Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Maj 2025
Trodnevna škola – Zaštita ličnih podataka – Oktobar
Sarajevo - Hotel “Hollywood” - 28., 29. 30. 10. 2025.
Sadržaj: Časopis Pravo i finansije – Maj 2025
PRAVO
Finansijske istrage u funkciji suzbijanja organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca
Kvalitativni uspjeh u parničnom postupku
Nedozvoljena komunikacija (ex parte) u sudskom postupku: rizici, ograničenja i posljedice
Povreda zakonske zabrane natjecanja radnika s poslodavcem – II Dio
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Povrat PDV-a za kupovinu prvog stana (dopune zakona o porezu na dodatu vrijednost)
Digitalizacija poslovanja s osvrtom na računovodstveno-finansijske procese
Izbjegavanje plaćanja poreza i utanjena kapitalizacija
SUDSKA PRAKSA
SAVJETODAVNI SERVIS
ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA – kliknite na oblast za pregled pitanja
Javne nabavke – str. 121 – 135
Zaštita ličnih podataka – str. 136 – 152
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 153 – 168
Radni odnosi u FBiH – str. 169 – 184
PRAVO
Finansijske istrage u funkciji suzbijanja organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca
Aleksandar Bozalo
Finansijska istraga predstavlja skup istražnih mjera i radnji, koje se preduzimaju u koordinaciji sa krivičnom istragom, radi otkrivanja i pronalaženja nezakonito stečenih prihoda i imovine u zemlji i inostranstvu. Takvu imovinu je potrebno u što kraćem roku privremeno oduzeti i obezbijediti, kako bi se kasnije izvršilo trajno oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelom. U skladu sa temeljnim i univerzalnim načelom da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, nije dovoljno optuženog samo osuditi u krivičnom postupku, već je isto tako važno identifikovati i blagovremeno oduzeti imovinsku korist stečenu krivičnim djelom. Tužilac ima obavezu utvrditi imovinsku korist stečenu počinjenjem krivičnog djela u krivičnom postupku, po službenoj dužnosti. To podrazumijeva prikupljanje dokaza o imovinskoj koristi stečenoj krivičnim djelom i preduzimanje svih potrebnih radnji da se takva korist trajno oduzme. Finansijsku istragu naredbom pokreće i istom rukovodi nadležni tužilac, a dokumentaciju prikupljaju i analiziraju ovlašćena službena lica neke od policijskih agencija. U skladu sa preporukama FATF-a (Radna grupa za finansijsko djelovanje protiv pranja novca), koje se odnose na pranje novca, povezana predikatna krivična djela i finansiranje terorizma, organi za provođenje zakona bi trebalo da ustanove i razviju aktivnu paralelnu istragu.
PiF – str. 16 – 28.
Kvalitativni uspjeh u parničnom postupku
Adis Poljić
Predmet ovog rada je kvalitativni uspjeh u parničnom postupku. Uspjeh u parničnom postupku je bitan kod odlučivanja o konačnom snošenju troškova parničnog postupka. Odluku o tome ko će snositi nužne troškove postupka donosi sud na osnovu uspjeha u parničnom postupku. Nakon što sud ocjeni na koje troškove parničnog postupka stranke imaju pravo, ove troškove sud dovodi u vezu s uspjehom u parničnom postupku. Uspjeh u parničnom postupku nije jednostavna kategorija, posebno zbog specifičnosti različitih parničnih postupaka. Uspjeh se dijeli na kvalitativni i kvantitativni uspjeh. Zbog jednostavnije primjene i objektivnosti, u praksi se najčešće primjenjuje kvantitativni uspjeh. U određenim slučajevima kada tužilac uspije sa svim tužbenim zahtjevima u nekom dijelu, kvantitativni uspjeh može biti dovoljan za odlučivanje o troškovima parničnog postupka. Međutim, kada jedan ili više tužbenih zahtjeva budu odbijeni, kvantitativni uspjeh nije dovoljan za ocjenu uspjeha u parničnom postupku. Kroz rad će biti analiziran kvalitativni uspjeh i ukazano na slučajeve iz sudske prakse kada je zanemaren kvalitativni uspjeh, ali i na slučajeve kada je cijenjen kvalitativni uspjeh kod odluke o troškovima parničnog postupka.
PiF – str. 29 – 37.
Nedozvoljena komunikacija (ex parte) u sudskom postupku: rizici, ograničenja i posljedice
Dušan Đuričić
Ex parte komunikacijom u sudskom postupku označava se nedozvoljena komunikacija između sudije i jedne stranke u postupku, bez prisustva druge stranke. Takva komunikacija nije dozvoljena i ona dovodi u pitanje nepristrasnost sudije i ugrožava pravično suđenje.
Naime, osnovna postavka sudijskog postupanja, vođenja postupka do momenta donošenja odluke, kao i donošenje odluke, bazira se na jednakom postupanju prema strankama u postupku. Takav odnos podrazumijeva da svaka stranka ima jednak pristup sudu, nezavisnom i nepristrasnom postupanju sudije prema strankama. U situaciji kada jedna stranka ostvaruje komunikaciju sa sudijom, bez prisustva druge stranke, tada se osnovano postavlja pitanje nepristrasnosti sudije u takvom postupku, a samim tim i pitanje izuzeća sudije, kao i pitanje disciplinske odgovornosti takvog nosioca pravosudne funkcije.
Stoga će se ovim radom nastojati ukazati na potrebu isticanja važnosti zabrane ex parte komunikacije u sudskom postupku, kako bi sam postupak bio proveden bez favorizovanja, pristrasnosti i predrasuda.
PiF – str. 38 – 43.
Institut oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u krivičnom zakonodavstvu i praksi Bosne i Hercegovine
Rialda Ćorović
Institut oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom temelji se na jednom od osnovnih pravnih postulata – da niko ne može zadržati imovinsku korist koju je protivpravno stekao. Nakon kratkog uvodnog razmatranja o navedenom krivično-pravnom institutu, slijedi pregled relevantnih odredbi međunarodno-pravnih dokumenata u kojima su sadržani standardi koji predstavljaju uporište za njegovu primjenu, osvrće se na pitanje kompatibilnosti sa pretpostavkom optuženikove nedužnosti prema judikaturi Evropskog suda za ljudska prava. Potom se daje prikaz važećeg zakonodavnog okvira u oblasti oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u Bosni i Hercegovini, sa naročitim naglaskom na odvojeno zakonodavstvo entiteta Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti. Također se sagledava implementacija navedenog instituta u krivično-pravnoj praksi Bosne i Hercegovine i problemi sa kojima su se, pritom, susretali ili se još uvijek susreću nadležni organi. Završni dio sadrži autorov kritički osvrt na postojeća zakonska rješenja, te prijedloge za učinkovitiju primjenu mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u krivično-pravnoj praksi Bosne i Hercegovine.
PiF – str. 44 – 58.
Povezanost IIA Tematskih zahtjeva kibernetičke sigurnosti i novog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH
Haris Hamidović
U radu se analizira povezanost kontrolnih mehanizama iz IIA Tematskih zahtjeva kibernetičke sigurnosti s odredbama novog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH (“Sl. glasnik BiH” broj: 12/25). Fokus je na tehničkim i organizacijskim mjerama zaštite podataka te načinima na koje organizacije mogu osigurati usklađenost s regulatornim zahtjevima kroz implementaciju sigurnosnih kontrola. U radu se ističe važnost revizijske funkcije u ocjeni sigurnosne zrelosti organizacija i davanju preporuka za unapređenje kibernetičke sigurnosti. Korištenjem okvira poput NIST-a, COBIT-a i ISO/IEC 27001, organizacije mogu poboljšati upravljanje rizicima i povećati otpornost na prijetnje.
PiF – str. 59 – 63.
Povreda zakonske zabrane natjecanja radnika s poslodavcem – II Dio
Alan Vajda
Navedeni stručnim člankom nastavljamo s sveobuhvatnim prikazom zakonske zabrane natjecanja (utakmice) radnika s poslodavcem prema odredbama Zakona o radu i drugih posebnih zakona s prikazom aktualne sudske prakse.
Radnopravno zakonodavstvo Republike Hrvatske, odnosno Zakon o radu – Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23, razlikuje dvije vrste zabrane natjecanja (konkurencije, utakmice) radnika s poslodavcem koji ima istovjetan cilj, a to je: spriječiti radnika da ulazi u natjecanje, odnosno tzv. tržišnu utakmicu sa svojim poslodavcem. Konkretnije, s jedne strane, u tekstu je riječ o zakonskoj zabrani natjecanja, dok s druge strane postoji ugovorna zabrana natjecanja radnika s poslodavcem.
PiF – str. 64 – 74.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Šta su E-Evidencije?
Samira Memić
Uprava za indirektno oporezivanje je u okviru planiranog razvoja elektronskih usluga koje su na raspolaganju poreskim obveznicima pustila u funkciju novi modul u okviru aplikacije ePorezi koji je namijenjen za podnošenje knjigovodstvenih evidencija elektronskim putem. Poreski obveznici su obavezni dostavljati knjigovodstvene evidencije elektronskim putem od poreskog perioda januar 2021. godine. U cilju što efikasnijeg provođenja kontrolnih aktivnosti, u toku 2025.godine, Uprava za indirektno oporezivanje je uradila set izvještaja, koji uključuju podnesene knjigovodstvene evidencije elektronskim putem, a koji su pokazali određene nepravilnosti.
