Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
PRAVNI SAVJETNIK 9
Septembar/Rujan 2016
U ovom broju možete pročitati:
Bilješke uz finansijske izvještaje
dr.sc. Mirna Pajević
Bilješke uz finansijske izvještaje su komponenta seta finansijskih izvještaja, koja se obavezno sačinjava i objavljuje kada se sačinjavaju svi ostali finansijski izvještaji. Bilješke sačinjavaju sva pravna lica, bez obzira radi li se o dioničkim društvima, društvima s ograničenom odgovornošću ili neprofitnim pravnim licima. Da bi informacija bila korisna ona mora biti razumljiva, te su u tom slučaju veoma važna dodatna obrazloženja i pojašnjenja koja se trebaju prikazati uz finansijske izvještaje u okviru bilješki. Tumačenje informacija koje daju finansijski izvještaji zahtijeva poznavanje instrumenata i njihovo prilagođavanje korisnicima, kako bi se razumjeli dobiveni podaci. Ulogu i zadaću prilagođavanja finansijskih izvještaja korisnicima ima računovodstvo koje poznaje te instrumente. Pravno lice u bilješkama objavljuje sve događaje ili poslovne promjene koje su značajne za razumijevanje tekućeg perioda tokom godine.
PS – br. 9., str.11-33
Ispravka računovodstvenih grešaka iz predhodnog perioda
dr. sci Edin Mehić
Greške se pojavljuju svakodnevno u životu pa samim tim i greške koje su vezano za svakodnevno poslovanje privrednih subjekata. Svaka greška se da ispraviti i bitno je istu uočiti na vrijeme. Postoji više podjela grešaka a te podjele polaze prije svega od namjere (namjerne ili nenamjerne greške), značajnosti (značajne ili beznačajne greške), vremena nastanka greške (iz ranijeg perioda ili iz tekućeg perioda), na što se greške odnose (bilans stanja, ili bilans uspjeha ili i na bilans stanja i na bilans uspjeha i td). Obzirom da su greške normalne u poslovanju privrednog subjekta to su iste tretirane i kroz Međunarodni računovodstveni standard broj 8 koji obuhvata greške koje se odnose na priznavanje, procjenjivanje, prikazivanje i objelodanjivanje. Iz ovog vidimo da je greške potrebno obuhvatiti i Računovodstvenim politikama privrednog subjekta kojim bi se definisle procedure, kako otkrivanja tako i objelodanjivanja grešaka.
PS – br. 9., str. 34-44
Obezbjeđenje izvršenja ugovora
Ivana Grgić, dipl. ecc.
Zakon o javnim nabavkama, tačnije Pravilnik o formi garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora kao podzakonski akt predviđa u kojim se sve oblicima može tražiti garancija za uredno izvršenje ugovora. Pored oblika garancije za dobro izvršenje ugovora predviđenih u okviru propisa koji regulišu postupke javne nabavke, ugovorne klauzule obezbjeđenja uredne realizacije ugovora mogu se definisati i iz propisa koji regulišu obligacione odnose te, ukoliko se ugovor odnosi na izvođenje radova, iz uzansi o građenju. U radu su apostrofirani različiti oblici sredstava obezbjeđenja urednog izvršenja ugovora
PS – br. 9., str.45-54
Posebna dejstva dvostrukih ugovora
Rialda Ćorović, mr. iur.
Rad se bavi posebnim djejstvima dvostranih ugovora i to utjecajem promijenjenih okolnosti na ugovor, prekomjernim oštećenjem i zelenaškim ugovorom. Jedno od temeljnih načela obligacionog prava jest načelo pacta sunt servanda, po kojem je sklopljeni ugovor zakon za ugovorne strane, koje su dužne ispuniti svoje obaveze na način određen ugovorom. Činjenica je da kod nekih ugovora, u periodu od zaključenja ugovora do njihovog izvršenja, može doći do promijenjenih okolnosti koje otežavaju ili onemogućavaju izvršenje ugovornih obaveza. Stoga savremeni pravni sistemi poznaju institut utjecaja promijenjenih okolnosti na ugovor.
Još jedno od osnovnih načela obligacionog prava jeste načelo jednake vrijednosti davanja. Zakonom o obligacionim odnosima su predviđene određene pravne posljedice kada se povrijedi ovo načelo i to kod prekomjernog oštećenja i zelenaškog ugovora. Prikazani su hipotetički primjeri i primjeri iz sudske prakse koji se odnose na navedene institute obligacionog prava.
