Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Pravo i finansije 02-2020



PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izadnju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.


Sadržaj: Pravo i finansije 02-2020

Pravo i finansije 2/2020

PRAVO

Ugovor o zakupu

Džemal Hasić, mr. iur.

Ugovor o zakupu je ugovor koji se veoma često pojavljuje u praksi privrednih društava. Ugovor je normativno reguliran Zakonom o obligacionim odnosima te Zakonom o zakupu poslovnih zgrada i poslovnih prostorija.

str. 11 – 15.

Pitanje odgovornosti pružatelja usluga računarstva u oblaku

Doc. dr. Haris Hamidović

Ugovori računarstva u oblaku i dalje favoriziraju pružatelje usluga nad korisnicima usluga. Pružatelji usluga će se u pregovorima koristiti pristupom “uzmi ili ostavi” sve dok kupci budu pristajali na nepovoljne uslove. U ovom radu razmatramo pitanja garancija, naknade štete i odredbi ograničenja odgovornosti u ugovorima računarstva u oblaku

str. 16 – 18.

RADNI ODNOSI

Nedopustivost izmjene zakonskih propisa podzakonskim aktima s akcentom na obavljanje probnog rada u državnoj službi

Muhamed Grabus, dipl. iur.

U tekstu se analiziraju odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, koje regulišu probni rad državnog službenika, te akt Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine kojim se detaljnije razrađuje član 29. Zakona o državnoj službi a prema kojem svako unapređenje u državnoj službi se tretira kao obavljanje probnog rada. U kontekstu navedenog analizirano je ocjenjivanje državnih službenika od strane neposrednih šefova, mogućnost vraćanja državnog službenika na prethodno radno mjesto na kojem je radio prije unapređenja, te se predlaže postupanje isključivo u skladu sa zakonskim propisima i stavljanje van snage mišljenja Agencije za državnu službu koje je u koliziji sa Zakonom o državnoj službi, odnosno sa ciljem otklanjanja dilema traženje autentičnog tumačenja Zakona o državnoj službi od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

str. 19 – 23.

ZAŠTITA NA RADU

Obaveze poslodavca i radnika kroz Zakon o zaštiti na radu – osvrt na procjenu rizika na radnom mjestu

Vladislava Tadić, dipl. iur.

U članku se obrađuje obaveza poslodavca i radnika – zaposlenog kroz Zakon o zaštiti na radu u RS gdje je implementirana osnovna Direktiva Savjeta Evrope 89/391 i procjena rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini

str. 24 – 30.

Osnove protiveksplozivne zaštite – zapaljive materije

Davor Čulić, dipl. inž. el.

Potencijalno eksplozivne atmosfere mogu nastati u radnim sredinama u raznim granama industrije, kod kojih se u tehnološkim procesima koriste zapaljive materije. Pri tome se rukovanje zapaljivim materijama ne odnosi samo na rukovanje zapaljivim materijama kao sirovinama već i rukovanje zapaljivim materijama kao otpadom u pogonima u kojima se nalaze potencijalni izvori paljenja.

Poznavanje karakteristika zapaljivih materija koji se koriste u prostorima ugroženim eksplozijom u industriji je jedan od neophodnih preduslova kako bi se na što bolji način primijenile mjere protiveksplozivne zaštite i optimizovala tehnološka rješenja po kriterijumu cijena / performanse.

U tekstu je izvršena podjela zapaljivih materija u skladu sa važećim propisima iz protiveksplozivne zaštite i objašnjene karakteristike zapaljivih materija, neophodne za razumijevanje problema protiveksplozivne zaštite na nivou bavljenja poslovima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu

str. 31 – 35.

Kupci električne energije u novim tržišnim uslovima u Republici Srpskoj

Boris Lubarda, dipl. inž. el.

Svjedoci smo liberalizacije trgovine u svim segmentima i po pitanju svih roba, međutim liberalizacija trgovine (uključujući nabavku) električnom energijom je proces koji je značajno prolongiran u odnosu na ostale robe. Naime, električna energija vrlo često i u tradicionalnim postavkama ove djelatnosti i nije imala tretman kao i svaka druga roba. Proizvodnja, prenos i distribucija su se odvijali najčešće unutar jedne i jedine kompanije u državi ili određenom geografskom poručju, nije bilo konkurencije, te je bio prisutan monopol. Specifičnost zahtjeva da proizvodnja u svakom momentu mora zadovoljiti potrošnju, te specifičnost transporta energije od proizvodnje do potrošača su uslovili i tradicionalnu organizaciju ove djelatnosti u okviru jedne kompanije, odnosno kao monopol.

