
Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Analiza sudske prakse iz građanskog prava u Bosni i Hercegovini
(mart – maj 2025)
Pranje novca putem igara na sreću – izazovi i modaliteti
Upravljanje zaštitom ličnih podataka: Analiza CDPSE Domena 1 – Dio A
Fluktuacija i apsentizam zaposlenih kao izazov današnjice
Specifičnosti i izazovi u proceduri otvaranja ponuda u javnim nabavkama
Računovodstveni i porezni aspekt programa lojalnosti kupaca
Razrez, naplata i zastara poreznih obaveza
Status ovlaštenog izvoznika iz Bosne i Hercegovine
Upravljanje troškovima u uvjetima globalizacije
Izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost
Priredio: Predrag Krsmanović i Faruk Latifović
Radni odnosi FBiH – str. 172 – 189.
Radni odnosi RS – str. 190 – 205.
Adis Poljić
Predmet rada je sudska praksa iz građanskog prava za period od marta do maja 2025. godine, što ukazuje na njenu aktuelnost. Analiza je izvršena na način da su navedene najznačajnije odluke iz stvarnog prava, radnog prava i parničnog postupka. Poseban značaj rada je zbog analiziranih odluka koje se odnose na stepen utvrđivanja činjenica i načina primjene tereta dokazivanja, jer sud u svakom parničnom postupku utvrđuje činjenice. Odluke su donesene od strane vrhovnih sudova entiteta. U okviru analize odluke navedena je sentenca kao najvažniji dio odluke, zatim kraće obrazloženje iz odluke i nakon toga je izvršena analiza odluke tako da je ukazano na značaj odluke i njenu zakonitost. Dolazi se na kraju do zaključka da određene odluke imaju izuzetno veliki značaj i da je potrebno na identičan način donositi odluke u budućnosti.
PiF – str. 16 – 27.
Aleksandar Bozalo
Kockanje i klađenje su odavno prepoznati kao visoko rizične djelatnosti za pranje novca zbog velikog prometa gotovine, anonimnosti učesnika i otežane kontrole porijekla sredstava. Dok neke evropske države imaju gotovo potpunu zabranu klađenja ili stroge restrikcije, Bosna i Hercegovina bilježi preko 3.200 registrovanih kladionica (uplatnih mjesta), što je u odnosu na broj stanovnika, najviše u Evropi. Priređivači igara na sreću u BiH su obveznici Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (ZSPN/FTA), sa obavezom identifikacije i praćenja klijenata kod transakcija od 2.000,00 KM i više. Najčešći modaliteti pranja novca u sektoru igara na sreću su: kupovina čipova u kazinu i povrat bez igre, saučesništvo zaposlenih u kazinima i kladionicama (lažni dobici, fingirane isplate), dogovorene igre (npr. poker sa unaprijed poznatim pobjednikom), kao i kupovina dobitnih tiketa. Prisutne su i online metode pranja novca kao smurfing (višestruki nalozi i male uplate), lažne sportske opklade, korištenje kriptovaluta, te upotreba offshore platformi. Regulatorne slabosti odnose se između ostalog, na nedovoljno čest nadzor, izostanak elektronskog praćenja transakcija u realnom vremenu, nepotpuna izvještavanja o sumnjivim transakcijama i ograničenja u prikupljanju ličnih podataka. Bit će riječi i o preporukama za poboljšanju stanja u ovom sektoru.
PiF – str. 28 – 33.
Haris Hamidović
Sažetak: Ovaj rad obrađuje ključne koncepte i prakse upravljanja zaštitom ličnih podataka, kroz analizu sadržaja iz Domena 1 – Dio A CDPSE (Certified Data Privacy Solutions Engineer) programa koji izdaje ISACA. Cilj rada je ponuditi strukturiran uvid u pristup upravljanju privatnošću koji može poslužiti kao referentni okvir za uspostavljanje, evaluaciju i unapređenje programa zaštite podataka u skladu s regulatornim i poslovnim zahtjevima – kako u domaćem, tako i u međunarodnom okruženju.
PiF – str. 34 – 38.
