Nadolazeći seminari
Pretplate na portal Recko i Časopis

Javne nabavke
8.000 + odgovora
modeli akata
rješenja urža
savjetodavni servis

Radni odnosi FBiH
7.500 + odgovora
modeli akata
savjetodavni servis

Radni odnosi RS
2.000 + odgovora
modeli akata
savjetodavni servis

Zaštita na radu FBiH
750 + odgovora
savjetodavni servis

Zaštita ličnih podataka
400 + odgovora
savjetodavni servis

Časopis Pravo i finansije
mjesečna izdanja
savjetodavni servis
15.09.2026
16.07.2026
17.06.2026
13/11/2026
Tuzla
17/11/2026
Sarajevo
19/11/2026
Banja Luka
20/11/2026
Mostar
24/11/2026
Banja Luka
26/11/2026
Sarajevo
01/12/2026
Mostar
Portal Recko - najnovija pitanja i odgovori
PITANJE: Obraćamo Vam se sa molbom za dostavljanje stručnog mišljenja u vezi sa daljnjim postupanjem u postupku javne nabavke vodomaterijala. Naime, prethodno zaključeni okvirni sporazum/ugovor je istekao, te je proveden novi postupak javne nabavke. Nakon provedene e-aukcije donesena je Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača, međutim na navedenu odluku izjavljene su dvije žalbe, zbog čega postupak još uvijek nije pravosnažno okončan i ugovor nije moguće zaključiti. Istovremeno, zalihe vodomaterijala u našem skladištu su gotovo u potpunosti iscrpljene, a isti je neophodan za redovno održavanje vodovodne mreže, otklanjanje kvarova i osiguranje kontinuiteta vodosnabdijevanja stanovništva. Svako dalje odgađanje nabavke može dovesti do ozbiljnih poteškoća u obavljanju osnovne komunalne djelatnosti i ugroziti pružanje javne usluge. Ljubazno Vas molimo za mišljenje: 1. Koje mogućnosti Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine predviđa u ovoj situaciji? 2. Da li ugovorni organ može provesti poseban postupak nabavke za hitne i neodložne potrebe do okončanja žalbenog postupka? 3. Koji postupak biste preporučili kako bi ugovorni organ postupio zakonito, a istovremeno osigurao nesmetano funkcionisanje sistema vodosnabdijevanja? Molimo Vas da nam svoje mišljenje dostavite u što kraćem roku, imajući u vidu hitnost situacije i potrebu za osiguranjem kontinuiranog obavljanja javne komunalne djelatnosti. Unaprijed zahvaljujemo na pomoći i saradnji.
PITANJE: Ugovorno tijelo provelo je postupak prikupljanja ponuda nabave materijala za čišćenje i održavanje. Pristigle su tri ponude. Preostale dvije ponude su uredne, međutim, zbunjuje nas jedna stvar. U TD-u jedna od uvjeta je bio sljedeći: „7.4.1. Što se tiče tehničke i profesionalne sposobnosti, u skladu s člankom 49. ZJN, ponuditelji moraju ispuniti slijedeće uvjete: a) Uredno provedeni ugovori; Dokazi: a) Spisak provedenih ugovora (više ugovora) u isporuci istih ili sličnih roba, odnosno istih ili sličnih ugovora koje su u vezi s predmetnom nabavom, da je pri tom ukupna vrijednost ugovora minimalno (srazmjerno) procijenjenoj vrijednosti nabave, odnosno procijenjenoj vrijednosti pojedinog lota (bez PDV-a), za period ne dulji od 3 (tri) godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je ponuditelj registriran, odnosno počeo raditi prije manje od 3 (tri) godine,. Uz spisak izvršenih ugovora ponuđač je dužan dostaviti najmanje jednu/ili više potvrdu/a koja je u vezi sa spiskom provedenih ugovora o isporuci roba, a koju daje druga ugovorna strana o njihovoj realizaciji. Potvrda/e o uredno izvršenom ugovoru treba sadržavati slijedeće podatke: naziv i sjedište ugovornih strana ili gospodarskih subjekata predmet ugovora vrijednost ugovora vrijeme i mjesto izvršenja ugovora navode o uredno izvršenom ugovoru Ukoliko se potvrda, iz objektivnih razloga, ne može dobiti od druge ugovorne strane, u obzir će se uzeti izjava gospodarskog subjekta o uredno izvršenom ugovoru, koja treba sadržavati sve naprijed navedene podatke. Ponuditelj je u tom slučaju dužan predočiti dokaze o učinjenim pokušajima da osigura potvrdu od svojih naručitelja (npr. zahtjev za izdavanje potvrde, upit prema naručitelju koji je pravovremeno poslan i sl.). Ponuditelj je dužan dostaviti originale ili ovjerene kopije traženih dokumenata, (tijelo uprave ili notar). Jedan od ta dva ponuđača, dostavio je spisak izvršenih ugovora o isporuci roba koje je izvršio, međutim dostavio je ime jednog ugovornog