Proces koji prethodi krajnjem stadijumu u kojem je tržište potpuno otvoreno i u kojem svaki kupac ima pravo da izabere svoga snabdjevača na tržištu je dugotrajan, krajnje složen i mukotrpan. Rok za potpuno otvaranje tržišta je bio 1. 1. 2015. godine, međutim značajnije zakonske pretpostavke za ostvarenje ovog cilja nisu preduzimane, sve do septembra 2019. godine kada je u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen Nacrt zakona o električnoj energiji i čije se donošenje očekuje u prvoj polovini 2020. godine. U skladu sa prostorom koji je ostavljao važeći Zakon o električnoj energiji, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske je donošenjem potrebnih akata, u predviđenom roku, stvorila neophodne pretpostavke za slobodan izbor snabdjevača za sve kupce.

str. 36 – 38.

POREZI I RAČUNOVODSTVO

Postupak prinudne naplate indirektnih poreza

Dr. sc. Jozo Piljić

U uvjetima sve veće nesigurnosti i nestabilnosti poslovanja mnoga društva postaju nelikvidna te otežano plaćaju svoje obveze, pa i obveze po osnovu indirektnih poreza. U slučaju da obveznik indirektnih poreza ne plati svoje porezne obveze u propisanom roku Uprava za indirektno oporezivanje, u skladu sa Zakonom o prinudnoj naplati indirektnih poreza, obvezna je pokrenuti postupak prinudne naplate izdavanjem naloga za prinudnu naplatu. Nalog za prinudnu naplatu se neće izdavati dužniku dok ukupan glavni dug iz prethodnih obračunskih perioda ne pređe iznos od 20,00 KM. Uprava za indirektno oporezivanje ne smije ni u jednom slučaju niti pod bilo kakvim okolnostima odobriti moratorije dugova. Moratoriji dugova se mogu samo zakonski određivat

str. 39 – 45.

Solidarna odgovornost fizičkih lica za porezne obaveze pravnog lica

Predrag Krsmanović, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Federalnim Zakonom o Poreznoj upravi ustanovljena je solidarna odgovornost direktora i drugih fizičkih lica za porezne obaveze pravnog lica. Kasnije, izmjenama tog zakona, solidarna odgovornost propisana je i za osnivače pravnih lica, ali su te izmijenjene odredbe, od strane Ustavnog suda FBiH, ocijenjene neustavnim, s obrazloženjem da su u nesaglasnosti sa Zakonom o privrednim društvima, i da se njihovom primjenom povređuje pravo osnivača na imovinu. Teza ovog rada je da su odredbe federalnog Zakona o Poreznoj upravi, koje se odnose na ovu materiju, u sadašnjem obliku neprikladne i nepravične, te da se, u slučaju solidarne odgovornosti direktora i drugih fizičkih lica u pravnom licu, stvara mogućnost povrede njihovog prava na imovinu, zbog čega se kritikuje izostanak ocjene Ustavnog suda o ustavnosti odredaba tog zakona u dijelu koji se odnosi na solidarnu odgovornost direktora i drugih fizičkih lica. Istovremeno, autor u određenom smislu dovodi u pitanje i ocjenu Ustavnog suda FBiH o neustavnosti odredaba tog zakona koje se odnose na solidarnu odgovornost osnivača pravnih lica, cijeneći da, u određenim okolnostima, solidarna odgovornost osnivača za porezne obaveze pravnih lica možda ne bi rezultirala povredom njihovog prava na imovinu.

str. 46 – 60.

Otpis zateznih kamata na javne prihode

Mr. ecc. Sabina Džanović

Otpis zateznih kamata na javne prihode uz zadovoljenje određenih propisanih zahtjeva u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode prvobitno je omogućen izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koje su objavljene u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 28/13. Naime, uplatom glavnice duga u određenom zakonskom roku poreski obveznici, odnosno dužnici su imali mogućnost da djelomično ili potpuno otpišu zatezne kamate nastale po osnovu neuplaćenih javnih prihoda.

