8.6. Zaštita plata i naknada

PITANJE: Ako je radnik u firmi već kreditno zadužen više od pola plate, a u međuvremenu firma dobije sudsko rješenje o izvršenju za tog radnika, po kome mjesečno treba uplaćivati takođe više od pola plate, zanima nas koje je plaćanje prioritetnije kredit od banke ili novčano potraživanje od suda?

PITANJE: Radnik nije platio parking i na adresu firme je stigao poziv da se plati novčana kazna jer se radi o vozilu u vlasništvu poslodavca. Na koji način poslodavac može da traži refundaciju od radnika. Da li mora napraviti rešenje o utvrđivanju disciplinske odgovornosti u kojem će izreći novčanu kaznu obustavom od plate u tom iznosu ili može bez tog rešenja zaključiti samo sporazum sa radnikom o nadoknadi štete?

PITANJE: Да ли је плата тајна, ако јесте, на основу чега је регулисано да је плата тајна у јавним предузећима?

PITANJE: Molimo za povratnu informaciju u svezi pretplaćene place, naime našoj radnici u RS-u isplaćena je bruto placa veća za 100 KM u brutu u periodu od 01.01.22 do 30.04.22 tj. za 4 mjeseca. Prilikom unosa bruto place u sustav zabunom je ista krivo unesena odnosno uvećana za 100 KM, dok je u ugovoru o radu unesena bruto placa u iznosu koji je predviđena za sve zaposlenike na toj poziciji i za koji radnica znala da joj treba biti isplaćena obzirom da smo joj tu placu isplaćivali do 31.1.2022. Radnicu smo kontaktirali i tražili povrat i njenu suglasnost, no međutim ista odbija vratiti pretplaćeno, a također odbija i potpisati suglasnost. Koje su tu mogućnosti za nas kao poslodavca?

PITANJE: Dana 22.02.2022. godine objavljena je odluka o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku (Sl. glasnik RS 53/16, 12/22). U tački III navedene odluke definisana je i isplata toplog obroka i glasi: „troškove jednog toplog obroka za vrijeme jednog radnog dana, kao i u slučaju obavljanja prekovremenog rada dužeg od tri časa dnevno u visini od 0,75% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu, za svaki radni dan radnika, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana radnika“ 1. Da li se ova odluka primjenjuje na platu od mjeseca februara ili primjena počinje od obračunskog perioda za mjesec mart (01.03.-31.03.)? 2. Po ovoj odluci minimalan iznos toplog obroka koji treba da se isplaćuje je 8 KM neto, odnosno 11,60 KM bruto, koliko je iznos minimalnog toplog obroka koji se isplaćuje, bio do dana stupanja na snagu ove odluke? 3. Ako je ishrana organizovana u društvu u vlastitoj kuhinji i preračunati iznos pripremljenog toplog obroka je 4,5 KM, da li se razlika do 8,00 KM treba isplatiti radniku uz platu i na isti iznos obračunati poreze i doprinose, jer Zakon o porezu na dohodak Član 8. tačka 11) glasi: troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenog poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,5 KM dnevno po zaposlenom je neoporeziv.

PITANJE: Koliki je minimalni topli obrok RS, u kom rasponu?

PITANJE: Interesuje me da li postoji povezano bolovanje u sljedećoj situaciji: -od 17.01. do 21.01. doznaka za bolovanje sa jednom šifrom (dijagnozom) (Z742), -od 24.01. do 31.01. doznaka za bolovanje sa drugom šifrom (J98) i -od 01.02. do 04.02. doznaka za bolovanje se nastavlja sa šifrom (J98). Dakle, interesuje me da li postoji povezano bolovanje od 17.01. do 04.02., obzirom da kroz doznake nije pokriven period vikenda 22. i 23. 01.? Navedeno pitanje ima uticaja na obračun plate, tj. da li postoji osnov za obračun plate uz ”bolovanje preko 15 dana”, kada se računa 90% od osnova za naknadu plate.

