1.3 Rezervisani ugovori

PITANJE: Molim za pomoć pri tumačenju rezervisanih ugovora (član 9. ZJN i član 51. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida RS). Naime, objavili smo veliki tender a potom dobili pitanje na TD uz najavu žalbe ako dio nabavke ne nabavimo kroz rezervisane ugovore od jednog privrednog subjekta, predstavnika ove kategorije. Kako se radi o nabavci od izuzetnog značaja za svakodnevno funkcionisanje zdravstvene ustanove gdje smo u stisci sa rokovima i od krucijalnog je značaja da ovo riješimo imamo 4 pitanja: 1. Zanima nas da li smo dužni uraditi izmjenu tenderske dokumentacije ili postoje drugi mehanizmi da izađemo iz ove situacije? Da li je takav pritisak od strane privrednog subjekta opravdan? 2. Da li cijela nabavka mora biti označena kao “rezervisana” ili je moguće da se procentualno izrazi taj dio npr. 20% od ukupnog tendera da se izdvoji recimo na lot? Da li je uopšte moguće uraditi takvo obavještenje o nabavci na Portalu javnih nabavki ili cijeli postupak mora biti rezervisan? 3. Da li ovakvi ponuđači mogu da nude isključivo svoje usluge i proizvode iz vlastite proizvodnje ili mogu vršiti npr. preprodaju robe iz marketa? 4. Kakva je praksa KRŽ-a sa žalbama a u pogledu situacija ovog tipa?

PITANJE: Može li se „rezervisani“ ugovor zaključiti direktno sa preduzećem sa zaposlenim osobama sa invaliditetom, ili se sprovodi određeni postupak?? Koji?

PITANJE: Kod provođenja postupka javne nabavke putem rezervisanog ugovora, da li aktivnu legitimaciju za podnošenje žalbe na tendersku dokumentaciju imaju samo subjekti koji zapošljavaju preko 50% invalidnih lica, tj. subjekti koji jedini i mogu dostaviti ponudu u konkretnom postupku?

PITANJE: Da li firma koja ima 50% uposlenih invalidnih lica može biti „rezervisani ugovor“, a djelatnost iste firme jesu usluge dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije?

PITANJE: Kada je riječ o „rezervisanim ugovorima“, zanima nas kako se planiraju u planu nabavki, tačnije da li postoje neka ograničenja u tom pogledu? Na osnovu čega određujemo koji će postupak biti „rezervisani ugovor“?

PITANJE: „X“ ponuđač nam je poslao pismo namjere u kojem stoji da on zapošljava u velikom postotku invalidna lica i traži da određene nabavke u planu rezerviramo u skladu sa članom 9. ZJN. Mi ne mislimo da takva pravna lica mogu izvršiti takve usluge uz najnižu cijenu. Da li mi moramo u planu nabavke rezervirati takve ugovore jer pravno lice tvrdi da od pravnih lica koja zapošljavaju takva lica 35% roba i usluga se mora kupovati od takvih pravnih lica? Također, mislimo da je „X“ ponuđač jedini takav koji pruža u ovom konkretnom slučaju usluge čišćenja.

PITANJE: Da li nam možete malo bolje pojasniti član 50. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Službene novine FBiH”, broj 9/10)? Šta tačno znači da 35% usluga i proizvoda moraju nabavljati od privrednih društava za zapošljavanje osoba s invaliditetom, zaštitne radionice i samostalne djelatnosti u vlasništvu osoba s invaliditetom. Da li su svi ugovorni organi u obavezi to da urade ukoliko na tržištu postoje privredna društva koja nude proizvode – usluge na tržištu? Član 50. kaže: „Subjekti iz člana 15. stav 2. ovoga zakona, osim privrednih društava čiji većinski vlasnik kapitala nije država, dužni su najmanje 35% svojih potreba za proizvodima i uslugama, koje proizvode i pružaju privredna društva za zapošljavanje osoba s invaliditetom, zaštitne radionice i samostalne djelatnosti u vlasništvu osoba s invaliditetom, zadovoljavati od ovih privrednih društava, zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu osoba s invaliditetom, pod uslovima koji vrijede na tržištu. Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman od 20 % od ukupnih uslova tendera u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.”