Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Časopis Pravo i finansije – Juni 2025

Časopis Pravo i finansije – Juni 2025

PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.



Seminar – Radni odnosi FBiH – Juli



Sarajevo - Hotel “Hollywood” - 01. 07. 2025.

Sadržaj: Časopis Pravo i finansije – Juni 2025

PRAVO

Analiza sudske prakse iz parničnog postupka u Bosni i Hercegovini (oktobar 2024-januar 2025)

Ugovor o doživotnom izdržavanju: između brige i sigurnosti

Revizija operacija kibernetičke sigurnosti: Ključne smjernice iz najnovijeg IIA GTAG vodiča

Zaštitna mjera zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti u BiH

Komision i ugovor o komisionu

Kazna ili rehabilitacija – ekonomika različitih pristupa kažnjavanju prestupnika

Upis u zemljišne knjige


RADNI ODNOSI

Izdavanje dozvole za boravak i rad prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o strancima – I DIO


RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE

Suvremeni koncepti upravljanja troškovima

ESG standardi – Regulatorni okvir u BiH i EU


SUDSKA PRAKSA

Priredio: Faruk Latifović


SAVJETODAVNI SERVIS
ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA – kliknite na oblast za pregled pitanja

Zaštita ličnih podataka – str. 134 – 151.

Javne nabavke – str. 152 – 167.

Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 168 – 183.

Radni odnosi u FBiH – str. 184 – 199.


PRAVO

Analiza sudske prakse iz parničnog postupka u Bosni i Hercegovini (oktobar 2024-januar 2025)

Adis Poljić

Predmet rada je sudska praksa za parnični postupak za period januar-avgust 2024. godine, što ukazuje na njenu aktuelnost. Analiza je izvršena na način da su navedene najznačajnije odluke za parnični postupak. Njihov značaj se ogleda u čestoj primjeni u sudskoj praksi. Odluke su donesene od strane Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. U okviru analize odluke navedena je sentenca kao najvažniji dio odluke, zatim kraće obrazloženje iz odluke i nakon toga je izvršena analiza odluke tako da je ukazano na značaj odluke i njenu zakonitost. Dolazi se na kraju do zaključka da analizirane odluke imaju izuzetno veliki značaj i da je potrebno na identičan način donositi odluke u budućnosti.

PiF – str. 16 – 30.

Ugovor o doživotnom izdržavanju: između brige i sigurnosti

Dušan Đuričić

U prirodi svakog čovjeka je da tokom cijelog života obezbijedi materijalnu i svaku drugu sigurnost za sebe i svoju porodicu, pa se u situaciji kada, iz raznovrsnih razloga (starosna dob, zdravstvenih problema, nedostatak finansija) to nije moguće postići, ugovor o doživotnom izdržavanju javlja kao moguće rješenje takve brige.

Upravo te osobe, koje nisu u mogućnosti samostalno zadovoljiti svoje osnovne potrebe, nedostatak ovih elemenata nadomještaju uslugama drugog lica u vidu doživotnog izdržavanja, a lice koje pruža usluge izdržavanja za uzvrat ostvaruje određenu imovinsku korist od izdržavanog lica.

Te uzajamne činidbe se uobličavaju u formi ugovora o doživotnom izdržavanju, pa će ovim radom biti obrađeno pitanje vrste ugovora, prava i obaveza ugovornih strana i ostalih elemenata koji prate ovaj ugovor.

PiF – str. 31 – 37.

Revizija operacija kibernetičke sigurnosti: Ključne smjernice iz najnovijeg IIA GTAG vodiča

Haris Hamidović

Prema vodiču Global Technology Audit Guide (GTAG) koji je objavio Institut internih revizora (IIA), interna revizija ima ključnu ulogu u procjeni učinkovitosti kontrola koje organizacije primjenjuju radi prevencije i ranog otkrivanja kibernetičkih prijetnji. Vodič definiše operacije kibernetičke sigurnosti kroz tri glavna cilja: sigurnost u dizajnu, prevenciju i detekciju, te pruža smjernice zasnovane na međunarodnim okvirima poput COBIT-a, NIST-a i CIS kontrola. Ističe se potreba za saradnjom između IT, IS i revizorskih funkcija radi holističkog upravljanja rizicima. Interna revizija treba procijeniti postojanje adekvatnih politika, tehničkih rješenja, obrazovnih programa i resursa koji omogućuju sigurnu arhitekturu sistema, pravovremeno prepoznavanje napada i zaštitu osjetljivih podataka.