PITANJE: Članom 136. Zakona o radu Republike Srpske propisano je da poslodavac ne može, bez pristanka radnika ili bez pravosnažne odluke nadležnog suda, svoje ili tuđe potraživanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate. Te da se prinudno izvršenje na plati ili naknadi plate radnika sprovodi u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku. Dok je članom 164. Zakona o izvršnom postupku (zapljena po pristanku dužnika) propisano da dužnik može ovjerenom ispravom dati saglasnost da se radi naplate povjerioca zaplijeni dio njegove plate i da se isplati neposredno povjeriocu, na način određen u toj ispravi. Te nas, u skladu sa naprijed navedenim, interesuje da li se radniku na osnovu njegove saglasnosti može obustaviti od plate iznos i preko ograničenja propisanih Zakonom o izvršnom postupku navedenih u članu 138. Zakona? Dakle, koji iznos obustave na osnovu saglasnosti radnika poslodavac može izvršiti na plati radnika? I s obzirom da je u pomenutom članu 164. Zakona o izvršnom postupku navedeno da dužnik svoju saglasnost može dati ovjerenom ispravom, da li saglasnost mora biti ovjerena kod nadležnog organa ili notara? Te da li, u skladu sa stavom 2. člana 164. Zakona, povjerilac ovjerenu ispravu mora dostaviti poslodavcu preporučenom poštanskom pošiljkom sa povratnicom ili ista može biti dostavljena neposredno na protokol poslodavca?

PITANJE: Da li postoji zakonska osnova da se tim radnicima smanji plata na minimalac kao vid sankcije?

PITANJE: Imali smo situaciju da je radnik načinio težu povredu radne obaveze iz člana 179. ZOR Republike Srpske, tj. naopravdano je izostao sa posla 3 radna dana. Poslali smo mu obavještenje da će se prekinuti radni odnos, međutim pošiljka se vratila. Poslali smo još jednom, pošiljku je primio i potpisao dostavnicu i nakon proteka zakonskog roka uručen mu je je otkaz. Zbog svega toga smo mu vodili neopravdan izostanak 25 dana. Do problema je došlo jer MOP neće da prođe kroz poresku upravu. Kako se u ovakvom slučaju plaćaju obaveze? Da li se obaveze plaćaju na platu po ugovoru ili na ovih 25 dana i koliko iznose doprinosi?

PITANJE: Imamo kolegicu u Banjoj Luci, koja je na čuvanju trudnoće. Prvi dan bolovanja je 3. 1. 2019. tako da je već od 2. 2. na bolovanju preko trideset dana. Kako imam pravo na refundaciju zvala sam Fond zdravstva u RS-u i pitala ima li neka odluka vezano za čuvanje trudnoće i naknade za vrijeme istog. Rekli su da nema i da je čuvanje trudnoće isto kao i svaka bolest. Da li ovo bolovanje ima neke specifičnosti u pogledu obračuna? Po našem Pravilniku, za bolovanje do 30/42 dana obračunava se 0,90 satnice dobijene iz mjeseca koji prethodi bolovanju, a nakon 30/42 dana 0,80. Mogu li ovo primijeniti i na ovo bolovanjem?

PITANJE: Ako je radnik prijavljen na minimalac, tj. 440 KM, a dođe do povrede radne obaveze i radne discipline, prema čl. 140. i 141. ZOR poslodavac može izreći novčanu kaznu u visini do 20% osnovne plate radnika za mjesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do tri mjeseca, koja se izvršava obustavom od plate, na osnovu odluke poslodavca o izrečenoj mjeri. Da li to znači da poslodavcu ne treba saglasnost radnika za obustavu plate, kao što je navedeno u članu 136, tj. kako radnika kazniti novčano za lakšu ili težu povredu radne obaveze ako nema stimulaciju pa da mu se recimo to ukine? Može li se ta situacija nekako regulisati pravilnikom o radu?