organa, vrijednost jednog ugovora za LOT, jedan broj ugovora, te u rubrici za datum ugovora i mjesto izvršenja ugovora naveo je da je mjesto izvršenja ugovora na više lokacija: Sarajevo, Zenica, Bihać, Tuzla itd. Riječ je o javnom poduzeću sa više podružnica koje su raspoređene u cijeloj državi. Dok je drugi ponuđač jasno naveo u tablici tri ugovorna tijela i posebne vrijednosti za svaki Ugovor. Nas zanima prije samog donošenja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, da li je ovo uredna ponuda kod prvog ponuđača jer bi trebao biti prvoplasirani, s obzirom da je naveo jedno ugovorno tijelo, a mjesto izvršenja na više lokacija budući da je riječ o podružnicama? Ovo nam djeluje dosta zbunjujuće, jer su preostala dva ponuđača jasno navela u tablici najmanje dva do tri ugovora s različitim vrijednostima koje su srazmjerne traženom lotu u TD-u. To nas zanima jer bi potencijalni ponuđač trebao biti prvoplasirani, a da pri tome ne dođe do žalbe drugoplasiranog, ukoliko ovo doista nije uredno.
PITANJE: treba da raspišem nabavku tehnike u okviru koje nabavljam razne uređaje poput mašina za veš, za suđe, klima uređaje, blendere… U pitanju je konkurentski postupak, a sredstva za navedeni postupak su obezbjeđena iz projekta. Projektom je za svaku stavku koja se nabavlja propisana maksimalna vrijednost (cijena) koja prilikom nabavke ne smije da se pređe. S obzirom da se u TD, kao i u planu nabavki propisuje procijenjena vrijednost cjelokupne nabavke, da li je dozvoljeno da tenderskom propišem i maksimalnu procijenjenu vrijednost po stavkama, uz obrazloženje da se radi o projektnim sredstvima, te da je samim projektom propisana maksimalna procijenjena vrijednost koju UO ne smije da pređe zbog pravdanja dobijenih sredstava?
PITANJE: Naime, ugovorni organ je proveo otvoreni postupak za nabavku radova – Građevinski radovi na vrelovodnoj mreži i zaključio ugovor sa dobavljačem (Plan nabavki za 2025, a ugovor se implementira i u 2026. godini). U međuvremenu, zbog novonastale situacije oko grijanja u Gradu XXX i više sudskih sporova, ugovorni organ je započeo sa izmještanjem instalacija i premještanje i ugrađivanjem istih na novu lokaciju. U toku tog procesa, zbog obima građevinskih radova, sav novac predviđen zaključenim ugovorom je utrošen, a radovi nisu završeni. Imajući u vidu odredbu člana 24. Zakona o javnim nabavkama, da li ugovorni organ u ovom slučaju (hitnost i neodloživi radovi zbog pripreme početka sezone grijanja) može pristupiti zaključivanju ugovora sa istim dobavljačem u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja? Ugovorni organ je Planom nabavki za 2026. godinu planirao novi postupak nabavki radova, i isti je u pripremi, ali zbog hitnosti da li bismo mogli iskoristi rješenje koje predviđa član 24. Zakona?
PITANJE: Molimo Vas za nedoumicu koju imamo vezano za pokretanje postupka javne nabavke. Naime u našem preduzeću pokrenut je otvoreni postupak javne nabavke u mjesecu maju 2026. godine u kome je izvršena podjela na lotove. Prilikom okončanja postupka jedan lot je poništen s obzirom da su dostavljene ponude prelazile osigurani novčani iznos predmetnog lota, a kako je ovom preduzeću potrebna nabavka koja se odnosi na taj zaseban lot a koji je poništen, molimo Vas za mišljenje da li mi u tom slučaju pokrećemo ponovnu nabavku pod istim kodom ali samo za lot koji je poništen s obzirom da su ostala četiri lota već dodjeljena, te da li je potrebno i da li je ispravno prethodno nabavku izmjeniti planom javnih nabavki s obzirom na datum pokretanja postupka. Ukoliko je istu potrebno izmjeniti da li se ista mjenja samo u pogledu datuma s obzirom da bi se u ovom slučaju pokrenuo postupak samo za jedan lot jer su ostala četiri već dodijeljena?
PITANJE: Radnik je stekao uslove za mirovinu i umirovio se. Međutim, kao deficitarna djelatnost, ponovo je sklopio radni odnos. Šta se onda njemu događa sa minulim radom? Da li mu se vodi kao 0 minulog rada, jer je ovo novi osnov, ili mu se u minuli staž ubrajaju godine koliko ima po sticanju prava za mirovinu?
PITANJE: Kada radnik želi u prijevremeno penzionisanje, u skladu sa boračkim zakonom po povoljnijim uslovima, npr. ima 57 godina i radi, da li se prilikom podnošenja zahtjeva mora odjaviti sa obaveznog osiguranja ili ne mora?
