fbpx Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Pravo i finansije 01-2019



PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izadnju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.


Sadržaj: Pravo i finansije 01-2019

Sadržaj: Pravo i finansije 1/2019

PRAVO

Regulisanje upravljanja javnom imovinom Bosne i Hercegovine

Elvedin Jusufbašić, dipl. iur.

Pitanje javne imovine BiH nije riješeno još od proglašenja nezavisnosti države. U analizi je javna (državna) imovina BiH predstavljena kao privatno i javno subjektivno pravo države, te pravni odnosi između države i pojedinaca povodom nje. Pokazano je da se ovo njeno subjektivno pravo preobražava u javnu dužnost posredstvom javnog interesa – zakonito regulisanje i staranje o javnoj imovini. Jer, država po svojoj misiji i funkciji postojanja u globalnom društvu se smatra čuvarom javnog interesa. Data je pravna kritika nekonzistentnog korištenja pojmova (identitet / kontinuitet države, javno dobro i drugo) u odluci Ustavnog suda, broj 1/11. Na kraju su predložene mjere za ozakonjenje javne imovine i upravljanje njome u skladu sa standardima savremenih razvijenih država EU i država iz susjedstva. Nastojalo se da analiza bude adekvatno argumentovana izvorima iz pravne doktrine i prakse.

str. 11 – 25.

Utvrđivanje imovine izvršenika u praksi

Darko Božić, dipl. iur.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine primjenjuju se četiri zakona o izvršnom postupku. U odnosu
na Zakon o izvršnom postupku iz 1978. godine, koji se primjenjivao u oba entiteta do 2003. godine, a u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine do 2000. godine, u novim zakonima uveden je novi institut utvrđivanja imovine izvršenika. Zakonodavac je novim institutom htio da riješi problem skrivanja imovine od strane izvršenika, odnosno da omogući tražiocu izvršenja da posredstvom suda dođe do podataka o imovini izvršenika koje samostalno ne može pribaviti jer su lične prirode. Namjera je bila i da se postupak učini bržim, jedostavnijim i efkasnijim. Međutim, u praksi se ispostavilo da su pravila o utvrđivanju imovine izvršenika sredstvo kojim se postupak odugovlači i ne čini efkasnijim i jednostavnijim

str. 26 – 30.

Ustavni sud BiH vanbračnim partnerima omogućio ostvarenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja

Mr. sc. Kenan Spahić

Ustavni sud Bosne i Hercegovine rješavajući apelaciju Izete Šehagić, na sjednici održanoj 11. oktobra 2018. godine, donio je Odluku o dopustivosti i meritumu u predmetu AP-4077/16 od 11. 10. 2018. godine, kojom je praktično otvorio put da vanbračni partneri mogu ostvarivati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Sud je utvrdio da je prekršeno pravo na zabranu diskriminacije iz člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vezi sa pravom na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu judskih prava i osnovnih sloboda. Nadalje, ukinuo je Presudu Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 U020038 14 U od 23. augusta 2016. godine, te naložio Kantonalnom sudu u Sarajevu da po hitnom postupku donese novu odluku, te da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama sa ciljem izvršenja ove odluke, a u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

str. 31– 33.

RADNO PRAVO

Godišnji odmor radnika

Fahrudin Mustafić, dipl. iur.

Primjenom odredbi članova 47-52. Zakona o radu FBiH, a koje se odnose na godišnje odmore,
u praksi se pojavilo mnogo nedoumica, različitih rješenja, mišljenja i tumačenja. Prilikom primjene propisa treba iste tumačiti i primjenjivati onako kako su napisani, a ne onako kako bi nekom odgovaralo. Analizirani su svi poznati problemi i nedoumice koji se pojavljuju u praksi vezano za korištenje godišnjih dmora. Ponuđena rješenja trebala bi ujednačit praksu kod utvrđivanja i korištenja prava na godišnji odmor radnika kao jednog od temeljnih prava radnika, kojeg se radnik ne može odreći niti mu poslodavac može uskratiti to pravo

str. 34 – 44.

Diskriminacija, uznemiravanje i nasilje na radu

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku se analizira način na koji je implementiran Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i
Hercegovini u radno zakonodavstvo Federacije BiH, odnosno Zakon o radu, kao opšti propis o radu u Federaciji BiH, kao i nužnost upoznavanja poslodavaca, radnika i lica koja traže zaposlenje sa pojavnim oblicima diskriminacije u oblasti rada i instrumentima zaštite od diskriminacije, propisanim kako Zakonom o radu tako Zakonom o zabrani diskriminacije, koji se uporedo primjenjuju i nadopunjuju.

str. 45 – 55 .

Privremeni i povremeni poslovi

Mirela Mašić, dipl. oec.

Potreba za angažovanjem radnika i drugih lica na privremenoj i povremenoj osnovi vrlo je česta u praksi, te mnogi poslodavci posežu za ovakvom vrstom ugovornog angažmana za različite vrste poslova. Međutim, kod zaključivanja ugovora o privremenim i povremenim poslovima, potrebno je voditi računa o ispunjavanje određenih formalnih preduslova u skladu sa Zakonom o radu, te samo ukoliko su isti zaista zadovoljeni, odnosno, ukoliko se ne radi o poslovima za koje je potrebno zaključiti ugovor o radu (na neodređeno ili određeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom), angažman po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima dolazi u obzir. Također, bitno je napraviti razliku u odnosu na ugovor o djelu koji predstavlja posebnu vrstu angažmana koja nema veze sa ugovorom o privremenim i povremenim poslovima, a u praksi se često poistovjećuju. Dodatno, treba biti oprezan kada su u pitanju obaveze sa aspekta propisa o porezu na dohodak i doprinosima, a razlog tome je česta zloupotreba i pogrešna primjene ugovora o privremenim i povremenim poslovima. U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na pravni osnov za zaključivanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima, kao i na tretman istog sa aspekta važećih propisa o porezu na dohodak i doprinosima.

str. 56 – 61 .

