Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Pravni Savjetnik 12/2015



PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izadnju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.


Sadržaj: Pravni Savjetnik 12/2015

PRAVNI SAVJETNIK 12

Decembar/Prosinac 2015

 

U ovom broju možete pročitati:

Osnivanje prava službenosti
Prof. dr. Duško Medić
Autor u tekstu službenost posmatra (definira) kao ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svog nosioca da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar), a njen vlasnik je dužan da to trpi ili nešto propušta. Službenost je ograničenje (teret) za vlasnika poslužne stvari koji svoja vlasnička ovlašćenja više ne može vršiti u potpunosti kao prije njihovog nastanka. Pravu svojine suprotstavljeno je tuđe pravo – pravo službenosti na istoj stvari. Vlasnik poslužne stvari nema obavezu na činjenje, njegova obaveza se sastoji samo u trpljenju i propuštanju. On treba da poštuje ograničenja na svom dobru. Osnivanjem službenosti nastalo je novo pravo, ograničeno stvarno pravo, različito od prava svojine.
PS – br. 12. str. 11-18.

Ljudski resursi u državnoj upravi sa posebnim ostvrtom na službenika za javne nabavke
Amir Rahmanović, dipl. ecc.
U novije vrijeme ljudskim resursima, kao i pojmu upravljanja ljudskim resursima pridaje se sve veći značaj kako u teoriji tako i u praksi. Smatra se da se na ovaj način daje veći značaj ljudskim resursima, odnosno zaposlenicima te da se važnost ljudskih resursa dovodi na jednak nivo važnosti s ostalim resursima u jednoj organizaciji. Prvi dio ovog rada razmatra pojam ljudskih resursa uopšteno, kao i njihovu važnost za jednu organizaciju. U drugom dijelu obrađen je pojam upravljanja ljudskim resursima kao i aktivnosti koje se preduzimaju kako bi upravljanje ljudskim resursima bilo uspješno. U trećem dijelu razmatra se koncept ljudskih resursa u državnoj upravi. Četvrti dio rada obrađuje pojam službenika za javne nabavke kao ljudske resurse u državnoj upravi, njihov značaj i aktivnosti i sposobnosti koje mora imati službenik za javne nabavke da bi mogao uspješno obavljati najsloženije poslove iz oblasti javne uprave, uopšteno, a posebno poslova vezanih za provođenje postupaka javnih nabavki
PS – br. 12. str. 19-27.

Plan nabavki i rezervisani ugovori
Ivana Grgić, dipl. ecc.
U prvom dijelu rada razmatraju se najvažnije prednosti donošenja kvalitetnog plana nabavki. Drugi dio rada definiše pojam rezervisanih ugovora, daje poveznice sa drugim zakonskim propisima sa kojim je kategorija rezervisanih ugovora u vezi, te daje odgovore na neke od dilema ugovornih organa u vezi s ovim institutom. Zakon o javnim nabavkama podrazumjeva donošenje i objavljivanje plana nabavki za čije su neispunjavanje propisane prekršajne sankcije. Međutim, donošenje (i objavljivanje) plana nabavki nije nužno ispunjenje zakonske obaveze radi izbjegavanja prekršajnih odredbi već može biti i izuzetno koristan alat pri donošenju odluka u poslovanju i funkcionisanju svakog ugovornog organa. Isto tako, već planom nabavke se može predvidjeti ispunjenje dijela socijalnih obaveza koje ugovorni organi imaju.
PS . br. 12. str. 28-36.

MJENICA KAO VJERODOSTOJNA ISPRAVA
Danijela Radonić, dipl.iur.
Mjenično pravo uređuje pravila i obaveze u mjeničnom odnosu. Mjenica predstavlja strogo formalnu ispravu i propuštanje određenih radnji od strane povjerioca vodi gubitku prava jer ona postaje prejudicirana. Ako se radnje preduzmu u rokovima i na način propisan ZM, mjenica postaje vjerodostojna isprava i na osnovu nje se može pokrenuti izvršni postupak. Tako povjerilac može brže doći do naplate svog potraživanja. Međutim, ukoliko dužnik uloži prigovor povjerilac treba da u parničnom postupku ishodi presudu i tek nakon toga može se nastaviti izvršni postupak. Smatramo da zloupotreba prava na prigovor od strane dužnika i nedovoljno poznavanje mjeničnih pravila od strane suda dovode do toga da se veći broj predmeta bez opravdanog razloga upućuje na parnicu što utiče na dužinu trajanja postupka naplate mjenice
PS – br. 12. st. 37-43.

Zaštita prava proisteklih iz radnog odnosa
Doc. dr. Duško Košpić, dipl. iur.
Radno zakonodavtsvo u Bosni i Hercegovini je na entitetskom nivou. Federacija Bosne i Hercegovine ima svoj zakon o radu, a Republika Srpska svoj. Zakonodavno normiranje nije isto, ali ima dosta sličnosti. Jedna od tih sličnosti je neadekvatna zaštita prava ostvarenih i proisteklih iz radnog odnosa. Neadekvtna zaštita prava iz radnog odnosa naročito štetne posljedice proizvodi u vremenu kada prestaje radni odnos i zaposleni treba da ostvare pravo na penziju. Imamo faktičke situacije da bivši radnici (zaposlenici) radi neizvršenih obaveza od strane poslodavca i po nekoliko godina ne mogu da ostvare pravo na penziju, a radni odnos im je prestao
PS – br. 12. str. 44-45.

