
Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Pokazatelji radne eksploatacije u kontekstu trgovine ljudima
Odgovornost pravnog lica za krivična djela u BiH
Naknada štete na osnovu evropskog izvještaja
Osnovi naknade štete u međunarodnim investicionim sporovima
Upotreba nekretnina u pranju novca – modaliteti i izazovi za efikasan institucionalni odgovor
Službenik za zaštitu ličnih podataka od zakonske obaveze do praktične primjene
Troškovi rezerviranja naknada zaposlenih za neiskorišteni godišnji odmor
Osvrt na Zakon o radu – radni tekst
Privremeni i povremeni poslovi
Princip aktivne legitimacije i kontradiktornosti u žalbenom postupku provođenja Javnih nabavki
Odgovornost za tuđe porezne obaveze u Federaciji BiH
Postupanje zaposlenih UIO u slučaju stečajnog postupka u odnosu na likvidacijski postupak
Priredio: Faruk Latifović i Predrag Krsmanović
Javne nabavke – str. 170 – 187
Zaštita ličnih podataka – str. 188 – 204
Lejla Ćeranić
Radna eksploatacija pojedinca i grupâ predstavlja međunarodni problem, koji će, što se može sa velikom vjerojatnoćom tvrditi, i u daljnjoj budućnosti ostati prijetnja društvu prvorazrednog značaja. Iskorištavanje radne snage je danas posebno učestalo, no često ostaje neprimijećeno. Veliki broj potrošača nije svjestan da proizvodi koje kupuju u supermarketima ili trgovinama, odnosno usluge koje primaju u hotelu ili restoranu možda proizvode iskorištavani radnici. Do iskorištavanja dolazi u brojnim gospodarskim sektorima i utječe na različite skupine radnika. Zbog prethodno naznačenog, u uvodnom dijelu rada se pojašnjava značaj razmatranog problema, koji se nalazi u činjenici da je trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije rastući problem koji se odražava na sve regije i zemlje svijeta, bez obzira da li se radi o visokorazvijenim zemljama ili zemljama trećeg svijeta. Potom se, poštujući metode pravnih nauka (normativno pravna, logičko normativna, formalno normativna i normativno-hijerarhijska) sagledavaju terminološke dvojbe između radne eksploatacije i njoj bliskih fenomena, poput prisilnog rada i trgovine ljudima. Centralni dio rada posvećen je predstavljanju mehanizama za prepoznavanje i identifikaciju žrtava trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije. Drugim riječima, izložene su liste indikatora nastalih pod okriljem Ureda Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), kao i liste indikatora koje je utvrdila Međunarodna organizacija rada (MOR) u suradnji s Evropskom komisijom. Navedeni indikatori trebaju pružiti osnovu za jasan i zajednički skup kriterija za identifikaciju trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije u praksi. Prilikom dizajniranja metodologije istraživanja trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije, od ključne je važnosti bilo da istraživanje obuhvati cijeli ciklus zapošljavanja, uzimajući u obzir ne samo uslove rada na radnom mjestu, već i uslove koji okružuju put radnika do ulaska na posao. Mnogi uslovi koji stvaraju ranjivost na prisilu i prijetnju (kaznom) na poslu mogu se pratiti od faze traženja posla. Na primjer, dug, bilo da je povezan sa poslom putem duga za zapošljavanje ili proizilazi iz ranije porodične potrebe ili krize, uveliko povećava ranjivost radnika na eksploataciju. Uz to, jedna od namjera ovog rada je pomoći čitateljima da shvate da se na kraju većine lanaca trgovine ljudima nalazi situacija eksploatacije rada.
PiF – str. 16 – 30.
Dijana Ružić
Nijednom pravnom sistemu nije strano da u situacijama koje su činjenično i pravno slične, a koje su rijetko identične, sudovi donose različite odluke. Usklađivanje sudske prakse u donošenju odluka nužan je uvjet za uspostavu vladavine prava, u skladu s odredbama člana II Ustava Bosne i Hercegovine.
Osiguranje jedinstvene primjene zakona neodvojivo je od javnosti rada pravosuđa u cjelini i s gledišta odgovornosti prema građanima za poštivanje jednakosti, ne samo slovom zakona, već i pružanjem sudske zaštite. Nažalost, još uvijek postoji percepcija da je javnost rada sudova dovoljno osigurana činjenicom da postoji javnost suđenja.
