9.2. Mjere za povredu radne obaveze i radne discipline

PITANJE: Da li je dozvoljeno pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv radnika, ili raspored radnika na drugo radno mjesto za vrijeme dok je radnik na bolovanju.

PITANJE: Da li se može provesti disciplinski postupak protiv lica koje se nalazi na bolovanju (još nije odlučeno da li je u pitanju lakša ili teža povreda radne obaveze)?

PITANJE: Član 139 ZOR RS Lakšom povredom radnih obaveza smatraju se propusti u radu i u vezi sa radom koji nemaju značajnije štetne posljedice po poslodavaca i koji se ne smatraju težim povredama radnih obaveza, a utvrđuju se opštim aktom. Koja sankcija se izriče u slučaju lakše povrede, pisano upozorenje sa opomenom pred otkaz ugovora o radu u slučaju ponavljanja povrede radne obaveze u roku od 1 godine ili 6 mjeseci?

PITANJE: Naime, firma u kojoj sam zaposlen planira da potpiše ugovor o stipendiranju studenta na redovnom školovanju (apsolventa za koga se očekuje da će završiti fakultet u narednih godinu dana). Visina mjesečne stipendije definisane ugovorom o stipendiranju bi bila u skladu sa Članom 8., stav (4), tačka 4), Zakona o porezu na dohodak (do 75% od prosječne plate u RS). Firma u kojoj sam zaposlen se odlučila na ovaj korak, budući da ovaj student već posjeduje znanja koja će biti od koristi za firmu, te želi da ga zaposli u firmi nakon završetka studija, te bi ga isplatom stipendije motivisala na rad u ovoj firmi nakon završetka studija. Navedeni student je već korisnik porodične penzije, koju prima na osnovu Rješenja Fonda PIO Republike Srpske (kao dijete umrlog korisnika lične penzije). U članu 141. Zakona o PIO je definisano da ako korisnik porodične penzije stekne status osiguranika, isplata penzije tom korisniku se obustavlja za period trajanja osiguranja. Napominjem da je u članu 16, Zakona o PIO definisan -Status osiguranika – tj. da se status osiguranika u obaveznom osiguranju stiče podnošenjem prijave u Jedinstveni sistem koju je podnio uplatilac doprinosa. Prema našem mišljenju, Ugovor o stipendiranju se ne prijavljuje u Jedinstveni sistem doprinosa, te samim tim ovaj student ne bi stekao status osiguranika, potpisivanjem ugovora o stipendiranju i isplatom stipendije. Da li se studentu sa kojim firma potpiše ugovor o stipendiranju, te mu po osnovu toga isplaćuje mjesečnu stipendiju, a koji je korisnik porodične penzije, obustavlja pravo na isplatu porodične penzije ?

PITANJE: Molimo Vas za mišljenje kada je u pitanju mjera Pismeno upozorenje iz člana 140. stav 1. tačka 1. Zakona o radu (“Službeni glasnik RS” br.1/16, 66/18 i 119/21), za povredu radnih obaveza i radne discipline, da li se ista može izreći za težu povredu radne obaveze, kako i proizilazi iz navedenog propisa, nevezano za član 141. tačka b) kada se pismeno upozorenje izriče sa najavom otkaza ugovora o radu.

PITANJE: Da li je u suprotnosti sa Zakonom o radu odredba pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti u kojoj se navodi sljedeće: Za učinjenu lakšu povredu radne obaveze direktor radniku može izreći pismeno upozorenje ili novčanu kaznu umanjenja plate u visini od 15% u trajanju do 3 mjeseca. Radniku za kojeg se utvrdi da je izvršio težu povredu radne obaveze i da je za istu odgovoran može se izreći jedna od sljedećih mjera: – novčana kazna umanjenja plate u visini do 30% u trajanju do 3 mjeseca – pismeno upozorenje sa najavom otkaza ugovora o radu u kojem se navodi da će poslodavac radniku otkazati ugovor o radu bez ponovnog upozorenja ako u narednom roku od 6 mjeseci učini povredu radne obaveze ili nepoštovanja radne discipline – mjera prestanka radnog odnosa