Ljiljana Ćehajić
Autorica predstavlja odredbe novog Zakon o zaštiti ličnih podataka kojima je regulisan video-nadzor, a koje su usaglašene sa novom međunarodnom legislativom. Novim Zakonom o zaštiti ličnih podataka štite se osnovna prava i slobode fizičkih lica u Bosni i Hercegovini bez obzira na njihovo državljanstvo i prebivalište, a posebno njihovo pravo na zaštitu ličnih podataka. Tekst se referira na probleme koji se eventualno javljaju kod sistema video-nadzora. Zakonom je uređeno da je praćenje određenog prostora putem video-nadzora dopušteno samo ako je to nužno za zaštitu lica i imovine i ako ne dovode u pitanje interesi nosioca podataka, u kojem slučaju video-nadzorom mogu biti obuhvaćen (uspostavljen) samo prostori ili dijelovi prostora čiji je nadzor nužan radi postizanja određene svrhe.
PiF – str. 39 – 44.
Asija Gojačić
Osnovna je zadaća menadžmenta ljudskih potencijala pravilno odabrati, a kasnije oblikovati, motivirati i zadržati najbolje zaposlenike. Mnoga poduzeća se danas susreću s problemom visoke fluktuacije. Međutim, niti jedna aktivnost u poduzeću se ne smatra tako lošom, kao napuštanje organizacije od strane zaposlenog. Pošto se fluktuacija, odnosno napuštanje organizacije prvenstveno promatra u negativnom kontekstu, osnovni cilj ove aktivnosti upravljanja ljudskim resursima je usmjeren na reduciranje viška osoblja uz istovremeno minimiziranje negativnih posljedica za poduzeće i za suradnike. Apsentizam postoji u većoj ili manjoj mjeri u svakoj organizaciji i instituciji. Apsentizam podrazumijeva izostajanje s posla po bilo kojoj osnovi, odnosno iz bilo kojeg razloga. Apsentizam je sam po sebi značajan iz razloga što ne dolazi sam već upućuje na neke probleme u organizaciji, na prisutnost nezadovoljstva kod zaposlenika bilo da je to uzrokovano radnom organizacijom, uvjetima rada ili međuljudskim odnosima. Čak i grubi podaci o apsentizmu mogu da sugeriraju na moguće uzroke i činioce apsentizma. Organizacije s visokom stopom apsentizma riskiraju narušavanje organizacijske klime te ne mogu računati na imidž poželjnoga poslodavca, što otežava privlačenje novih, kvalitetnih radnika, a uz to imaju značajne ekonomske gubitke.
PiF – str. 45 – 58.
Ivana Grgić
Procedura otvaranja ponuda u postupcima javnih nabavki propisana je članom 63. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14, 59/22, 50/24). Odredbe ovog člana su jasne, a sama procedura otvaranja ponuda bi trebala da bude jednostavna i brza.
Međutim, kao i u svakoj fazi postupka javne nabavke, i u ovoj fazi se u praksi javljaju određeni problemi i dileme, s tim da, za razliku od drugih faza postupaka kada članovi komisije za javne nabavke/ugovorni organ imaju vremena da se konsultuju, zatraže mišljenje i slično, specifičnost ove faze postupka je što sva sporna pitanja moraju biti riješena odmah, to jest na licu mjesta, jer se otvaranje ponuda ne može odlagati u odnosu na zakazani termin zbog nedoumica članova komisije, a u slučaju pogrešnog postupanja i povreda pravila otvaranja ponuda, cijeli bi postupak mogao biti poništen.
Upravo iz tih razloga u radu se daje pregled najčešćih nedoumica i problema vezanih za samo otvaranje ponuda, kao i potencijalnih rješenja istih, a sve u cilju provođenja pravilne i zakonite procedure otvaranje ponuda.
PiF – str. 59 – 69.
Mirna Pajević Rožajac
Programi lojalnosti (ili vjernosti) predstavljaju marketinške strategije kojima se potrošači nagrađuju za ponovljene kupovine ili korištenje usluga, s ciljem povećanja njihove odanosti brendu. U Bosni i Hercegovini, kao i u regiji, ovi programi su sveprisutni i prilagođeni različitim industrijama i potrošačkim navikama.