Materijalno pravne odredbe prati uvodni dio koji je istovremeno i osnov za pravilno tumačenje njihovog sadržaja. Prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava jedno od temeljnih načela vladavine prava je načelo pravne sigurnosti, koje je implicitno sadržano u samoj Konvenciji o zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
PiF – str. 31 – 44.
Ivan Milić
Pravna lica se po pravilu osnivaju radi sticanja dobiti. Da bi se osnovalo pravno lice moraju da se ispune određeni uslovi koji su predviđeni odgovarajućim propisima. Kada je pravno lice upisano u odgovarajući registar, ono postaje i krivično odgovorno – stiče krivičnu odgovornost. Dakle, oni mogu da odgovaraju za krivična djela.
Poslovanje pravnih lica treba urediti u skladu sa važeći propisima. Propisi u oblasti poslovanja pravnih lica neretko se mijenjaju, a riječ je o mnogobrojnim propisima različite pravne snage. U tom „moru propisa“, zaista se ponekad može „lako“ ući u kriminalnu zonu. Ulazak u kriminalnu zonu znači da će se protiv pravnog lica voditi krivični postupak koji se može okončati odlukom suda da pravno lice prestane da postoji .
PiF – str. 45 – 52.
Adis Poljić
Predmet rada je obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi (evropski izvještaj), odnosno ostvarivanje naknade štete na osnovu ovog izvještaja. Evropski izvještaj ima cilj da omogući lakše ostvarivanje naknade štete, ali u sudskoj praksi postoje sporna pitanja koja se prvenstveno odnose na njegovu dokaznu snagu. Prilikom istraživanja pošlo se od općih saznanja o evropskom izvještaju i načinu dokazivanja u parničnom postupku. Osnovno je da sud evropski izvještaj mora posmatrati kao privatnu ispravu, s obzirom na to da je on dokazno sredstvo. Također, sud ne smije ograničiti dokazivanje pravno relevantnih činjenica u vezi s nastankom saobraćajne nezgode samo na evropski izvještaj. Evropski izvještaj ne smije biti ograničenje u ostvarivanju prava na naknadu štete ni u kojem smislu, pa tako ni u pogledu vrste i visine pretrpljene štete.
PiF – str. 53 – 65.
Srđan Branković
Predmet rada jesu osnovi naknade štete u međunarodnim investicionim sporovima. Dvostrani i višestrani međunarodni investicioni sporazumi, kao osnovni izvor međunarodnog investicionog prava, ne sadrže konkretna pravila o naknadi štete (osim u slučaju eksproprijacije). U skladu sa tim, u arbitražnoj praksi se na ova pitanja primjenjuju pravila međunarodnog običajnog prava. Cilj rada jeste da prikaže koji su to osnovi izvori prava u vezi sa naknadom štete, na koji način se ona dokazuje, a potom i na koji način se vrši odmjeravanje visine štete u međunarodnim investicionim sporovima.
PiF – str. 66 – 74.
Aleksandar Bozalo
Pranje novca kroz sektor nekretnina predstavlja jedan od najučinkovitijih načina za legalizaciju sredstava stečenih kriminalnim aktivnostima, posebno na prostoru Zapadnog Balkana. Slabe kontrole, raširena korupcija u građevinskom sektoru i netransparentnost vlasničkih struktura, omogućavaju različite modalitete pranja novca, kao što su kupovina nekretnina gotovinom, manipulacija cijenama, korištenje trećih lica (tzv. slamnatih vlasnika), offshore kompanija, višestruke preprodaje, te ulaganja u izgradnju i renoviranje objekata. Korupcija u procesu izdavanja građevinskih dozvola i legalizacije gradnje, dodatno pogoduje, blago rečeno, sumnjivim investicijama. U postupcima pranja novca, ponekad su uključeni i advokati, notari i računovođe, koji mogu pomoći u prikrivanju identiteta stvarnih vlasnika i izvora sredstava. Iako su notari i advokati zakonski obavezni prijavljivati sumnjive transakcije većih iznosa, njihova uloga u prevenciji i dalje zahtijeva jačanje nadzora i odgovornosti. Za učinkovitu borbu protiv pranja novca, neophodno je sistemsko jačanje institucionalnih kapaciteta, odlučna borba protiv korupcije i efikasna identifikacija stvarnih vlasnika imovine. Također, ključno je omogućiti djelotvoran mehanizam za oduzimanje imovine čije se zakonito porijeklo ne može dokazati.
