Metodologija izračuna i usklađivanja najniže plaće
Autor članka: Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.
Odredbama člana 78. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br.26/16 i 89/18) propisano je da se najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, a da najnižu plaću utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem.
Utvrđena je obaveza Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija – Federalnog ministarstva financija u saradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, donese propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plaće.
Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija donijela je dana 30.12.2021. godine Uredbu o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće (“Službene novine Federacije BiH, broj 106/21), koja je stupila na snagu 31.12.2012. godine, a kojom je propisana metodologija utvrđivanja iznosa najniže plaće i usklađivanje najniže plaće (U daljem tekstu: Uredba).
Najniža plaća
Uredbom je definisana najniža plaća, kao najniži mjesečni iznos plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, a utvrđuje se u neto iznosu.
U iznos najniže plaće ne ulaze uvećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Najniža plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje srazmjerno ugovorenom radnom vremenu.
To znači da, bez obzira da li je najniža plaća osnovica za obračun osnovne plaće ili ne, radniku se, za rad u punom radnom vremenu, ne može isplatiti plaća niža od najniže plaće koju utvrdi Vlada u neto iznosu, na koju se dodaju uvećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Način utvrđivanja najniže plaće
Najniža neto plaća ne može iznositi manje od 55% prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada) će odlukom, u skladu sa članom 78. stav (1) Zakona o radu, utvrditi iznos najniže plaće za 2022. godinu.
Utvrđeni iznos najniže plaće se primjenjuje na plaću za januar 2022. godine i sve naredne mjesece do 31.decembra 2022. godine, a nakon toga se usklađuje jednom godišnje u rokovima i na način propisan čl. 5. i 6. ove Uredbe.
Sa stanovišta poslodavca, bez obzira kad bude donesena odluka Vlade o najnižoj plaći, odnosno kad bude izvršeno usklađivanje pravilnika o radu i ugovora o radu, obračun i isplata najniže plaće vrši se retroaktivno od 1. januara 2022.godine.
Prosječna mjesečna neto plaća u Federaciji, u smislu ove uredbe, je prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u Federaciji u periodu januar – septembar tekuće godine koji objavljuje Federalni zavod za statistiku.
S obzirom da je Uredba stupila na snagu 31. decembra 2021. godine, za utvrđivanje iznosa najniže plaće primjenjuje se prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u Federaciji u periodu januar – septembar 2021. godine.
Najnoviji seminari
Seminar – (Privatno) – Pravna pitanja izgradnje kapaciteta i proizvodnje energije – Maj 2024
✓ 1) Uvod, općenito o pravnom okviru koji regulira proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
✓ 2) Izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora v. zaštita okoliša
✓ 3) Stvarno-pravni status uređaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora; djelovanje načela superficies solo cedit, da li se radi o pokretnim ili nepokretnim stvarima?
✓ 4) Uređaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kao objekt založnog prava (hipoteka ili zaloga na pokretnim stvarima) odnosno drugih prava osiguranja (posebna vlasnička prava odnosno leasing, zadržanje prava vlasništva)
✓ 5) Mogućnosti koje nude Okvirni zakon o zalozima BiH i entitetski zakoni o stvarnim pravima
✓ 6) Pravo građenja i pravo služnosti – klasični instituti u funkciji izgradnje uređaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
✓ 7) Rješenje uporednog prava koja bi bila primjenjiva u BiH
✓ 8) Sudska praksa vezana za obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša.
Predavač:
Prof. dr. Meliha Povlakić
|
Seminar |
|
|
22. 05. – Sarajevo |
Seminar – Parnični postupak sa sudskom praksom – I dio – April 2024
✓ Tužba
✓ Odgovor na tužbu
✓ Pripremno ročište
✓ Stranke i zastupanje
✓ Prigovori u parničnom postupku
Predavači:
Doc. dr. sci. Adis Poljić – sudija Općinskog suda u Živinicama
Dr. sci. Faruk Latifović, profesor VŠ – sudija Kantonalnog suda u Tuzli
|
Seminar |
|
|
26. 04. – Sarajevo |
Aktuelna pitanja iz primjene zakona o PIO/MIO, Radni odnosi – Praktični problemi – Webinar – Juli 2023
Pravo na najnižu plaću
Pravo na najnižu plaću imaju svi radnici koji rade u Federaciji, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca.
Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti najnižu plaću samo u slučaju kada je plaća radnika po kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu niža od najniže plaće utvrđene u skladu sa ovom Uredbom.
Poslodavac ne može koristiti najnižu plaću koju utvrđuje Vlada u skladu sa ovom Uredbom, niti najnižu satnicu koja bi se izračunala na osnovu najniže plaće, kao ni bilo koju obračunsku jedinicu koja bi se izvela na osnovu utvrđene najniže plaće, za obračun plaće, naknade ili bilo kojeg drugog davanja radniku čija je plaća viša u odnosu na najnižu plaću, utvrđenu u skladu sa ovom Uredbom.
Usklađivanje najniže plaće
Najniža plaća za narednu kalendarsku godinu se usklađuje do kraja tekuće godine, na način da se usklađivanje vrši u visini zbira 50% procenta porasta potrošačkih cijena i 50% procenta porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u tekućoj godini za period januar – septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Rok za usklađivanje najniže plaće
Vlada odlukom usklađuje visinu najniže plaće za narednu godinu najkasnije do 31. decembra tekuće godine, što će prvi put biti izvršeno za 2023. godinu, a nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem.
U slučaju da Vlada ne postigne dogovor nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, minimalna plaća za narednu godinu ne može biti niža od iznosa koji je bio utvrđen odlukom za prethodnu godinu.
Iznos najniže plaće za 2023. godinu može se utvrditi u iznosu većem od iznosa usklađene plaće iz člana 5. ove Uredbe.
Ove odredbe omogućavaju da najniža plaća za 2023. godinu iznosi više od zbira 50% procenta porasta potrošačkih cijena i 50% procenta porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u tekućoj godini za period januar – septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Najniža plaća, utvrđena u skladu sa ovom Uredbom, u 2022. godini ne bi mogla biti manja od 543 KM neto, 55% od 987 KM – prosječne neto plaće u periodu januar – septembar 2021. godine. Međutim, konkretan iznos najniže plaće utvrdit će Vlada Federacije BiH koja može biti veća ali ne i manja.
Nadzor nad primjenom Uredbe
Nadzor nad primjenom Uredbe obavljaju Federalni, odnosno kantonalni inspektori rada, koji su prema posebnim propisima ovlašteni za nadzor u vezi sa radom i zapošljavanjem, a nadzor obračuna i uplate javnih prihoda vrši Porezna uprava Federacije.
Pogledajte i ostale Novosti.
Vezane novosti: