Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Pravo i finansije 07/08-2019



PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.



Seminar – Javne nabavke – April

Seminar – Javne nabavke – April

Bihać - 22. 04. 2024.

Sarajevo - 24. 04. 2024.

Banja Luka - 25. 04. 2024.

Mostar - 29. 04. 2024.


Sadržaj: Pravo i finansije 07/08-2019

Sadržaj: Pravo i finansije 7-8/2019

PRAVO

Vještačenje u vanparničnim postupcima uređenja ličnih stanja i porodičnih odnosa

Prof. dr. Duško Medić

Zakon o vanparničnom postupku (ZVP) je jedan od sistemskih zakona iz oblasti reforme pravosudnog sistema. Vanparnični postupak kao poseban metod pravne zaštite subjektivnih građanskih prava je veoma specifičan. On nije jedinstven i sastoji se od niza posebnih, često različitih, raznovrsnih i heterogenih postupaka u kojima se pruža pravna zaštita u onim građanskopravnim stvarima za koje nije zakonom predviđeno da se rješavaju po pravilima parnične procedure. U njemu se odlučuje o brojnim pitanjima koja se odnose na lična stanja, porodičnu zaštitu, imovinska i nasljedna prava, statusna pitanja građana, eksproprijaciju i tome slično. Prema tome, možemo slobodno konstatovati da je vanparnični postupak veoma složena procesna tvorevina. Zbog toga se ne može naći zajednička formula koja bi bila primjenljiva na sve vanparnične postupke. Normama parničnog procesnog prava pravna zaštita se ostvaruje, u pravilu, u privatnom interesu, dok je pravilo da se normama vanparničnog procesnog prava štiti javni interes.

str. 11 – 15.

Saznanje, dokazivanje i primjena stranog prava

Dr. sc. Adis Poljić

Predmet rada su radnje suda koje poduzima u slučaju s elementom inostranosti, i to nakon utvrđivanja postojanja elementa inostranosti. Radnje suda su saznanje, dokazivanje i primjena stranog prava. Može se reći da su saznanje i dokazivanje u službi primjene stranog prava, s obzirom da je primjena stranog prava krajnji cilj. Postojanje elementa inostranosti ne znači da se na sva pravna pitanja primjenjuje pravo do kojeg sud dolazi na osnovu kolizionih normi. Na procesne institute primjenjuje se domaće pravo, ali je u određenim slučajevima potrebno cijeniti i strano pravo. U pogledu načina saznanja, u BiH je prihvaćen sistem po kojem se strano pravo smatra pravom, a ne činjenicom. Ne može se dokazivati strano pravo, jer je dužnost suda da ga sazna, ali pravno pravilo može biti predmet dokazivanja imajući i dalje svoju prirodu pravnog pravila koja mu je svojstvena. Nakon što sud sazna strano pravo, dužan je da isto primijeni. Pravna teorija uspostavila je određena pravila kojih se je sud dužan pridržavati. Primjena stranog prava je izuzetno složena za sudije. Postoje mišljenje da odluke sudija u vezi sa primjenom stranog prava izazivaju ismijavanje u državi čije se pravo primjenjuje

str. 16 – 28.

Uloga tužitelja u fazi istrage

Nerma Rajkić, dipl. iur.

Reformama zakonodavstva iz 2003. godine uloga tužitelja u krivičnom postupku znatno je promijenjena. Naime, prema novom procesnom zakonu tužitelj je taj koji pokreće, vodi i usmjerava tok istrage. Krivični posupak se može sprovesti samo po zahtjevu tužitelja. Tužitelj je dužan poduzeti krivično gonjenje ako postoje dokazi, odnosno osnovi sumnje da je učinjeno krivično djelo, osim ako Zakonom o krivičnom postupku nije drugačije propisano. Tužilac u istrazi mora saznati sve činjenice i riješiti sva sporna pitanja, što podrazumijeva i pribavljanje dokaza koji terete, ali i koji idu i u korist osumnjičenog. Tužilac jednako mora da cijeni kako dokaze koji terete osumnjičenog tako i one koji mu idu u korist. Također i uloga ovlaštenih službenih lica u istrazi je doživjela svoje promjene, pa je dokazima koji su pribavljeni od strane ovlaštenih službenih lica u istrazi dat valjan dokazni karakter, pod uslovom da su pribavljeni na zakonit način

str. 29 – 35.