PiF – str. 75 – 80.
Danijela Radonić
Unapređenja u oblasti zaštite ličnih podataka dovela su do prepoznavanja potrebe uvođenja službenika za zaštitu ličnih podataka u pravne tokove u Bosni i Hercegovini, što je samo odraz legislative na nivou Evropske unije. Ko je ovo lice, kako se imenuje, kakve su njegove obaveze, da li ostvaruje naknadu za svoj rad i druga značajna pitanja razmatra autorica u ovom članku.
U ovom članku, autor pokušava ukazati koliko je bitno ispravno podnošenje knjigovodstvenih evidencija elektronskim putem, te koje su najčešće greške? Osim toga, u ovom članku će biti prikazani i izvještaji UIO, te na šta ukazuju podaci koji su navedeni u istima i koliko su bitni u budućim postupcima kontrole.
PiF – str. 81 – 93.
Mehmed Budić
Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. Godišnji odmor nije samo pravo, već i obveza radnika, što znači da radnik pripadajući godišnji odmor mora i iskoristiti, u funkciji je zaštite zdravlja radnika i obnove njegovih psihofizičkih sposobnosti, a time posredno i u funkciji povećanja društvene produktivnosti. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće, čija se visina određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U tom je smislu ništav sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Međutim, Zakon o radu, ipak, propisuje i jedan izuzetak kada se radniku može isplatiti naknada za neiskorišteni godišnji odmor i to: ako je došlo do prestanka radnog odnosa, a cijeli ili dio godišnjeg odmora nije iskorišten krivicom poslodavca. Naknade za neiskorišteni godišnji odmor podliježe obvezi plaćanja poreza na dohodak i “punih” doprinosa. Također, propisi o porezu na dohodak i doprinosima u FBiH, ne predviđaju nikakav neoporezivi iznos prilikom isplate ove naknade.
PiF – str. 94 – 103.
Azra Bublin
Autorica, i u ovom članku, želi da ukaže na važnost poštivanja procedure izrade Zakona o radu čiji je radni tekst od februara mjeseca ove godine u javnoj rasprave. Značaj Zakon o radu je od egzistencijalne važnosti za radnike i poslodavce, pa je dobra praksa da se i na ovaj način uključi šira javnost, posebno predstavnici sindikata radnika i poslodavaca, kao i vladine i nevladine organizacije, stručnjaci iz oblasti radnih odnosa, i drugi da daju svoje prijedloge, primjedbe i sugestije. Na ovaj način izbjegava se praksa donošenja Zakona u kratkom roku njegovih izmjena i dopuna, što je postala česta praksa za brojne zakone (gdje nedostaje prethodna kvalitetna priprema). Procedure donošenja Zakona i drugih propisa zahtijevaju dosta vremena i velike troškove, što je vrlo značajno imati u vidu.
PiF – str. 104 – 107.
Ljiljana Ćehajić
Pored poslova koji su u redovnoj djelatnosti poslodavca i za obavljanje kojih se zasniva radni odnos s radnicima, kod poslodavca se povremeno pojavljuju i drugi poslovi, koji su privremeni i za koje nije propisano zasnivanje radnog odnosa Zakon o radu propisuje način i uslove za obavljanje i ovih poslova, kao i mogućnost i uslove pod kojim ih mogu da obavljaju studenti, odnosno lica upisana na akreditovanu visokoškolsku ustanovu.
PiF – str. 108 – 109.
Muamer Voloder
Posljednje izmjene ZJN BiH su u praksi izazvale niz pitanja koje su posljedica nedorečenosti zakonskih rješenja, osobito onih koji se odnose na sam žalbeni postupak odnosno, pitanja obaveze ugovornog organa kod i nakon zaprimanja žalbe na odluku o izboru, te primjene principa aktivne legitimacije ponuđača.