U ovom članku, autor pokušava ukazati koliko je bitno ispravno podnošenje knjigovodstvenih evidencija elektronskim putem, te koje su najčešće greške? Osim toga, u ovom članku će biti prikazani i izvještaji UIO, te na šta ukazuju podaci koji su navedeni u istima i koliko su bitni u budućim postupcima kontrole.
PiF – str. 75 – 84.
Povrat PDV-a za kupovinu prvog stana (dopune zakona o porezu na dodatu vrijednost)
Nermin Jusić
Usvajanjem dopuna Zakona o PDV-u početkom aprila 2025. godine Parlament Bosne i Hercegovine je omogućio punoljetnim građanima Bosne i Hercegovine povrat PDV-a (17%) za kupovinu prvog stana čime je učinjen važan korak na državnom nivou prepoznavanjem važnosti demografskih mjera koje omogućavaju mladima i ostalim građanima lakše rješavanje stambenog pitanja i finansijski pristupačnije sticanje prve stambene nekretnine. Zakon je stupio na snagu 12. aprila 2025. godine, ali će primjena početi tek nakon usvajanja podzakonskih akata od strane Upravnog odbora Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje koje je u završnoj fazi razmatranja.
PiF – str. 85 – 89.
Digitalizacija poslovanja s osvrtom na računovodstveno-finansijske procese
Mirna Pajević Rožajac
Digitalizacija je proces prelaza iz analognog u digitalni oblik rada, drugim riječima nešto “nedigitalno” (papir, slika, fotografija) pretvara se u digitalni format koji kompjuterski sistem može dalje upotrijebiti za razne svrhe i daljnje obrade.
Digitalna transformacija se opisuje kao korištenje tehnologija kako bi se unaprijedili poslovni procesi i rezultati preduzeća.
Digitalizacija se ne rješava jednokratno, već predstavlja dugotrajan proces u kojem se kompanija priprema za budućnost i izazove koji se stavljaju pred nju. Primjena digitalnog računovodstva će omogućiti unapređenje finansijskog izvještavanja privrednih subjekata na nacionalnom i globalnom nivou.
Preduzeća koje se ne prilagode digitalizaciji u konačnici će se boriti s administrativnim i finansijskim poteškoćama. Najčešći izazovi s kojima se preduzeća danas susreću jesu velike količine dokumenata, održavanje velikih količina ispisnih uređaja, planiranje i izvještavanje, kao i drugi kompleksni procesi koji oduzimaju izuzetno puno vremena.
PiF – str. 90 – 98.
Izbjegavanje plaćanja poreza i utanjena kapitalizacija
Mehmed Budić
U tekstu je riječ o poreznoj evaziji koja predstavlja nezakonito izbjegavanje plaćanja poreza. Na primjer, to se može učiniti netočnim prikazivanjem ostvarenog prihoda ili iskazivanjem većih poslovnih rashoda. Manjak prikupljenih prihoda rezultira deficitom koji je moguće financirati ili daljnjim povećanjem (što samo produbljuje sklonost evaziji i veličinu sive ekonomije) ili zaduživanjem, čime se povećava porezni teret budućih generacija. U uvjetima narušene financijske discipline i značajnog stupnja korupcije ova pojava je daleko prisutnija. Ključni elementi u borbi protiv porezne evazije moraju biti precizni i jasni porezni zakoni i njihova nesmetana i dosljedna primjena, kao i stručna i dobro organizirana porezna administracija. Međutim, u turbulentnom okruženju i političkoj neizvjesnosti teško je izgraditi stabilan porezni sustav. Ali, ni države s izgrađenim poreznim sustavima ne mogu u potpunosti spriječiti pojavu porezne evazije. One stalno moraju biti na oprezu, jer se upravo u ovakvim zemljama stalno pojavljuju novi načini (kako legalni, tako i ilegalni) i financijske konstrukcije koje omogućavaju izbjegavanje plaćanja poreza. Evazija dovodi do distorzije cjelokupnog poreznog sustava, povećanje evazije poreza uglavnom prati povećanje ukupnog poreznog opterećenja. U sferi oporezivanja pravnih osoba (poduzeća, korporacija) prisutan je specifičan oblik izbjegavanja plaćanja poreza – utanjena kapitalizacija (engl. thin capitalisation).
PiF – str. 99 – 109.
SUDSKA PRAKSA
Priredio: Faruk Latifović
- Određenost tužbenog zahtjeva i razdvajanje zahtjeva za isplatu razlike naknade plaće i razlike plaće – Član 2. Zakona o parničnom postupku – Član 54. Zakona o parničnom postupku
- Primjena pravila tereta dokazivanja kod zahtjeva za naknadu štete po osnovu kasko osiguranja – Čl. 7. stav (1), 123. i 126. Zakona o parničnom postupku
- Pravo lica koje je poginuli izdržavao – Član 194. Zakona o obligacionim odnosima
- Finansiranje kampanje – Član 8. stav (1) tačka e) Zakona o finansiranju političkih stranaka – Član 5. stav (4) Zakona o finansiranju političkih stranaka
- Uslov za odobrenje statusa izbjeglice – Član 19. Zakona o azilu
- Pravo nezaposlene osobe na uplatu nedostajućeg doprinosa penzijskog i invalidskog osiguranja radi sticanja prava na starosnu penziju – Član 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba
PiF – str. 110 – 120.
SAVJETODAVNI SERVIS
ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA
Odgovori na pitanja iz javnih nabavki – str . 121 – 135.
- Aktivacija bankovne garancije za uredno izvršenje ugovora
- Privremeni plan javnih nabavki
- Izuzeća od primjene Zakona isključivo za sektorske ugovorne organe
- Cijepanje javne nabavke
- Da li je moguće zaključiti Okvirni sporazum nakon provedenog pregovaračkog postupka?
- Javna nabavka radova
- Postupak nabavke usluga
- Da li se privremeni plan javnih nabavki mora donijeti i objaviti na portalu javnih nabavki u roku od 30 dana od donošenja odluke o privremenom finansiranju?
- Koji CPV kod koristiti kod nabavke Usluge objave sažetaka u Službenom glasniku BiH?
- Koje dokaze može zahtijevati ugovorni organ
- Nabavka usluga iz Aneksa II
- Kada je u pitanju grupa ponuđača, da li mora svaki član grupe ponuđača dostaviti izjavu iz člana 52.?
- Da li je UO dužan u svoju TD priložiti kao aneks i nacrt ugovora kojeg potpisuju unutar okvirnog sporazuma?
Odgovori na pitanja iz oblasti zaštite ličnih podataka – str. 136 – 152.
- Korištenje ličnih podataka na „društvenim mrežama“
- Pravni osnov za dostavljanje ličnih podataka članova „kućnog domaćinstva“.
- Korištenje web stranice je li neophodno davati saglasnost za Politiku privatnosti?
- Ukoliko se ne prihvati davanje saglasnosti za Politiku privatnosti je li moguće nastaviti koristiti web stranicu?
- Zašto je prekršajni postupak u Zakonu, odnosno, „upravni prekršajni postupak“?
- Davanje podataka – izvod o prometu po računu
- Procjena utjecaja na zaštitu ličnih podataka
- Što sve treba obuhvatiti tehnička i integrirana zaštita podataka?
- Hoće li biti ispit za Službenika za zaštitu ličnih podataka?
- Postoji li klijent obaveza donošenja Pravilnika o ZLP ili je na volju poduzeća?
- Molim prijedlog kompetencija za Službenika za zaštitu ličnih podataka?
- Koji je zakonski osnov za obradu ličnih podataka?
- Kada smo obavezni, kao privredno društvo, da imamo službenika za zaštitu ličnih podataka?
- Da li smo kao privredno društvo dužni imati politiku privatnosti (kolačiće) na našoj zvaničnoj WEB stranici?
- Kako urediti obrazac za dobijanje saglasnosti za obadu ličnih podtataka (marketinška agencija)?
- Kada i u kojim slučajevima se provodi procjena uticaja obrade (DPIA) ličnih podataka kao rizik za pava i fizička lica?
- Kada i u kojim slučajevima se provodi procjena uticaja obrade (DPIA) ličnih podataka kao rizik za pava i fizička lica?
- Da li će rok od dvije godine biti dovoljan za usklađivanje za sve postupke obrade i kontrole predviđene Zakonom?
- Koliko može biti imenovano službenika za zaštitu podataka u jednom privrednom subjektu?
- Šta ako informaciju ili podatke daje kontrolor podataka jer je u obavezi shodno odredbama zakona o slobodi pristupa informacija?
- Da li je neophodno da službenik za zaštitu podataka bude diplomirani pravnik?
- Da li nosilac podataka mora dati saglasnost za obradu podataka u slučaju provjera od strane poslodavaca?