POREZI I FINANSIJE

Opšti okvir međunarodnih standarda procijene (vrednovanja) – pripremne radnje, postupak i dokumentacija

Dr. sc. Mirna Pajević

Vrednovanje je postupak koji kao krajnji rezultat ima mišljenje profesionalnog procjenitelja o
vrijednosti preduzeća koja predstavlja vlasnički interes jednog ili više vlasnika. Procjena vrijednosti
preduzeća često se vrši kada se dionice preduzeća prvi put uključuju na listu kotacije na fnansijskoj berzi. Na osnovu procijenjene vrijednosti kapitala i broja emitovanih dionica se utvrđuje njihova nominalna rijednost. Procjena vrijednosti se može vršiti i kada se dva ili više preduzeća spajaju (pripajanjem postojećem preduzeću ili spajanjem dva nezavisna preduzeća) ili kada se vrši dioba preduzeća. Procjena preduzeća je često neophodna u slučaju privatizacije preduzeća i za potrebe donošenja strateških i investicionih odluka, kao i za kvalitetno fnansijsko izvještavanje. Komitet za međunarodne standarde procjene (IVSC) izdao je nove Standarde procjene 2017. godine koji predstavljaju važnu prekretnicu ka usklađivanju procjeniteljske prakse širom svijeta. Međunarodni standardi procjene (IVS) 2017 služe kao ključna smjernica za procjeniteljsku profesiju na globalnom nivou i osnova su za konzistentnost, transparentnost i povjerenje uprocjene, koje su ključne za donošenje investicionih odluka i kvalitetno fnansijsko izvještavanje

str. 62 – 69.

Izvještaj o izvršenju godišnjeg plana preduzeća i korektivne akcije

Dr. sc. Jozo Piljić

Svrha izvještaja o izvršenju godišnjeg plana je donošenje cjelovitih zaključaka o trendovima kretanja prihoda i rashoda i rezultata u pojedinim centrima odgovornosti na osnovu kojih se provode korektivne akcije u smislu poboljšanja poslovanja poduzeća. Analizom izvještaja o izvršenju godišnjeg plana utvrđivuju se uzorci negativnih odstupanja. Izvještaj o izvršenju godišnjeg plana sastavlja se po pojedinim dijelovima poduzeća (centrima odgovornosti). Izvještaj sadrži kolone ostvarenih rezultata, plana i rezultata prethodne godine te iznose odstupanja. Korektivne akcije usmjerene su na otklanjanje negativnih odstupanja u narednom razdoblju

str. 70 – 82.

Karakter Direktive o matičnom i zavisnom društvu u Evropskoj uniji

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Na području harmoniziranja oporezivanja u EU, direktivama je postignut visoki stepen usklađenosti. Iz tog razloga primarni predmet ovog članka je analiza Direktive o matičnim i zavisnim društvima. Samim tim, od stupanja na snagu, njome je na jedinstven način uređeno pitanje oporezivanja raspodijeljenog dijela dobiti (dividende), kojeg zavisna društva, rezistentna u jednoj državi članici EU, isplaćuju svojim matičnim društvima, rezidentnim u drugoj državi članici. Dakako, autor u samom članku potencira na problematici dvostrukog ekonomskog oporezivanja. Ovakva situacija nesumnjivo je stavljala u teži položaj određenog preduzetnika, samo zbog njegove prekogranične aktivnosti, i to aktivnosti u drugoj državi članici. Dakle, u ovom članku je ovaj problem uklonjen, što je krajnji doprinos realizaciji koncepcije jedinstvenog unutrašnjeg tržišta EU

str. 83 – 87.

JAVNE NABAVKE

Garancije u postupcima javnih nabavki 

Danijela Radonić, dipl. iur. i mr. Dunja Čavka

Dodatna ozbiljnost u izvršenju ugovornih obaveza često se zahtijeva obezbjeđenjem odgovarajuće garancije. Agencija za javne nabavke je pravilnikom uredila formu garancije u postupcima javnih nabavki. Sa druge strane, na ostale oblike garancija propisanih pravilnikom primjenjuju se drugi relevantni propisi. Svrha ovog članka je da se na sistematičan način prikažu prednosti i nedostaci pojedinih oblika garancije

str. 88 – 95.

Praksa URŽ/KRŽ-a

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc

str. 96 – 98.

U ovom broju časopisa „Pravo i fnansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi po pitanjima:

  1. Za koje izjave se može predvidjeti da budu ovjerene od strane nadležnog organa, a za koje se predviđa ovjera ponuđača,
  2. Pravilnog defnisanja zahtjeva vezanih za provjeru tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđača,
  3. Da li je lice ovlašteno po punomoći za potpisivanje ponude ovlašteno i za potpisivanje nacrta okvirnog sporazuma / ugovora, ako to u punomoći nije posebno naznačeno,
  4. Da li se može uvažiti dokaz o uživanju preferencijala u kome je navedeno da ponuđač uživa preferencijalni tretman domaćeg, ako uvjerenje glasi na drugi postupak nabavke i drugog ugovornog organa,
  5. Ko obavještava ponuđača o vođenju žalbenog postupka, URŽ/KRŽ ili ugovorni organ?

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke

str. 99 – 111.

Radni odnosi u FBiH

str. 112 – 121.

Radni odnosi u RS

str. 122 – 126.

Porezi i finansije

str. 127 – 138.

Info stranica

str. 139 – 149.