U cilju rješavanja dvojbi i nedoumica za ista ili slična pitanja kroz stavove i Rješenja Ureda za razmatranje žalbi, autor smatra da bi se navodima iz rada moglo olakšati provođenje postupka po žalbi kod ugovornog organa.
PiF – str. 110 – 115.
Predrag Krsmanović
Rad kritički analizira odredbe Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH i drugih federalnih i kantonalnih zakona kojima se propisuje odgovornost fizičkih i/ili pravnih lica za tuđe porezne obaveze, s posebnim naglaskom na solidarnu odgovornost fizičkih lica za porezne obaveze pravnih lica. Obrađen je normativni okvir koji omogućava naplatu poreznih i drugih javnih obaveza od trećih lica, koja izvorno nisu obveznici plaćanja tih javnih obaveza, vrste i oblici takve odgovornosti, neophodne procesne i materijalne pretpostavke za uspostavljanje odgovornosti, kao i potencijalni problemi u praktičnoj primjeni postojećih normativnih rješenja u praksi Porezne uprave Federacije BiH, redovnih sudova i Ustavnog suda BiH, uz određene kritičke primjedbe autora članka. U tom smislu identifikuju se potencijalne materijalno pravne i procesne praznine (kao što su nepostojanje jasnih zakonskih pretpostavki, procesnih garancija i ograničenja u vezi pojedinih oblika solidarne porezne odgovornosti), te upozorava na mogući rizik od povrede prava na imovinu iz člana 1. Protokola br. 1 uz EKLJP.
PiF – str. 116 – 130.
Jozo Piljić
Kod pripajanja se jedan poslovni subjekt pripaja drugom poslovnom subjektu pri čemu subjekt koji se pripaja, upisom pripajanja u sudski registar prestaje postojati te postaje dio društva preuzimatelja. Poslovni subjekt preuzimatelj je sveopći slijednik društva koje se pripaja te sva imovina i obveze pripojenog društva prelaze na društvo preuzimatelja, dok pripojeno društvo s danom upisa pripajanja u sudski registar gubi pravnu osobnost i prestaje postojati. Pravni učinci pripajanja nastaju upisom pripajanja u sudski registar. Razlozi zbog kojih dolazi do pripajanja društva mogu biti razni, od smanjenja troškova, poreznih ušteda, stjecanja tržišta, bolje organizacije poslovanja i sl. Provođenje pripajanja u poslovnim knjigama određeno je odredbama Zakona o računovodstvu kojima je propisana primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda/Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MRS/MSFI), i MSFI 3 – Poslovna spajanja, te porezni propisi.
PiF – str. 131 – 140.
Samira Memić
Stečajni postupak provodi se radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima, dok se likvidacioni postupak provodi nad pravnim licima i služi potpunom namirenju svih povjerilaca pravnog lica unovčenjem njegove imovine. Stečajni postupak ne vodi nužno prestanku obavljanja djelatnosti ali po okončanju stečajnog postupka može doći do brisanja pravnog subjekta iz registra. Likvidacioni postupak dovodi do brisanja subjekta iz registra. Ove činjenice imaju i različit način postupanja UIO.
Postavlja se pitanje, kako postupaju zaposleni UIO u slučaju stečajnog postupka u odnosu na likvidacijski postupak?
PiF – str. 141 – 150.
Priredio: Faruk Latifović i Predrag Krsmanović
• Pravo na obračun plate kod propuštanja kantonalnih vlasti da donesu kantonalni propis u roku koji je predviđen federalnim zakonom – Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika Federacije BiH
• Rok za protest mjenice i teret dokaza – Član 45.stav 3. Zakona o mjenici
• Pravo i ostvarenje prava na zatezne kamate na neisplaćene penzije – Član 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
• Pravo na mjesečni novčani dodatak vanbračnog partnera – Čl. 2., 3. i 213. Porodičnog zakona FBIH – Čl. 16. Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica
• Istupanje člana društva iz privrednog društva i naknada tržišne vrijednosti njegovog udjela u tom društvu – Član 257. ranije važećeg Zakona o privrednim društvima
Priredio: Doc. dr. sci. Faruk Latifović, sudija Kantonalnog suda u Tuzli
• Kada je apelacija Ustavnom sudu očigledno (prima facie) neosnovana?