- Kako se određuje kazna i kolika može biti?
- Da li su javna i privatna preduzeća obavezni da imaju službenika za zašitu ličnih podataka?
- Da li je opravdano u ugovorima unositi kaznu odredbu za povredu odredbe o zaštiti povjerljivosti podataka?
- Kada se mogu očekivati obrasci i forme dokumenata?
- Kako i koliko se čuvaju podatci lica koja više nisu zaposlena u firmi?
- Koliko lica je moguće angažovati na poslovima obrade podataka?
- Da li je obavezno stavljanje oznake „PUSH“ kod neprofilisanih sajtova?
- Na koji način i ko može eksterno raditi kontrolu obrade podataka?
- Može li poslodavac bez saglasnosti vršiti kontrolu radnika koji se nalaze na bolovanju i kontrolu mjesta stvarnog prebivališta?
- Da li je obavezno da svi zaposleni koji imaju pristup osjetljivim podacima/bazama potpisuju izjavu o povjerljivost?
- U kojim situacijama administratori mogu da pristupaju informacionim sistemima u kojim se nalaze lični podaci građana?
- Da li institucija kao pravno lice treba da ima interni akt koji je usklađen sa Zakonom o zaštiti podataka i obavezama zaposlenih?
- Da li je dozvoljeno objavljivanje fotografija zaposlenih, poslovni email, broj telefona na sajtu kompanije kao vid nekog adresara?
- Kako se prema novom Zakonu tretira praćenje kretanja lica preko GPS-a?
- Prilikom zaključenja ugovora o poslovnoj saradnji sa poslovnim partnerom da li je dozvoljeno tražiti od njega da dostavi podatke o JMBG i prebivalištu
Odgovori na pitanja iz radnih odnosa u Republici Srpskoj – str. 153 – 168.
- Otkazivanje ugovora o radu;
- Raspored radnika na drugo radno mjesto;
- Otkaz ugovora o radu radnika koji ne želi potpisati aneks;
- Godišnji odmor radnice koja je na porodiljskom odsustvu;
- Obračun plate radniku za dane praznika u koje se po zakonu ne radi;
- Pravo na porodičnu penziju;
- Isplata toplog obroka radniku koji radi polovinu radnog vremena;
- Uvođenje novih poslova radniku;
- Mirno rješavnje uplate zaostalih doprinosa;
- Isplata minimalne plaće u RS-u;
- Najniža plaća;
- Otkaz ugovora o radu zbog smanjenja obima posla;
- Minimalna plaća za VSS i SSS;
- Da li se u ugovor o radu navodi JMB?
- Da li radnici tokom porodiljskog prestaje ugovor na određeno vrijeme danom njegovog isticanja?
- Kako se obračunavaju porezi i doprinosi kod naknade usljed bolovanja?
- Ko vodi evidenciju o broj sati ostvarene edukacije za radnike zaštite na radu?
- Kako produžiti licencu radnika za zaštitu na radu?
- Da li je poslodavac dužan imenovati radnika za obavljanje poslova Zaštite na radu nekim pisanim aktom?
- Da li Zavod za medicinu rada i sporta vrši pregled svih radnika sa povećanim rizikom?
- Kod ljekarskog pregleda radnika za rad na radnim mjestima sa povećanim rizikom postoji samo ocjena: privremeno nije sposoban za rad, sposoban za rad i nesposoban za rad;
- Da li je definisana (poimenice) oprema za rad koja podliježe periodičnim pregledima i ispitivanjima?
- Da li je obaveza poslodavca koji zapošljava studente da ih obuči zaštiti na radu i zaštite od požara?
Odgovori na pitanja iz oblasti radnih odnosa u Federaciji BiH – str. 169 – 184.
- Obračun plaće za dan praznika kada radnik ne radi;
- Otkaz ugovora o radu;
- Korištenje jednog dana godišnjeg odmora;
- Pravo na topli obrok u slučaju rada na pola radnog vremena;
- Ugovor o radu sa pripravnikom;
- Neopravdani izostanak sa posla i isplata plaće;
- Platna lista;
- Kako radniku isplatiti minimalnu plaću ako je radnik na bolovanju?
- Postupanje sa radnikom koji se u toku radnog odnosa doškolovao;
- Naknada za prevoz;
- Da li radnica koja radi polovinu radnog vremena ima pravo na pauzu?
- Obračun bolovanja na minimalnu plaću;
- Pravo na godišnji odmor pripravnika;
- Ukoliko radnik ne prihvati izmijenjeni ugovor o radu, da li ima pravo na naknadu sa biroa?
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis 2025 – Časopis