Zakon o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH
Autor članka: Mr.sc. Kenan Spahić
Siže: U tekstu je riječ o ograničenim izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH[1] koje su stupile na snagu 18. 11. 2021. godine, a istim se mijenjaju čl. 44, 144. i 145. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Tekst predmetnog zakona sačinjen je od strane zastupnika i delegata u Parlamentu Federacije BiH i usvajan je po hitnoj proceduri, a zanimljivo je da je resorno ministarstvo, odnosno Vlada Federacije BiH imala negativan stav prema ovim parcijalnim izmjenama propisa, budući da se u parlamentarnoj proceduri već nalaze cjelovite izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se rješavaju svi do sada uočeni problemi u primjeni propisa.
Ključne riječi: bodovanje posebnog staža, dvostruko trajanje posebnog staža osiguranja, starosna penzija,
Ovaj članak objavljen je u decembarskom broju časopisa Pravo i finansije
Konkretno u članu 44. u stavu (5) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, brojevi: “0,5”, “0,041666” i “0,001388”, zamjenjuju se brojevima: “1”, “0,083332” i “0,002777”. Naime, izmjenom naprijed navedene odredbe učesnicima u odbrani koji imaju ostvaren poseban staž, lični bodovi za svaku godinu posebnog staža umjesto dosadašnjih 0,5 bodova iznose jedan bod, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža.
U situaciji kada se pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja (starosna penzija, prijevremena starosna penzija za žene i muškarce, izuzetna prijevremena penzija za osiguranike, invalidska ili porodična penzija iza aktivnog osiguranika) priznaje počev od 18. 11. 2021. godine, lični bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 1 bod, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,083332 boda, a za svaki dan iznose 0,002777 boda. Ukoliko se pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja priznaje zaključno sa 17. 11. 2021. godine, primijenit će se odredbe ranije važećeg člana 144. Zakona, tako da lični bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 0,5 bodova, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,041666 bodova, a za svaki dan iznose 0,0001388 bodova.
U vezi s ovom izmjenom treba naglasiti kako nema retroaktivne primjene zakona, gdje se povećana vrijednost boda odnosi samo na osiguranike koji prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju nakon stupanja na snagu ovih izmjena! Također, nema mogućnosti za bilo kakav „preračun“ iznosa visine penzije za osiguranike koji su već ostvarili pravo na penziju. Suštinski, ova izmjena svakako da ima „ograničeno djejstvo“ na boračku populaciju, odnosno na visinu penzije, a što je najbitnije pitanje. Naime, za veći dio ove populacije neće praktično imati nikakvog pozitivnog utjecaja. Ovo iz razloga što se sam iznos penzije (radi niskih primanja / plaća) u velikom broju slučajeva kreće u rasponu od 200 do 300 KM, gdje se ovim osiguranicima onda vrši isplata najnižeg iznosa penzije od oko 382 KM.
Najnoviji seminari
Seminar – Izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO, Radni odnosi – praktični problemi – Novembar 2024
✓ Izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO
✓ Radni odnosi – praktični problemi
Predavači:
Mr.sc. Kenan Spahić – Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
Jusuf Brkić, dipl. iur – REC d.o.o.
|
Seminar |
|
|
26. 11. – Sarajevo |
Seminar – Eksproprijacija zemljišta, Pripremne radnje za zakonito građenje – Novembar 2024
✓ Eksproprijacija zemljišta – praktični problemi
✓ Pripremne radnje za zakonito građenje, priprema dokumentacije i postupak pribavljanja odobrenja za građenje
Predavač:
Jasmin Voloder, mr. iur.
|
Seminar |
|
|
27. 11. – Mostar |
Seminar – Osnove izvršnog postupka FBiH – Novembar 2024
✓ Osnove izvršnog postupka
✓ Naplata potraživanja u izvršnom postupku
✓ Najčešće greške u izvršnim prijedlozima
Predavači:
Nives Abdagić – sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
Jasenka Potogija– sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
|
Seminar |
|
|
29. 11. – Sarajevo |
- 1
- 2
Primjer 1: Imamo osiguranika kojem se izračuna iznos penzije od 200 KM na koji se za poseban staž od tri godine po ranije važećoj odredbi za svaku godinu posebnog staža u dvostrukom trajanju dodavalo po 0,5 bodova, a što iznosi tri boda koja se množe sa vrijednošću općeg boda od npr. 15 KM[2] što iznosi 45 KM i sa 200 KM penzije iznosi ukupno 245 KM, kako je dobijeni iznos manji, to se osiguraniku isplaćuje najniži iznos od 382 KM.
Nakon navedenih izmjena imamo sljedeću situaciju.
Primjer 2: Osiguraniku se primjera radi izračuna iznos penzije od 200 KM na koji se za poseban staž od tri godine po sada važećoj odredbi za svaku godinu posebnog staža u dvostrukom trajanju dodaje po jedan bod, a što iznosi šest bodova koja se množe sa vrijednošću općeg boda od npr. 15 KM što iznosi 90 KM i sa 200 KM penzije iznosi ukupno 290 KM, kako je dobijeni iznos manji, to se osiguraniku i u ovom slučaju isplaćuje najniži iznos od 382 KM.
Svojevrsni zaključak je kako će predmetne izmjene, odnosno vrednovanje posebnog staža sa po jedan bod za svaku godinu u dvostrukom trajanju imati pozitivnog utjecaja na visinu penzije samo kod osiguranika čiji izračun penzije bez posebnog staža iznosi više od 290 KM.
Druga izmjena odnosi se na član 144. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji se mijenja u cijelosti[3] i glasi: „Osiguraniku koji ima navršenih 40 godina penzijskog staža starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. Zakona snižava se za ukupni priznati posebni staž u dvostrukom trajanju, a ne više od 58 godina života.“
Primjer 1: Osiguranik ima navršenih 40 godina penzijskog staža, u koji staž je uračunat i poseban staž u dvostrukom trajanju od šest godina – starosna granica za ostvarivanje prava iznosi 59 godina života (65-6).
Primjer 2: Osiguranik ima navršenih 40 godina penzijskog staža, u koji staž je uračunat i poseban staž u dvostrukom trajanju od osam godina – starosna granica iznosi 58 godina života, s obzirom da ja Zakonom o izmjenama zakona propisano da se starosna granica ne snižava više od 58 godina života.
Ova izmjena svakako je vrlo bitna, a u praksi će također vjerovatno izazivati određene nedoumice. Generalno treba imati na umu da je članom 144. zakona propisana izuzetna mogućnost za prijevremenu starosnu penziju, koja se značajno razlikuje od općih ulova za penzionisanje propisanih u članu 40.[4] istog zakona. Ova razlika ima značajne praktične posljedice. Tako npr. poslodavac po ispunjenju uslova iz člana 40. zakona automatizmom ima pravo da donese rješenje / odluku o prestanku radnog odnosa bez konsultovanja ili dozvole sa zaposlenikom, dok prestanak radnog odnosa iz člana 144. zakona ovisi o isključivoj volji zaposlenika! Naime, riječ je o dva potpuno različita pravna instituta, gdje se u drugom slučaju radi o jednostranom zahtjevu zaposlenika za prestanak radnog odnosa sa svim eventualnim posljedicama koje važe za taj pravni institut.
Ističemo da je ovdje riječ o dva kumulativno postavljena uslova, koji moraju biti ispunjeni da bi se moglo govoriti o ostvarivanju prava na penziju (potreban penzijski staž i godine života). Prilikom sagledavanja ispunjenosti uslova za prestanak radnog odnosa radi ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, treba se obratiti pažnja na eventualne prekide radnog odnosa i ispunjenost svih uslova (dužinu staža osiguranja / penzijskog staža, godina života i dr.). Posebnu pažnju treba obratiti na dužinu ostvarenog posebnog penzijskog staža, koji prema navedenim izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ima dvostruku ulogu: kod utvrđivanja „ukupnog“ penzijskog staža i kod umanjenja potrebnih godina života.
Ukoliko osiguranik pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za osiguranike, u skladu sa članom 144. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, ostvaruje sa 40 godina penzijskog staža, zaključno sa 17. 11. 2021. godine, starosna granica za ostvarivanje prava na penziju iznosi najmanje 62 godine života, a u skladu sa ranije važećom odredbom člana 144. Zakona.
Poseban problem naslućuje se iz brojnih upita koji se odnose na specifične kategorije osiguranika kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem (policija, rudari i sl.). Sa tim u vezi poznato je da je članom 41. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano: „Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja s uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. ovog zakona snižava se za ukupno uvećanje staža.“ Stoga se javila dilema da li se umanjenje starosne granice odnosi i na „prijevremenu starosnu penziju“ iz člana 144. istog zakona, odnosno da li je moguće prilikom sagledavanja uslova za ostvarivanje prava prvo izvršiti „umanjenje“ propisanih godina života po osnovu posebnog staža („ratni staž“), a potom izvršiti dodatno umanjenje za ostvareni staž osiguranja s uvećanim trajanjem („beneficirani staž“).
Odgovor na ovo pitanje je negativan, jer je pravo na snižavanje starosne granice imperativnom normom ograničeno samo na „punu starosnu penziju iz člana 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Čak i u slučaju da se ne radi o imperativnoj / izričitoj normi iz člana 41. Zakona, ne bi bila moguća kumulacija povlastica iz člana 41. i 144. Zakona, budući da se poseban penzijski staž i staž osiguranja međusobno isključuju.
Treća izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju odnosi se na član 145, u kojem su brisane riječi: „i 144“, tako da odredba sada glasi:
„Osiguranicima iz čl. 142, 143. ovog zakona, za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 %.“
Ova izmjena je logičan slijed izmjene člana 144. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, gdje je ponovno došlo do smanjenja godina života i uračunavanja u ukupan penzijski staž i posebnog staža ostvarenog u pripremama za odbranu, odnosno u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18. 9. 1991. godine do 23. 12. 1995. godine, pa je dolazilo do umanjenja penzije od 0,333333 % u skladu sa članom 145. Zakona, čime se neopravdano vršila penalizacija penzija bivših pripadnika Oružanih snaga Republike BiH (Armija RBiH, HVO i MUPRBiH).
Dakle, kada osiguranik pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za osiguranike, u skladu sa članom 144. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, ostvaruju sa 40 godina penzijskog staža, počev od 18. 11. 2021. godine, iznos ostvarene penzije se ne umanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, u skladu sa Zakonom o izmjenama Zakona.
Ukoliko osiguranik pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za osiguranike, u skladu sa članom 144. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, ostvaruje se 40 godina penzijskog staža, zaključno sa 17. 11. 2021. godine, iznos ostvarene penzije se umanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, u skladu sa Zakonom.
[1] „Službene novine FBiH“, broj 90/21.
[2] Ova vrijednost je u primjeru data kao cijeli broj radi lakšeg razumijevanja, a stvarna vrijednost općeg boda u 2021. godini je 15,61 KM
[3] Raniji član 144. Zakona PIO je glasio: „Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik ima pravo na starosnu penziju i kada navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života.“
[4] Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.
Pogledajte i ostale Novosti.
Više informacija o temi PIO/MIO bit će i na našem interaktivnom seminaru:
Aktuelna pitanja iz primjene zakona o PIO/MIO – seminar – decembar 2021