Zadržavanje i pretvaranje privremenih, sporadičnih kupaca u stalne konstantna je težnja preduzeća. Razvojem prodaje i marketinga ofanzivna se strategija privlačenja novih kupaca promijenila i u defanzivnu strategiju zadržavanja postojećih kupaca i stimulisanja njihove potrošnje. Strategijom programa lojalnosti kupaca kroz nagradne igre, bonuse, poklone i slično, preduzeća stvaraju sigurnost kod planiranja rasta kupaca i profitabilnosti poslovanja.
Što se tiče troškova promocije (marketinških aktivnosti u koje spadaju i programi lojalnosti), koji se veoma često poistovjećuju sa troškovima reprezentacije (zbog prirodne sličnosti i nepostojanja bilo kakve propisane razlike), mora se naglasiti da propisi o porezu na dobit se nisu posebno doticali takve vrste rashoda. Stoga su troškovi nastali po osnovu raznih marketinških aktivnosti u cijelosti porezno priznat rashod u poreznom bilansu.
PiF – str. 70 – 78.
Predrag Krsmanović
Rad analizira tri ključna segmenta poreskog sistema u Federaciji BiH: (1) razrez (utvrđivanje) porezne obaveze, s posebnim fokusom na pravnu prirodu i domet instituta „nalog za plaćanje“, (2) prinudnu naplatu, uključujući i zasnivanje zakonskog založnog prava (hipoteke) u korist Porezne uprave, te (3) zastaru razreza i naplate poreznih obaveza. Sugeriše se da termin „razrez“ ne odražava suštinu upravne radnje utvrđivanja porezne obaveze, te predlaže njegova terminološka i sadržajna reforma. Ukazuje se na to da nalog za plaćanje u praksi funkcioniše kao sui generis upravni akt, bez obaveznog obrazloženja i bez redovnog i efikasnog pravnog lijeka, što otvara ozbiljna pitanja njegove usklađenosti sa obavezujućim standardima iz Evropske konvencije o ljudskim pravima koji se tiču prava na pravično suđenje, u vezi sa pravom na imovinu. Posebno se kritikuju zakonske posljedice koje proističu iz naloga za plaćanje (kao što su upis zakonske hipoteke, pokretanje prinudne naplate i obračun zatezne kamate), koje nastupaju u slučaju odmah nakon što rukovodilac nadležnog poreznog organa odbije primjedbe poreznog obveznika na nalog za plaćanje, i to bez donošenja rješenja i bez davanja obvezniku mogućnosti sudskog preispitivanja zakonitosti porezne obaveze iz naloga za plaćanje. U dijelu o zastari kritikuje se neograničenost roka za razrez u slučaju kada prijava nije podnesena ili je lažna. Kritike su usmjerene i na nejasnoće i preveliku širinu instituta prekida zastare, koja se može prekinuti putem bilo koje službene radnje organa, bez jasnih kriterija i bez obaveze obavještavanja poreznog obveznika.
PiF – str. 79 – 93.
Jusić Nermin, magistar ekonomije
Ovlaštenim izvoznicima iz Bosne i Hercegovine koji imaju Odobrenje Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje je omogućena primjena pojednostavljenog postupka dokazivanja preferencijalnog porijekla njihovih proizvoda uz mogućnost davanja izjave o porijeklu na računu ili na drugom trgovačkom dokumentu, ne uzimajući u obzir vrijednost izvozne robe, čime ostvaruju uštede vremena i novca u vanjskotrgovinskom prometu roba.
PiF – str. 94 – 105.
