijednosti ranijeg ugovora kod dokazivanja iskustva ponuđača.
PiF – str. 149 -165.
Pitanja i odgovori iz zaštite ličnih podataka
• Obaveze firmi u vezi sa zaštitom ličnih podataka prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka;
• Ko je obavezan voditi evidenciju aktivnosti obrade ličnih podataka;
• Kako firma daje ovlaštenje računovodstvenoj agenciji za vođenje i čuvanje ličnih podataka zaposlenih?
• Imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka i uslovi stručne spreme prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka;
• Obaveze usklađivanja akata i imenovanja službenika za zaštitu ličnih podataka;
• Obaveza imenovanja službenika za zaštitu ličnih podataka i uslovi stručne spreme prema novom zakonu;
• Primjena Zakona o zaštiti ličnih podataka u postupcima javnih nabavki;
• Dostavljanje podataka o studentima Zavodu zdravstvenog osiguranja;
• Mogućnost imenovanja zaposlenika pravne i kadrovske službe za službenika za zaštitu ličnih podataka i pitanje sukoba interesa;
• Imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka – mogućnost obavljanja funkcije uz druge poslove i pitanje sukoba interesa;
• Primjena novog Zakona o zaštiti ličnih podataka u malim privatnim firmama;
• Je li firma obrađivač ili kontrolor ličnih podataka?
• Da li ugovori o radu smiju sadržavati JMBG?
• Čuvanje ličnih podataka zaposlenih radnika?
• Da li je potrebna saglasnost radnika za eksternu agenciji koja nam vodi računovodstvo?
• Korištenje ličnih podataka kod poslovnih ugovora!
• Da li službenik za zaštitu ličnih podataka (DPO) može biti odgovoran za rješavanje zahtjeva za slobodan pristup informacijama;
• Obavezni sadržaj radnog dosjea prema novom Zakonu o zaštiti ličnih podataka;
• Imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka u firmi sa dva uposlenika;
• Korištenje JMBG za isplatu plata preko banke. Da li je to dopušteno po Zakonu?
• Da li je dozvoljeno imati dva službenika za zaštitu ličnih podataka?
• Da li se porezna kartica, CIPS i CV radnika čuva u dosijeu radnika?
• Trajanje rokova za čuvanje dokumentacije;
• Da li je zabranjeno ili dopušteno korištenje JMBG u ugovoru o radu?
• Odnosi između vlasnika zgrade koji vrši video-nadzor preko zaštitarske agencije. Šta su obaveze vlasnika a šta zaštitarske agencije?
• Zaštita ličnih podataka u okviru ugovora o lizingu;
• Zakonitost prikupljanja ličnih podataka i uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka radi izdavanja identifikacijskih kartica na aerodromu.
PiF – str. 166 – 184.