Radno vrijeme i provedbeni propisi koji uređuju evidentiranje radnog vrijemena
Ljilja Ćehajić, dipl. iur.
Članak analizira dva ključna zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine koji se primjenjuju kao opšti propisi za radnike zaposlene u pravnim licima i državne službenike i namještenike u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima je regulisano radno vrijeme zaposlenih, uključujući prekovremeni i noćni rad, te evidencija prisutnosti na radu radnika i lica koja po drugom osnovu rade za poslodavca i matična evidencija.
Zakonom o radu regulisani su ovi pravni instituti za sve radnike u pravnim licima i druga lica koja rade za poslodavca, te se kao opšti propis odnosi i na državne službenike i namještenike u organima državne službe na svim nivoima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, ako posebnim zakonima koji se odnose na državne službenike i namještenike ova pitanja nisu regulisana na drugačiji način i kada se primjenjuju odredbe tih posebnih zakona
PS – br. 12. str. 46-52.

Ostvarivanje prava na godišnji odmor prema novom Zakonu o radu Republike Hrvatske (I dio)
Alan Vajda, mag. iur.
S obzirom da smo u prethodnim brojevima časopisa dali detaljan prikaz novog Zakona o radu Republike Hrvatske, navedenim stručnim člankom dajemo detaljan prikaz novoga zakonskog uređenja godišnjih odmora. Naime, istim pojašnjavamo kako u skladu sa novim zakonom utvrditi ukupno trajanje godišnjeg odmora radnika; u kojim slučajevima radnik ostvaruje pravo na puni, a u kojim na razmjerni dio godišnjeg odmora; kako godišnji odmor koristiti u dijelovi¬ma; koje su mogućnosti prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu te mnoga druga sa godišnjim odmorima povezana pitanja koja se pojavljuju u praksi
PS – br. 12. str. 53-60.

Krivičnopravni status maloljetnika u zakonodavstvu Engleske i Velsa – putokaz za BiH?
Nejra Muharemović Orić, dipl. iur.
O činjenici da je učinilac krivičnog djela dijete ili maloljetnik vodila se briga još od starih Grka i Rimljana. Ovaj rad koncipiran je na način da položaj maloljetnika u zakonodavstvu Engleske i Velsa ilustrira kroz osnovne karakteristike sistema, od kratkog historijskog osvrta, nekih specifičnosti, postupajućih organa i sankcija koje se mogu izreći maloljetnom učiniocu krivičnog djela, bez namjere da se pristupi i pravila klasificiraju kao bolja ili gora samo zato što su inostrana nego da se potakne razmjena ideja, bilo u duhu čiste naučne radoznalosti, bilo u duhu preispitivanja domaćeg zakonodavstva i iznalaženja odgovarajućih i u našem sistemu funkcionalnih rješenja kako ne bismo bili u situaciji da se preispitujemo zašto „pravni transplantati“ ne funkcionišu. Engleska i Vels predstavljaju primjer kako jedno nacionalno pravosuđe slijedi uputstva relevantnih međunarodnih instrumenata da uvijek kada je moguće treba obezbijediti skretanje sa klasične krivične procedure, tzv. „diversion“ i rasterećuje sudstvo.
PS – br. 12. str. 61-69.

Verzijski zahtjev u porodičnom pravu
Adis Poljić, mr. iur.
Autor u tekst problematizira institut verzijskog zahtjeva koji se javlja kada neko za drugog učini kakav izdatak ili nešto drugo što je ovaj po zakonu bio dužan učiniti, ističući da je on u u porodičnom pravu vezan za izdržavanje. Verzijski zahtjev može ostvariti svako fizičko ili pravno lice koje je imalo troškove zbog izdržavanja neke osobe, od osobe koja ju je, prema zakonu, dužna izdržavati, ako su učinjeni troškovi bili opravdani. Svako izdržavanje ne dovodi do uspjeha sa verzijskim zahtjevom. Verzijski zahtjev ne odnosi se na povremena potraživanja, što dovodi do posljedice da ne zastarijeva u roku od tri godine. Autor posebno apostrofira šta se događa kod ugovora o doživotnom izdržavanju, davalac izdržavanja ne može da ostvari verzijski zahtjev prema licima kod kojih postoji zakonska obaveza izdržavanja primaoca izdržavanja.
PS – br. 12., str. 70-79.

SAVJETODAVNI SERVIS
Radni odnosi PS – br. 12., str. 80-99.
Javne nabavke PS – br. 12., str. 100-122.
Prviredno pavo PS – br. 12., str. 123-125.

DODATAK – OKVIRNI SPORAZUM
Melika Alajbegović, dipl.iur.
Okvirni sporazum PS – br. 12., str. 126-131.

Dr. sci. iur. Tarik Rahić,
Fuad Kozadra, dipl. ecc.
Okvirni sporazum – smjernice, opcije i modeli PS – br. 12., str. 132-142.

Bojan Ždrale, dipl. ecc.
Zaključivanje pojedinačnih ugovora prema okvirnom sporazumu PS – br. 12., str. 143-147.

Dragana Kovačević, dipl. ecc.
Postupanje u slučaju prijema nedovoljnog broja ponuda u postupku u kom se ugovorni organ opredjelio za okvirni sporazum sa više dobavljača, PS – br. 12., str. 148-152.

Josip Jakovec, dipl. ecc.
Model okvirnog sporazuma, PS – br. 12., str. 153-157.

Bibliografija objavljenih radova u 2015. godini