Skup etažnih vlasnika kao temeljno tijelo upravljanja u višestambenim zgradama

Matić Borislav, dipl. iur.

U višestambenim zgradama, skup etažnih vlasnika čine svi etažni vlasnici zgrade. To je najtransparentniji način za raspravljanje i odlučivanje o svim važnim pitanjima, kao i o najznačajnijim godišnjim dokumentima, bitnim za očuvanje svih vrijednosti zgrade. Na skupu etažnih vlasnika donose se odluke o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade. Skup etažnih vlasnika je temeljno tijelo upravljanja u višestambenim zgradama.

str. 36 – 42.

Sporna pitanja kod potraživanja za isporučenu električnu energiju u Republici Srpskoj

Darko Božić, dipl. iur.

Razmatraju se neka od pitanja kod potraživanja za isporučenu električnu energiju koja su sporna prije svega krajnjim kupcima, odnosno potrošačima, dok oko nekih ne postoji jedinstven stav ni u sudskoj praksi. To su pitanja dospjelosti potraživanja za isporučenu električnu energiju, obračunavanja zateznih kamata, zastarjelosti potraživanja, pitanje uračunavanja ispunjenja, ugovor o reprogramu duga i pitanje prava kupca na podnošenje tužbe radi utvrđenja da je potraživanje zastarjelo. Pokušalo se iscrpno razmotriti sva prethodno navedena sporna pitanja kako bi se stvorila jasna slika o njima

str. 43 – 49.

Neustavnost notarski obrađene isprave za izradu pravnih poslova propisanih Zakonom o notarima i drugim posebnim zakonima

Mr. Hakija Kurtović

Povodom presude Ustavnog suda FBiH, broj 15/10 (objavljene u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 30/16) o utvrđivanju neustavnosti pojedinih odredaba Zakona o notarima i Presude Ustavnog suda Federacije BiH, broj 22/16 (objavljene u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 30/16) i o utvrđivanju neustavnosti odredaba posebnih zakona kojim su za izradu pravnih poslova određivale obaveznu izradu notarski obrađene isprave, u ovom članku opisujemo punovažnost isprava za prijenos prava vlasništva koja je postojala po zakonu prije stupanja na snagu Zakona o notarima FBiH, pravne poslove i oblasti za koje je bila propisana notarski obrađena isprava i druga pitanja u vezi sa tim.

str. 50 – 56.

RADNO PRAVO

Materijalna odgovornost radnika za štetu

Dr. sc. Rialda Ćorović

U radu je dat prikaz instituta odgovornosti radnika za štetu koju na radu ili u vezi sa radom učini poslodavcu ili trećem licu, odnosno materijalne odgovornosti radnika za štetu. Riječ o posebnoj sui generis odgovornosti za štetu, zbog specifičnih pravila u mehanizmu odgovornosti koja se javljaju u skladu sa prirodom radnopravnih odnosa. Ova odgovornost se još naziva i normativna odgovornost za štetu radnika, s obzirom da se njen izvor nalazi uvijek u zakonu, drugom propisu, odnosno kolektivnom ugovoru.

Osim odgovornosti za štetu u općem režimu radnih odnosa, predmet ovog rada je i materijalna odgovornost za štetu državnih službenika, koja je uređena Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine kao lex specialis propisom. U pogledu naknade materijalne štete koju je prouzrokovao državni službenik, traže se isti uvjeti kao i u općem režimu odgovornosti radnika. Naime, i državni službenik je dužan naknaditi materijalnu štetu koju u vršenju državne službe učini namjerno ili krajnjom nepažnjom

str. 57 – 63.

POREZI I FINANSIJE

Međuentitetsko zapošljavanje

Mirela Mašić, dipl. oec.