Jozo Piljić
Međunarodnim računovodstvenim standardima/Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MRS/MSFI), načelima i propisima, osigurava se ispunjenje informacijskih zahtjeva eksternih korisnika o cjelokupnom stanju i rezultatima odnosa društva s okruženjem. Međutim, internim korisnicima potrebne su informacije o određenim troškovima, prihodima i internim rezultatima, te s njima povezanim podacima i informacijama. Da bi računovodstveni informacijski sustav mogao udovoljiti ovim zahtjevima potrebno je izabrati odgovarajući sustav i metodu obračuna, pri čemu treba uvažavati specifičnosti poslovanja, postignuti stupanj razvoja društva, informacijske zahtjeve menadžmenta i razvijenost računovodstvene funkcije. U suvremenim uvjetima se sve više nameće potreba za osiguranjem informacija od značaja za donošenje dugoročnih poslovnih odluka, što se u teoriji i praksi naziva “strategijsko računovodstvo”. Strategijsko računovodstvo mora osigurati takvu metodološku osnovicu, koja će osigurati pripremu informacija o ekonomskim učincima dugoročnih ulaganja u unapređenje i zaštitu okoliša, u bolju kvalitetu ponude, u inovativni proizvod društva.
PiF – str. 106 – 124.
Samira Memić
Dana 06.08.2025.godine počela je primjena Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, koji je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje usvojio na 9. sjednici, a koji je objavljen u Službenom glasniku BiH, broj: 25/25 od 09.04.2025.godine. Od momenta stupanja na snagu pa do početka primjene pomenutog Pravilnika, javile su se određene dileme u vezi sa provedbom izmijenjenih i/ili dopunjenih članova Pravilnika.
Koja su postupanja prilikom provedbe izmijenjenih i/ili dopunjenih članova Pravilnika najviše uticala na postupak kontrole indirektnih poreza?
PiF – str. 125 – 133.
Aida Bičo
Sve je veća potražnja za revizijom koji je veoma složen i komplikovan postupak. Revizija se kroz istoriju razvijala i mijenjala u većini svojih segmenata. Istraživale su se i još uvijek se istražuju metode i postupci kako bi se revizorski posao olakšao i kako bi tačnost revizijskih izvještaja bila na većoj razini. S provedenim istraživanjem pokušat će se objasniti pojam i značaj revizije u postupku ispitivanja tačnosti, postupnosti, vjerodostojnosti, zakonitosti i objektivnosti određenih pojava i procesa.
PiF – str. 134 – 143.
Priredio: Faruk Latifović i Predrag Krsmanović
I – EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA
• Pravo na imovinu – Neizvršavanje odluka domaćih sudova u slučaju kada Kanton usvoji plan izvršenja svih domaćih odluka;
• Pravo na imovinu – Oduzimanje novca koji nije prijavljen carinskim vlastima prilikom prelaska državne granice;
II- USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
• Pravo na imovinu i proizvoljna primjena zakona u vezi sa pravom na zajamčenu penziju – Ostvarivanje prava na srazmjerni dio starosne penzije po Sporazumu o međusobnim pravima i obavezama koji su zaključila tri domaća nosioca penzijskog i invalidsko osiguranja u BiH;
• Dopuštenost apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine – Kada je apelacija Ustavnom sudu očigledno (prima facie) neosnovana?
III – USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
• Zakonodavne nadležnosti kantona – Ovlaštenja kantonalnih zakonodavaca u donošenju zakona iz oblasti krivičnog zakonodavstva;
• Komunalne takse za isticanje firme – Ne/primjenjivanje propisa kojima se utvrđuje obaveza plaćanja komunalne takse za istaknutu firmu;
IV – IZ OBLIGACIONIH ODNOSA
Priredio: Faruk Latifović
• Sadržaj i forma punomoći i pravnog posla – Čl. 90. Zakona o obligacionim odnosima;
• Refundacija isplaćene naknade plaća zbog privremene spriječenosti za rad i uplaćenih doprinosa na isplaćene naknade plaća, zbog izolacije kao kliconoše – Član 42. stav 1. tačka 3. i 57. stav 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju F BiH;
• Naknada štete zbog izostanka povrata stvari privremeno oduzetih u krivičnom postupku – Član 79. stav 1. Zakona o krivičnom postupku u Federaciji BiH – Čl. 155. i 185. Zakona o obligacionim odnosima;
• Odredivost zahtjeva za zatezne kamate na naknadu štete postavljen „od dana nastanka štete“ – Čl. 54. Zakona o parničnom postupku – Čl. 277. Zakona o obligacionim odnosima;
• Datum nesavjesnosti sticaoca neosnovano stečenog – Čl. 214. Zakona o obligacionim odnosima;
• Paulijanska tužba i suparničarstvo – Član 283. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima – Član 366. Zakona o parničnom postupku FBiH;
• Paulijanska tužba i suparničarstvo – Član 283. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima – Član 366. Zakona o parničnom postupku FBiH;
• Presuda zbog propuštanja i prekoračenje žalbenih osnova – Član 208. stav 2. Zakona o parničnom postupku;
• Konkurencija prava na stvar između nasljednika koji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku i lica koje je stvar kupilo na dražbi u izvršnom postupku nakon ostavinskog postupka – Član 52. stav 2. Zakona o stvarnim pravima – Član 250. stav 1. Zakona o nasljeđivanju – Član 9. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama;
• Naknada štete zbog ulaganja u nekretnine povodom koji se vodi spor između prodavca i ranijeg vlasnika – Član 172. Zakona o obligacionim odnosima.