• Na koji način i u kom postupku sudski vještaci imaju pravo da traže naknadu troškova vještačenja?
• Koje su posljedice neznatnog i opravdanog kašnjenja punomoćnice tužioca na ročište za glavnu raspravu?
Predrag Krsmanović, advokat i bivši sudija Kantonalnog suda u Tuzli
PiF – str. 151 – 169.
• Zaključenje ugovora u postupku zajedničke nabavke – ko potpisuje ugovor sa izabranim ponuđačem?
• Tehnička specifikacija za gorivo: Procijenjena vrijednost ukupno ili po litru?
• Dodjela ugovora o nabavci radova javnom preduzeću od strane osnivača
• Iskazivanje cijene konsultantske usluge u tenderskoj dokumentaciji
• Da li ponuditelj može sam sebi izdati potvrdu o uspješno realizovanim ugovorima kao dokaz tehničke sposobnosti?
• Rok za vraćanje potpisanog ugovora od strane ponuditelja i posljedice nečinjenja
• Mogućnost pokretanja konkurentskog postupka nabavke za jedan lot iz plana nabavki
• Postupak nakon odbijanja potpisivanja ugovora prvorangiranim ponuditeljem u javnoj nabavci
• Produženje roka valjanosti ponuda u postupku javne nabavke nakon odbacivanja prvorangirane ponude
• Obaveza ugovornog tijela u provjeri ispravnosti ponuda prije zakazivanja e-aukcije u javnoj nabavci
• Mogućnost traženja pojašnjenja stručne kvalifikacije ponuđača u postupku javne nabavke
• Postupanje pri nabavci dodatnog trajnog priključka električne energije izvan okvira postojećeg okvirnog sporazuma
• Pravo ugovornog organa da traži dopunu dokumentacije nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača — pravilnost postupka i ocjena žalbe ponuđača
• Pozivanje predstavnika grupe ponuđača na e-aukciju kada su članovi grupe tendersku dokumentaciju preuzeli odvojeno
PiF – str. 170 – 187.
• Razlika između kontrolora i obrađivača podataka
• Da li je saglasnost potrebna kada postoji zakonski osnov za obradu podataka
• Obaveza brisanja ličnih podataka nakon isteka roka čuvanja
• Da li mogu sačuvati podaci o bivšim radnicima i njihove lične podatke?
• Da li poslodavac treba da donese poseban akt u vezi sa korištenjem ličnih podataka zaposlenih?
• Da li poslodavac treba da imenuje službenika za zaštitu ličnih podataka kada su u pitanju LP zaposlenih?
• Primjena Zakona o zaštiti ličnih podataka na ovlaštenike, zakonske zastupnike i vlasnike pravnih lica
• Da li poslodavac treba saglasnost za lične podatke o djeci radnika?
• Da li radnik treba da potpiše saglasnost da poslodavac može koristiti njegove lične podatke u svrhu regulisanja radnih odnosa?
• Da li je poslodavac koji broji preko 300 zaposlenih u obavezi da imenuje službenika za zaštitu podataka?
• Da li poslodavac treba da imenuje službenika za zaštitu ličnih podataka kada su u pitanju LP zaposlenih?
• Da li ocjene studenta i njegov status predstavljaju lične podatke?
• Davanje ličnih podataka nadležnim organima bez saglasnosti
• Telefonsko uznemiravanje u smislu Zakona o zaštiti ličnih podataka
• Pristup podacima FIA/APIF radi ostvarivanja potraživanja u postupku
• Može li obrađivač biti službenik za zaštitu ličnih podataka?
• Da li je potrebno vođenje evidencije o obradi ličnih podataka?
• Saglasnost za obradu ličnih podataka prilikom zapošljavanja radnika
• Da li evidencija dolazaka i odlazaka definisana Zakonom o zaštiti ličnih podataka
• Prikupljanje ličnih podataka posjetilaca u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka
• Video nazor u smislu Zakona o zaštiti ličnih podataka
• Imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka
• Pravilnik o zaštiti ličnih podataka – šta se smatra važećim pravilnikom u skladu sa zakonom?
• Da li tehnička nemogućnost može biti opravdan razlog za neprimjenjivanje Zakona o zaštiti ličnih podataka?
PiF – str. 188 – 204.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis 2025 – Časopis