PITANJE: U primjeni Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu RS – da li je poslodavac dužan pokrenuti disciplinski postupka protiv radnika koji je priznao uznemiravanje i sa podnosiocem zahtjeva za zaštitu od uznemiravanja postigao sporazum o rješavanju nastalog spora. Da li ga postignuti sporazum može osloboditi disciplinske odgovornosti? Molim i odgovor na dilemu, da li zahtjev za zaštitu od uznemiravanja može biti anoniman, jer mi se čini da je na seminaru rečeno da ne može?

PITANJE: Molimo Vas za mišljenje vezano za izricanje disciplinskih mjera. Zakonom o radu u članu 140. je propisano da su disciplinske mjere: pismeno upozorenje, novčana kazna i prestanak radnog odnosa i da se mjera prestanka radnog odnosa ne može izreći za lakšu povredu radnih obaveza. Kad je novčana kazna u pitanju može se izreći u visini do 20% u trajanju do 3 mjeseca, pri čemu nije odvojena ova mjera za lakšu povredu radne obaveze, tako da se postavlja pitanje da li se i za lakšu povredu radne obaveze može izreći maksimalna novčana kazna, uzimajući u obzir da to zakonom nije isključeno. Da li se može izreći maksimalna novčana kazna i za lakše povrede radnih obaveza, koju izriče direktor? Da li će poslodavac kada izrekne novčanu kaznu, upozoriti radnika da ako u roku od godinu dana učini novu povredu radne obaveze, da će se smatrati težom povredom, kao i kada se izriče mjera pismenog upozorenja?

PITANJE: Novčana kazna kao disciplinska mjera – da li je potrebna saglasnost radnika imajući u vidu odredbe o zaštiti podataka?

PITANJE: Ukoliko poslodavac propiše mjeru za povredu radne obaveze, novčanu kaznu u smislu člana 140. da li mora obezbijediti pristanak radnika u smislu člana 136. Zakona o radu?

PITANJE: Da li se na najnižoj plati može izvršiti obustava po osnovu pravosnažne odluke suda?

PITANJE: Da li se radniku koji ima minimalni iznos zarade 440 KM, plus minuli rad i topli obrok 136 KM, može izvršiti novčana obustava 20% zbog lakše povrede radne dužnosti? Kao i da li se mogu izvršiti obustave po osnovu sudskih rješenja o izvršenju na plati?

PITANJE: Da li je poslodavac obavezan radniku koji je učinio lakšu povredu radne dužnosti poslati pismeno obavještenje o učinjenoj povredi prije donošenja rješenja o izricanju sankcije?

PITANJE: Da li se prilikom izricanja mjere upozorenja iz člana 141. tačka b. radniku mora poslati obavještenje iz člana 180. stav 1. ZOR, s obzirom da je zakonom definisan samo postupak davanja otkaza ugovora o radu, a ne i postupak izricanja mjere upozorenja, ukoliko to nije definisano opštim aktima poslodavca i koje su posljedice „nedavanja“ obavještenja prilikom izricanja mjere upozorenja?

PITANJE: Mjere iz člana 140. donosi poslodavac bez ikakvih prethodnih radnji? U kojoj formi?

PITANJE: Zakonom o radu je propisana novčana kazna kao mjera za povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline u visini 20% osnovne plate radnika. Međutim, posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti zdravstva predviđa da se radniku, nakon provedenog disciplinskog postupka, kao mjera može izreći novčana kazna u visini 30% osnovne plate radnika. S obzirom da je visina novčane kazne različito definisana, a da kolektivni ugovor može dati samo više prava radniku od Zakona o radu, da li će poslodavac u ovim slučajevima, nakon provedenog disciplinskog postupka, moći kao maksimalnu novčanu kaznu izreći onu definisanu Zakonom o radu?