PiF – str. 38 – 44.

Zaštitna mjera zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti u BiH

Ivan Milić

Učiniocu prekršaja može da se izrekne i zaštitna mjera zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti. Reč je o prekršajnoj sankciji koja zaista teško može da pogodi učinioca prekršaja. U pojedinim slučajevima to je i najstroža prekršajna sankcija. Predmet ovog rada je upravo navedena zaštitna mjera koja se predviđa važećim sistemskim zakonima u oblasti prekršajnog prava u BiH. Cilj rada se ogleda u ukazivanju na strogost ove zaštitne mere.

PiF – str. 45 – 50.

Komision i ugovor o komisionu

Inela Bečić i Fatima Budić

Razvoj trgovine u novom vijeku uticao je na to da se tržišta specijalizuju i dijele u zavisnosti od robe kojom se trguje. Položaj trgovaca, mogao je biti takav da kupuju robu od prodavaca (po nižoj cijeni) i prodaju je kupcima (po višoj cijeni), snoseći rizik posla i zarađujući na razlici u cijeni. Sasvim na drugoj strani spektra, trgovci koji uopšte nisu željeli da preuzimaju rizik transakcije mogli su se pojaviti u ulozi posrednika, koji ne sudjeluje u nastanku ugovora ili u ulozi zastupnika (punomoćnika) koji učestvuje u njegovom zaključenju. Ti instituti omogućavaju neposrednu pravnu vezu prodavca i krajnjeg kupca. Te dvije krajnosti u položaju trgovaca, nisu bile jedine moguće, i otuda se postepeno razvijaju složeniji načini uređenja odnosa između učesnika na tržištu i onih koji ih povezuju. Tako se razvijaju posredovanje, trgovinsko zastupanje, pa i komisioni posao. Komisioni posao je naročito zanimljiv zbog toga što komisionar djeluje u svoje ime, a za račun komitenta. Dakle, komisionar je strana u poslu koji preduzima na osnovu komisionog posla, pravno je on kupac ili prodavac i treće lice ne mora nužno znati (i po pravilu ne zna) da postoji komitent za čiji se račun posao preduzima. Ta razdvojenost pravne i realne, „ekonomske“ situacije najveći je izazov za pravno uređenje ugovora o komisionu, odnosno komisionog posla.

PiF – str. 51 – 62.

Kazna ili rehabilitacija – ekonomika različitih pristupa kažnjavanju prestupnika

Ilda Čuljević

Ekonomska analiza prava ima značajnu ulogu u mnogim naučnim disciplinama, uključujući i krivično pravo. Ista, ne polazi od uzroka devijantnosti kod pojedinca, već polazi od racionalnosti pojedinca prilikom donošenja odluke za počinjenje krivičnog djela. Navedeni ekonomski aspekt ima važnu ulogu prilikom kreiranja pravnih normi i dovodi do pitanja, koliko je zapravo efikasno aktualno zakonodavstvo, odnosno u kojoj mjeri kreatori pravnih normi uzimaju ekonomsku analizu prava u obzir prilikom donošenja istih. Evidentiran porast prestupnika kako maloljetnih tako i punoljetnih počinilaca krivičnih djela, kao i neefikasnost postojećih kazni, kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini, treba biti alarm cijeloj društvenoj zajednici ka poduzimanju adekvatnih mjera u svrhu prevencije prestupništva i postizanja blagostanja u društvu kao konačnog cilja. Stoga, rezultat ovog istraživanja je usmjeren ka pružanju odgovora na potencijalnu promjenu pristupu kažnjavanju u aktualnom zakonodavstvu i okretanju ka jačanju rehabilitacije počinitelja krivičnih djela, koja sa stajališta ekonomske analize prava igra ključnu ulogu ka jačanju društva.

PiF – str. 63 – 73.