PiF – str. 144 – 171.
• Da li se može otkazati ugovor o radu radniku na bolovanju?
• Dostavljanje rješenja elektronskim putem;
• Obračun otpremnine pri odlasku u penziju – primjena povoljnijeg prava iz Kolektivnog ugovora;
• Donošenje rješenja o godišnjem odmoru za radnike na bolovanju;
• Porodiljsko odsustvo radnice iz RS kod poslodavca iz FBiH – da li postoji obaveza; isplate naknade i doprinosa?
• Pravo na regres u slučaju bolovanja i penzionisanja radnika;
• Isplata razlike plate porodiljama u KS;
• Kako radniku isplaćivati topli obrok koji je prijavljen na pola radnog vremena (4 sata)?
• Uvjerenje o nekažnjavanju;
• Izmjena ugovora o radu zbog promjene adrese poslovne jedinice;
• Prelazak zaposlenika na novu poziciju: Mogućnost raskida ugovora i ponuda novog ugovora na određeno vrijeme;
• Može li radnik prekinuti bolovanje radi korištenja godišnjeg odmora?
• Sporazumni raskid ugovora i korištenje godišnjeg odmora;
• Uračunavaju li se ranije korišteni dani po osnovu navršenih mjeseci rada u puni godišnji odmor?
• Procedura otkaza ugovora o radu kod ponovljene lakše povrede radne obaveze;
• Pravo na korištenje i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor prilikom ponovnog zasnivanja radnog odnosa;
• Pravo pripravnika na godišnji odmor;
• Pravo na godišnji odmor nastavnika zaposlenog na određeno vrijeme i obračun prava prema Kolektivnom ugovoru.
PiF – str. 172 – 189.
• Postupanje sa radnikom koji ne želi koristiti godišnji odmor;
• Da li poslodavac ukoliko preduzeće posluje u minusu može obustaviti isplatu regresa?
• Koji dani ulaze u korištenje godišnjeg odmora;
• Otkaz radniku zbog nepoštivanja radne discipline;
• Radno vrijeme radnika sa smanjenom radnom sposobnošću;
• Da li penzioneri mogu primati i penziju i biti u radnom odnosu?
• Otkaz ugovora o radu od strane radnika i korištenje godišnjeg odmora;
• Zloupotreba bolovanja;
• Obračun minulog rada kada je radnik na bolovanju;
• Postupak otkaza ugovora o radu zbog teže povrede radne obaveze;
• Izmjena ugovora za međuentitetske radnike;
• Može li poslodavac dati otkaz trudnici?
• Otkaz ugovora o radu na probnom radu;
• Da li radnicima koji su na minimalcu umanjujemo platu za vrijeme bolovanja?
• Usklađivanje pravilnika o radu sa zakonom o radu;
• Da li se radnica može rasporediti na drugo radno mjesto koje odgovara njenoj stručnoj spremi dok je na porodiljskom odsustvu?
• Izdavanje rješenja za korištenje godišnjeg odmora;
• Pravo na puni godišnji odmor;
• Obaveza poslodavca u vezi sa dokazivanjem radnog staža zaposlenika pri navršavanju 65 godina života.
PiF – str. 190 – 205.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis 2025 – Časopis