PS – br. 9., str.55-64
Nova evropska uredba o stečajnom postupku
mr.Darko Soldat
Primarni cilj donošenja nove uredbe o stečajnom postupku je poboljšanje učinkovitnosti normi i obezbjeđivanja nesmetanog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta i njegovu otpornost na ekonomske krize. Nova USP donosi procesnopravna rješenja sa ciljem davanja dužniku „druge šansu“, jača trenutni sudski okvir u smislu sigurnosti i jasnoće, poboljšava koordinaciju između stečajnih postupaka pokrenutih prema istom dužniku i stvara bolju ravnotežu između efikasnosti stečajne administracije i zaštite domaćih kreditora. Ujedno, pojačava pristup javnosti obavezujući države članice da obezbijede javne stečajne registre, pružajući mehanizam za povezivanje nacionalnih registara stečajnih postupaka. Nova USP je stupila na snagu 25. 6. 2015. godine, nakon njenog objavljivanja u Službenom glasniku Evropske unije, ali većina njenih odredbi počet će se primjenjivati 2017. godine. Do tog trenutka, iskorištavajući period vacatio legis, pružena je prilika struci da se ostvrne na nova rješenja uredbe.
PS – br. 9. str.65-72
Prijeboj (kompenzacija) kao način prestanka obaveze
Admir Mehmedović, dipl. iur.
Prijeboj ili kompenzacija je jedan od najčešćih načina prestanka međusobnih obligacionopravnih odnosa, pored ispunjenja obaveza kao načina prestanka obaveze. Ovaj institut potiče još iz rimskog perioda. U svom pojmovnom smislu zadržao je isti cilj, a to je prestanak obligacionopravnog odnosa kad između istog dužnika i povjerioca postoje međusobna potraživanja. U radu autor razmatra uslove za nastanak kompenzacije kao i značaj izjave, kao dodatnog ili bitnog uslova da bi obaveza prestala na osnovu Zakona o obligacionim odnosima, kao i njene prednosti u odnosu na druge institute. U radu je, s obzirom na njen nastanak, izvršena podjela na: jednostranu, ugovornu, zakonsku i sudsku kompenzaciju, zatim je navedeno i zastarjelo potraživanje koje inače ne bi prestalo da se ne koristi ovaj institut, kao i ukazano na pravne posljedice kompenzacije.
PS – br. 9., str.73-83
Implementacija Sporazuma o pitanjima sukcijesije bivše SFRJ
Muhamed Grabus, dipl. iur.
Sporazum o pitanjima sukcesije po svojoj prirodi je međunarodni multilateralni sporazum s izuzetnom vrijednošću kako za države sukcesore tako i za fizičke i pravne osobe, te predstavlja sui generis pravni i politički dokument kojim se vrši podjela imovine i dugova bivše SFRJ, te uređuju brojna druga pitanja. U radu se detaljno analizira pitanje implementacije Sporazuma o pitanjima sukcesije, provedbeni mehanizmi implementacije Sporazuma, vođenje pregovora, pitanja sukcesije država, predmet sukcesije država, imovina koja nije predmet sukcesije, te vrši analiza sastavnih dijelova Sporazuma, funkcionisanja i način donošenja odluka Stalnog zajedničkog odbora kao nadzornog tijela za provedbu Sporazuma. Sporazum se sastoji od sedam aneksa, te se izlaže kratki pregled stanja po aneksima sa nadležnostima zajedničkih odbora za provedbu aneksa.
PS – br. 9., str.84-104
Implementacija Odluke Ustavnog suda BiH od 13. jula 2012.godine
mr. sci Amir Dehić
Unatoč presudi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu koji se tiče državne imovine koja je dala legitimitet i legalitet državi da se postara za imovinu kojoj je titular, ni do danas pravno nije normirana ova oblast. Nemogućnost implementacije odluke najviše sudske instance u državi loša je poruka o stepenu vladavine prava i provođenja odluka najviših sudskih instanci. Nedostatak propisa koji regulišu oblast državne imovine hroničnog je karaktera, razlozi nedonošenja zakona o korištenju državne imovine manifestuju se u kontekstu zloupotrebe i bespravnom korištenju državne svojine. Nadležnost za reguliranjem ove oblasti pripada Parlamentarnoj skupštini, koja i jeste koristila dodijeljene ovlasti u procesu prodaje državnog zemljišta za potrebe Američke ambasade. Stoga nastavak ovakvog stanja u budućem periodu ozbiljno nameće potrebu za aktivnjim angažmanom i procesuiranjem odgovornih za nepoštivanje ustavnog poretka BiH.
PS – br. 9., str.105-108
Novi Zakon o zaštiti na radu u Republici Hrvatskoj
Alan Vajda mr. iur.
Nakon nepunih dvadeset godina od donošenja starog Zakona o zaštiti na radu, koji se primjenjivao od 1997. godine, donesen je potpuno novi Zakon o zaštiti na radu Republike Hrvatske, koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 71/14, sa time da je njegova primjena započela 25. prosinca 2014. godine. U radu utor se osvrće na najvažnije institute zaštite na radu u novom Zakonu o zaštiti na radu u Republici Hrbvatskoj.
PS – br. 9., str.109-119
SAVJETODAVNI SERVIS
Važno obavještenje Agencije za javne nabavke str.147