Zapošljavanje radnika koji imaju prebivalište na teritoriji jednog entiteta kod poslodavaca sa sjedištem na teritoriji drugog entiteta, iz razloga kombinovane primjene propisa o porezu na dohodak i doprinosima u takvom “međuentitetskom zapošljavanju” uvijek otvara niz pitanja sa aspekta pravilne primjene propisa, a kako bi u konačnici radnici mogli ostvariti svoja prava iz osnova socijalnog osiguranja, a poslodavac izbjegao potencijalne sankcije.

U prethodnom periodu, porezne uprave oba entiteta uputile su pozive poslodavacima koji zapošljavaju radnike koji imaju prebivalište na teritoriji entiteta različitom od mjesta rada, odnosno sjedišta poslodavca, da izvrše prijavu uplaćenih doprinosa, te su, istovremeno, upozorili na provođenje prekršajnog postupka i novčane sankcije za propuste po ovom osnovu. Naime, veliki broj poslodavaca koji je uredno uplaćivao doprinose za radnike sa prebivalištem na teritoriji drugog entiteta u prethodnom periodu nije podnosio odgovarajuće obrasce, odnosno prijavljivao uplaćene doprinose. Također, kada je u pitanju način obračuna doprinosa (stope, osnovica) prisutno je različito tumačenje sâme primjene propisa što dovodi i do različitog postupanja u praksi

str. 64 – 73.

Karakter opće porezne politike u Evropskoj uniji

Doc. dr. sc Mirza Čaušević

Primarno se obraća pažnja na karakter pravne osnove za realizacijom svih segmenata opće porezne politike u Evropskoj uniji. Uzimajući u obzir osnovne pozitivno-pravne institute opće porezne politike definiraju se strategijski ciljevi unaprjeđenja porezne politike. Pored toga, na naučno-stručno utemeljen način tumače se inicijative za razvoj porezne politike sa ciljem pravednijeg oporezivanja privrednih društava na području Evropske unije. Pored toga, posebna pažnja posvećuje se ulozi Evropskog parlamenta na unaprjeđenju opće porezne politike u pravcu moderne digitalne privrede koja počiva na razvijenom unutrašnjem tržištu Evropske unije. Na kraju članka, sintezom cjelokupnog istraživanja, teži se pojašnjenju ključnih zaključaka, iz kojih se vidi nedvosmislen karakter opće porezne politike u okviru Europske unije

str. 74 – 79.

Utvrđivanje i primjena standardnih troškova u kompaniji

Doc. dr. sc. Erdin Hasanbegović

Ivana Bodulović, BA

Predmet ovog rada jeste da se istraži, analizira i na praktičnom primjeru pokaže pojam i obračun standardnih troškova proizvodnje. Proizvodni proces je dosta složen, obuhvata brojne troškove koje je veoma teško planirati, precizirati, ali i pratiti. Kako bi se ove radnje pojednostavile, korisno je primijeniti standardne troškove. Problem istraživanja može biti dat u obliku pitanja, i to: Da li se standardnim troškovima mogu obuhvatiti svi troškovi proizvodnje?

Cilj istraživanja proizlazi iz prethodno danog predmeta i problematike rada. U kontekstu danog istraživanja, cilj je definiran na sljedeći način: Istražiti u kojoj je mjeri primjena standardnih troškova efikasna mjera obračuna troškova u proizvodnim kompanijama

str. 80 – 87.