U maju 2019. godine istekla je mogućnost prijavljivanja obveznika (dužnika), međutim nedavnim izmjenama navedenog zakona, koje su objavljene u „Službenim novinama FBiH“, broj 99/19, a koje su stupile na snagu 1. 1. 2020. godine, ta mogućnost je ponovo vraćena, odnosno data poreskim obveznicima

str. 61 – 65.

Porezna utaja u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na EU

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Porezna utaja je suvremeni globalni, odnosno svjetski fenomen. To je problem koji razara svjetsko gospodarstvo, ali u isto vrijeme svaku od zemalja pojedinačno. Globalna ekonomija izražena kroz korporatizam i globalni organizovani kriminal, prevazilazi zvanične državne granice, nominalne iznose državnih budžeta pojedinačnih zemalja, a pogotovo zemalja u razvoju, tranziciji i nerazvijenih zemalja. Takvo nekontrolisano stanje neminovno stvara pogodno tlo za djelovanje sve izraženijeg kriminaliteta poreznih utaja, kako na svjetskom, tako i na regionalnom i/ili nacionalnom nivou. Tradicionalni oblik poreznih utaja razvojem znanja sve češće ustupa mjesto suvremenijim i organizovanijim oblicima kriminaliteta poreznih utaja. Razvoj znanja i korištenje suvremenih znanja u kriminalne svrhe omogućuje izvršiocu poreskog kriminaliteta brze i enormne nezakonite evazija javnih prihoda

str. 66 – 70.

Pripremne radnje za izradu finansijskih izvještaja i poreskog bilansa za 2019. godinu

Miroslav Brkić, dipl. ecc.

Na datum izrade finansijskih izvještaja potrebno je izvršiti sve neophodne radnje, kako bi finansijski izvještaji bili prezentovani u skladu sa važećim okvirom za finansijsko izvještavanje. U praksi te radnje se mogu vršiti do datuma prezentacije finansijskih izvještaja, odnosno za finansijsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, do kraja februara tekuće za prethodnu godinu. Datum finansijskog izvještavanja predstavlja i datum izvještavanja za potrebe pripreme poreskog bilansa, te pripremne radnje za izradu finansijskih izvještaja imaju i određene poreske posljedice.

str. 71 – 80.

JAVNE NABAVKE

Monitoring javnih nabava u BiH – historijski pregled nastanka koncepta, značaj za sustav javnih nabava i javne financije, izazovi i budući pravci razvoja –

Josip Jakovac, dipl. iur.

Članak donosi pregled nastanka koncepta monitoringa postupaka javnih nabava u EU i BiH, njegov vremenski i pravni razvoj, te potcrtava značaj monitoringa kao djelotvornog metoda spriječavanja korupcije u javnim nabavama i načina promocije najboljih praksi. Nadalje se analizira kako procedura monitoringa funkcionira u praksi, koje su najčešće nepravilnosti, koje su buduće prespektive i predlažu funkcionalna poboljšanja koncepta koristeći vještačku inteligenciju, te bolje pozicioniranje monitoringa u vezi sa prekršajno-pravnim i kazneno-pravnim aspektima kršenja Zakona o javnim nabavama i podzakonskih akata

str. 81 – 91.

SUDSKA PRAKSA

Priredio: Predrag Krsmanović, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Procesno pravo – Dostavljanje pravnom licu rješenja protiv kojeg je dozvoljena žalba

Procesno i materijalno pravo – Dostavljanje pravnom licu poreznog rješenja protiv kojeg je dozvoljena žalba

Materijalno pravo (doprinosi) – Obavezni doprinosi u slučaju kada radnik radi nepuno radno vrijeme kod dva ili više poslodavaca

Materijalno pravo (privredna društva) -Prestanak poslovanja i prestanak postojanja društva sa ograničenom odgovornošću

str. 92 – 100.

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke

str. 101 – 109.

Radni odnosi u FBiH

str. 110 – 119.

Radni odnosi u RS

str. 120 – 129.

Porezi i finansije

str. 130 – 141.

Info stranica

str. 142 – 152.