Upis u zemljišne knjige

Muhamed Grabus

U tekstu se prikazuju relevantne odredbe Zakona o stvarnim pravima i Zakona o zemljišnim knjigama koje regulišu pojam zemljišnih knjiga, vrste upisa u zemljišnu knjigu, zemljišnoknjižna načela, postupak upisa prava vlasništva u zemljišne knjige, te odredbe Zakona o prometu nepokretnosti i prava u Kantonu Sarajevo o plaćanju poreza na promet nepokretnosti kao uslova za upis u zemljišne knjige, te plaćanje propisane sudske takse za upis. Prikazani su dokumenti koji se podnose uz zahtjev za upis, te clausula intabulandi kao dozvola prethodnika kojom se daje saglasnost sticaocu za sticanje prava vlasništva. Naglašena je važnost zemljišne knjige, te njeno uvezivanje sa katastrom nekretnina, kao i naglašena važnost činjenice da je u Bosni i Hercegovini po uzoru na evropske modele novim Zakonom o zemljišnim knjigama propisano elektronsko vođenje zemljišnih knjiga.

PiF – str. 74 – 83.


RADNI ODNOSI

Izdavanje dozvole za boravak i rad prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o strancima – I DIO

Alan Vajda

Trenutačno važeći Zakon o strancima stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine i uveo novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja u RH. No s obzirom na to da je od stupanja na snagu trenutačno važećeg Zakona o strancima donese­na Direktiva (EU) 2021/1883 kojom se uređuje status visokokvalificiranih državljana trećih zemalja te da je postojala potreba uređenja određenih pitanja zapošljavanja državljana trećih zemalja, Vlada Republike Hrvatske je 6. veljače 2025. godine Hrvat­skom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je izglasan u Hr­vatskom saboru 21. veljače 2025. godine, ali do objave ovog članka još nije objavljen u Narodnim novinama.

PiF – str. 84 – 93.


RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE

Suvremeni koncepti upravljanja troškovima

Jozo Piljić

Danas neka poduzeća koriste veoma jednostavne interne obračunske sisteme, druga koriste kompleksnije konvencionalne sisteme obračuna troškova, sa uspostavljanjem ogromnog broja raznih mjesta troškova, dok se pak, neka poduzeća odlučuju za implementaciju novih i veoma sofisticiranih računovodstvenih sistema. Svaki računovodstveni sistem treba biti prilagođen jedinstvenoj prirodi poslovnog procesa koji postoji u jednom poduzeću.

PiF – str. 94 – 110.

ESG standardi – Regulatorni okvir u BiH i EU

Mirna Pajević Rožajac

ESG standardi (okolišno, društveno i korporativno poslovanje) ocjenjuju održivost preduzeća i njihov utjecaj na pitanja okoliša, društva i upravljanja, te nadilaze njihovu finansijsku uspješnost. Neki od standarda nametnuti su zakonima i propisima zemlje u kojoj preduzeće posluje, a drugi proizlaze iz očekivanja aktera i pritiska investitora zbog sve veće zabrinutosti u pogledu pitanja ljudskih prava i zaštite okoliša.

Dugo se vremena na ESG standarde gledalo kao na ambiciju „koju je lijepo imati“ i kojoj bi preduzeća trebala težiti. Preduzeća sada mogu puno toga dobiti ili izgubiti, ovisno o tome da li će uspješno primijeniti ESG standarde i prakse.

Bitno je naglasiti da u BiH postoji sve veća svijest o ESG standardima i sve više se usvajaju u poslovnom okruženju. Međutim, nivo njihove primjene varira i na nju utječe nekoliko faktora, uključujući vlasničku strukturu kompanije i regulatorno okruženje.

PiF – str. 111 – 119.


SUDSKA PRAKSA

Priredio: Faruk Latifović

  • Zastarjelost – Član 388. Zakona o obligacionim odnosima;
  • Naknada nematerijalne štete zbog smrti ili teškog invaliditeta bliske osobe – Član 201. Zakona o obligacionim odnosima;
  • Naknada nematerijalne štete zbog umanjenja životne aktivnosti Član 200. Zakona o obligacionim odnosima;
  • Izostanak prenosa hipoteke i pasivna legitimacija u postupku naplate potraživanja Član 368. Zakona o obligacionim odnosima;
  • Objektivna odgovornost za štetu Član 173. Zakona o obligacionim odnosima;
  • Odgovornost za štetu Član 154. Zakona o obligacionim odnosima;
  • Eksproprijacija – Član 32 stav 2 Zakona o eksproprijaciji – Sticanje bez osnova – Član 210. Zakona o obligacionim odnosima;
  • Izmakla korist Član 129. Zakona o stvarnim pravima;
  • Pravo na otkup stana Član 11. Zakona o stambenim odnosimaČlan 46. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo;
  • Zastara zateznih kamataČlan 372. stav 1. Zakona obligacionim odnosima

PiF – str. 120 – 133.


SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Odgovori na pitanja iz oblasti zaštite ličnih podataka – str. 134 – 151.
  • Organizovanje nagradne igre i zaštita podataka učesnika!
  • Korištenje otiska prsta i beskontaktne kartice kao nosača tog biometrijskog podatka?
  • Potpisivanje ugovora sa zaštitarskom firmom proizvod je saglasnosti volja dvije strane i nema veze sa zakonom
  • Treba li osnovna ili srednja škola imati službenika za zaštitu ličnih podataka?
  • Koji je zakonski rok za prijavu lica zaduženog za ZLP?
  •  Da li saglasnost na pristup CRK-u mora biti vlastoručno potpisana i čuvana u originalu ili može biti u kopiji?
  • Ima li sud pravo tražiti podatke u parničnom postupku od tužiteljstva?
  • Da li privredni subjekti (dioničarsko društvo) ima obavezu imenovanja službenika za zaštitu podataka?
  • Da li privredni subjekti imaju obavezu izrade i objave politike privatnosti i politike kolačića?
  • Koji je način postupanja sa ličnim podacima članova porodice radnika za koje podnose zahtjeve za pomoć?
  • Da li je potrebno tražiti suglasnost za obradu ličnih podataka?
  • Izuzetak za dobijanje saglasnost kod obrade ličnih podataka
  • Da li je poslodavcu dozvoljeno da od zaposlenika traži dodatne informacije o bolovanju i bolesti koju ima mimo doznaka?
  • Da li je dovoljno na jednom od jezika u BiH objaviti i biti dostupne politike na WEB-u u BiH?
  • Video nadzor i kontrola rada radnika? Da li je to dozvoljeno?
  • Ukoliko zaključujete ugovor sa obrađivačem podataka on bi trebao biti odvojen od svih drugih aspekata poslovnog odnosa. Odnosno, samo ugovor za primjenu ZZLP
  • Da li pojedinačna plata spada u lične podatke?
  • Koje su sankcije za iznošenje pojedinačnih plata?
  • Video nadzor u službi blagajne?
  • Da li smo obavezni vraćati dokumentaciju prijavljenih potencijalnih radnika koji nisu primljeni na konkurs?
  • Možemo li čuvati podatke (prijave sa pratećom dokumentacijom) u svrhu eventualnog ponovnog prijema u radni odnos?
  • Da li je imenovanje službenika za ZLP obaveza i privatnih kompanija?
  • Da li službenik treba biti samostalno novo radno mjesto?
  • Odobravanje obavezujućih poslovnih prava
  • Da li je zabranjeno da IDDEEA odobrava i omogućava pravim licima stalni pristup ličnim podacima sadržanim u njihovim elektronskim evidencijama?
  • Ko obavlja eksternu reviziju ZLP koja se odvija periodično?
  • Saglasnosti za obradu ličnih podataka kod dodjele mikrokredita?
  • Ako kompanija ima menadžera za informacijsku sigurnost, da li se toj osobi može dodijeliti i zaštita ličnih podataka?
  • Da li povezana lica (MKF i MKD, gdje je MKF osnivač i vlasnik MKD) mogu imati jednog DPO?
  • Molim za pojašnjenje masovne obrade podataka u cilju profiliranja u finansijskim institucijama?
  • Da li finansijske institucije (banke, MKO) moraju imenovati službenika za ZLP?
  • Da li Agencija za ZLP planira sprovoditi edukaciju i certifikaciju osoba koje su imenovane kao Službenici za ZLP?
  • Da li postoji interes da udruženje AMFI organizuje radionicu za svoje članice?
  • Da li je novi Zakon o ZLP omogućio općinama da u okviru svojih budućih usluga E-uprave koriste podatke IDDEEA Agencije?
  • Da li je općina/grad ima pravo da vrši nadzor javne površine i na taj način vrši obradu ličnih podataka?
  • Mora li službenik za ZLP biti sistematizovano radno mjesto ili se može ovaj dio radnih aktivnosti pridodati jednom službeniku?
  • Da li banka treba da ima službenika za ZLP?
  • Koji je rok čuvanja video snimka?
  • Da li su dozvoljene kamjera na ulazu u kancelariju u Cargo centru na Aerodromu?