Interna revizija zasnovana na upravljanju strateškim planiranjem i rizikom

Dr. sc. Mirna Pajević

Strateško planiranje predstavlja srž rada kompanije. Bez strateškog okvira uposleni i druge interesne grupe ne znaju kuda kompanija ide i zašto. Strateški plan predstavlja integrisani okvir strateških i operativnih ciljeva i aktivnosti, koji su potrebni kako bi se u budućnosti ostvario željeni rezultat. Strateški plan je često definisan kao misija ili vizija kompanije. Osnovna pitanja kojima se bavi klasično strateško planiranje su:„Zašto kompanija postoji?“, „Šta kompanija želi da postane?“, „Na koji način će se kompanija ponašati?“, „Šta kompanija treba postići da ostvari viziju?“ i „Koje rezultate kompanija očekuje?“ Strateški plan nije rigidan, te isti pruža parametre u okviru kojih treba raditi. Veoma je važno da proces strateškog planiranja bude baziran na stvarnom razumijevanju eksternog okruženja. Strateško planiranje daje jasnoću po pitanju šta se želi ostvariti i način na koji pristupiti ostvarenju istog.

Interna revizija ima važnu ulogu u strateškom planiranju u kompaniji. Planovi interne revizije moraju uzeti u obzir planove kompanije. Interna revizija u okviru svojih savjetodavnih aktivnosti može znatno doprinijeti poboljšanjima u strateškom planiranju. Upravljanje rizikom u kompaniji predstavlja proces kojeg provodi upravni odbor kompanije i uposleni na strateškom nivou i u cijeloj kompaniji sa ciljem identifikacije potencijalnih događaja koji mogu negativno djelovati na kompaniju.

str. 88 – 101.

TRGOVINA

Mehanizmi ograničenja cijena u uslovima njihovog slobodnog formiranja

Momir Stefanović, dipl. oec.

Prema važećim propisima, formiranje cijena proizvoda i usluga u Federaciji BiH je, uglavnom, slobodno. Međutim, ne postoji apsolutna sloboda o pogledu određivanja cijena, jer je prisutan uticaj države na cijene kad su u pitanju dobra od posebnog interesa kao što su osnovne životne namirnice, neki energenti i lijekovi. Instrumenti kojim država, na neposredan ili posredan način, utiče na formiranje cijena su davanje saglasnosti za promjenu cijena, obaveza poslovnih subjekata da obavještavaju nadležne organe o promjeni cijena, limitiranje marži i zadržavanje cijena na zatečenom nivou u slučaju nastupa posebnih okolnosti. Pored toga, propisana je obaveza privrednih subjekata da utvrde pravila o politici cijena i o načinu formiranja cijena i da se pridržavaju tih pravila. Takođe je propisima o zaštiti potrošača zabranjena diskriminacija potrošača u pogledu cijena.

Mjere za ograničavanje odnosno kontrolu cijena propisuje Vlada Federacije BiH i nadležni organi kantona, grada i općine, svako u okviru svoje nadležnosti.

str. 102 – 107.

JAVNE NABAVKE

Standardi i indikatori kvaliteta u Zakonu o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini

Dr. sc. Ismet Bećiragić

Kvalitet kao nova filozofija usmjerena na potpuno nov način integralnog razmišljanja i djelovanja u suštini znači novi poslovni stil, kulturu i sklad potreba: organizacije (firme, kompanije, poduzeća, ustanove), kupca, tražioca usluga, vlasnika, zaposlenih i šire društvene zajednice i kao takav se čini neizbježnom sastavnicom u svakodnevnom životu čovjeka.

Osnovni zadatak međunarodnih organizacija za standardizaciju, kao što je ISO (International Standards Organization), a koje predstavlja svjetsko udruženje nacionalnih tijela za standardizaciju, jeste olakšavanje međunarodne razmjene roba i usluga, unapređivanje saradnje u području intelektualnog rada, znanosti, tehnologije i ekonomije. Da je organizacija, tehnologija, proizvod, usluga unutar određene norme – standarda dokazuje se certificiranjem koje u postupcima uvođenja zahtijeva izdvajanja značajnih financijskih sredstava.

Osnovni principi Zakona o javnim nabavkama BiH ističu da je ugovorni organ dužan da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima / ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi sa predmetom nabavke i njegovom svrhom.

str. 108 – 119.

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke

str. 120 – 131.

Radni odnosi u FBiH

str. 132 – 140.

Radni odnosi u RS

str. 141 – 145.

Porezi i finansije

str. 146 – 153.

Info stranica

str. 154 – 164.