  • Da li je dozvoljeno koristiti obrazac u „izjava o povjerljivosti“ i u slučaju kada primamo i obrađujemo podatke koje nisu potrebne Cargo centru?
  • Da li je kod sudskog izvršenja organ uprave dužan dati sudu JMB lica o kojem je riječ?
Odgovori na pitanja iz javnih nabavki  – str . 152 – 167.
  • Izmjena cijene zbog odluke Vlade FBiH o iznosu najniže plaće;
  • Unos zajedničkih nabavki u plan javnih nabavki;
  • Službenik za javne nabavke i istraživanje tržišta;
  • Dokaz o uplati naknade za žalbeni postupak iz inostranstva;
  • Postupak sertifikacije zdravstvene ustanove i primjena Zakona o javnim nabavkama;
  • Nabavka usluga objave obavještenja u službenim glasilima;
  • Realizacija direktnog sporazuma i neiskorištena sredstva;
  • Obaveza plaćanja naknade za žalbu kada nije dostavljena KRŽ-u;
  • Obavještavanje ponuđača o usvajanju žalbe;
  • Provođenje direktnog sporazuma;
  • Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti ponuđača;
  • Otkazivanje postupka zbog odustajanja ponuđača nakon e-aukcije;
  • Izuzeće zakupa prostora od primjene Zakona o javnim nabavkama;
  • Unos nabavki iz privremenog plana u godišnji Plan javnih nabavki.
Odgovori na pitanja iz radnih odnosa u Republici Srpskoj – str. 168 – 183.
  • Obračun poreza i doprinosa za vještačenje između entiteta;
  • Porodiljsko odsustvo radnice sa prebivalištem u RS a radnim mjestom u FBiH;
  • Osnovica za obračun doprinosa za radnike koji su upućeni na rad u inostranstvo;
  • Primjena najniže plate prema stručnoj spremi u sistematizaciji radnih mjesta;
  • Zloupotreba prava na prevoz;
  • Kolektivni godišnji odmor;
  • Zamjena odsutnog radnika;
  • Prestanka radnog odnosa radnice u drugom stanju;
  • Može li radnik ići na neplaćeno odsustvo kako bi obavio pripravnički staž?
  • Regulisanje statusa radnika u situaciji tehnološkog viška;
  • Može li se sa radnikom napraviti predugovor?
  • Doškolovanje radnika;
  • Određivanje minimalne plaće;
  • Godišnji odmor porodilje;
  • Evidencija i obračun rada na državni praznik;
  • Napredovanje u upravi nakon sticanja više stručne spreme;
  • Proglašenje tehnološkog viška za radnike na bolovanju i porodiljskom odsustvu;
  • Evidencija radnog vremena i službenog puta izvan radnog vremena;
  • Obračun plate i naknade za rad tokom kućne pripravnosti;
  • Otkazivanje ugovora o radu;
  • Raspored radnika na drugo radno mjesto.
Odgovori na pitanja iz oblasti radnih odnosa u Federaciji BiH – str. 184 – 199.
  • Postupanje poslodavca ukoliko radnik nije zadovoljio na probnom radu;
  • Usklađivanje ugovora o radu sa odlukom o najnižoj plaći;
  • Neplaćeno odsustvo, neopravdani izostanak te pravo na plaću;
  • Da li minuli rad ulazi u minimalnu plaću?
  • Pravo na godišnji odmor radnika pri prestanku radnog odnosa zbog starosne dobi;
  • Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto;
  • Prerastanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme;
  • Zaštita sindikalnih povjerenika kod otkaza i potreba za dostavom odluke o imenovanju;
  • Izmjena ugovora o radu direktora;
  • Naknada za topli obrok;
  • Isplata pomoći radniku u skladu sa Uredbom;
  • Kako se radniku može obustaviti plaća?
  • Naknada za prevoz;
  • Zaključivanje ugovora na neodređeno prije isteka ugovora na određeno vrijeme;
  • Korištenje godišnjeg odmora prije odlaska u invalidsku penziju;
  • Može li se radnik odreći pauze u toku radnog vremena?
  • Prekovremeni rad;
  • Može li naknada plaće za vrijeme bolovanja biti ispod 1.000 KM?
  • Povećanje koeficijenta u pravilniku o radu.

Nazad

2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis 2025 – Časopis

https://example.lindungihutan.com/