PITANJE: Da li državni službenik u organu uprave u Unsko sanskom kantonu ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porodiljnog odsustva, a u skladu sa članom 63. Zakona o radu FBiH i članom 112. Zakona o socijalnoj zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom USK. Službenica je rodila treće dijete u augustu 2025. godine, želi da radi sa polovinom punog radnog vremena do navršene dvije godine života. Te da li imenovana ima pravo na punu platu ako bi joj bilo odobreno da radi pola radnog vremena jer to nije regulirano našim Pravilnikom o radu? Te kako se u tom slučaju obračunava i naknada za ishranu- topli obrok?
PITANJE: Po važećem granskom KU regulirana je naknada za troškove prijevoza na način: (1) Ukoliko nije organiziran prijevoz na posao i s posla, radniku pripada karta za prijevoz u javnom prometu ili novčana naknada u visini cijene mjesečne karte za najjeftiniji prijevoz, ako je mjesto stanovanja radnika do mjesta rada radnika udaljeno najmanje dva kilometra, ovo se odnosi i na radnika primljenog na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonter) za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja kod tog poslodavca. (2) Na temelju Izjava rukovoditelj donosi rješenje o pravu radnika na naknadu troškova prijevoza. (3) Dostavljanje neistinitih podataka ili neažuriranje podataka relevantnih za ostvarivanje prava na naknadu troškova prijevoza podliježe, kaznenoj i materijalnoj odgovornosti, i smatra se težom povredom radne obveze i podložno je provjeri poslodavca. (4) Rukovoditelji su obvezni na oglasnoj ploči objaviti popis radnika i relaciju na kojoj ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza. (5) U slučaju prijava sumnji u istinitost podataka, rukovoditelji su obvezni od proračunskog inspektora zatražiti da izvrši službenu provjeru podataka, isti je obvezan izvršiti provjeru, postupiti po službenoj dužnosti i ovlastima. Po pismenom zahtjevu proračunskog inspektora nadležni rukovoditelj policijske uprave će policijskim službenicima naložiti provjeru traženih podataka u cilju otkrivanja mogućih zlouporaba ostvarivanja prava na nadoknadu troškova prijevoza. Postavlja se pitanje može li ravnatelj gdje nije reguliran javni prijevoz donijeti interni pravilnik o naknadama troškova prijevoza na posao i s posla? također ukoliko radnik lažira podatke ravnatelj nema pravo pokrenuti disciplinski postupak budući da ZOR ne poznaje taj način postupka i to na sljedeće načine: pismenim upozorenjem, novčanom kaznom ili otkazom o radu? svakako da bi se otkazao ugovor o radu mora biti predviđeno Pravilnikom o radu da spada u težu povredu radne obveze? na koji način se može predvidjeti novčana kazna ako naknada za troškove prijevoza ne predstavlja sastavni dio plaće,
PITANJE: Ukoliko radnik napismeno podnese otkaz poslodavcu, da li smo mu obavezni uručiti pisanu obavijest o prestanku radnog odnosa (kako bi bio upoznat sa posljednjim radnim danom) ili rješenje o prestanku radnog odnosa? Možemo li prvo dostaviti obavijest, pa rješenje o prestanku radnog odnosa sa danom prestanka? Također, ukoliko poslodavac pisanim putem ne obavijesti radnika o trajanju otkaznog roka, a radnik odradi kraći otkazni rok, da li možemo potraživati naknadu štete, s obzirom da u ugovoru nije naveden broj dana otkaznog roka, već se ugovor poziva na opće akte? Također, ukoliko radnik odradi jedan dan više, da li smo dužni platiti taj dan ako je radnik došao na posao? Također, našim Pravilnikom o radu propisan je otkazni rok od 14 dana kada otkaz podnosi radnik, dok je Zakonom o radu propisano 7 dana. Koji otkazni rok je ispravno primijeniti, posebno u slučaju kada radnik želi odraditi samo 7 dana?
PITANJE: Ako više radnika ima isto radno mjesto, a potrebno je smanjiti broj zaposlenih, koje kriterijume poslodavac mora primijeniti pri izboru radnika koji ostaju i onih koji postaju višak?
PITANJE: Da li radnici koji rade u kladionici imaju obavezu polagati pružanje prve pomoći, ako da koliko radnika je potrebno da prođe obuku?
PITANJE: Molim Vas da pojasnite u kojim situacijama i pod kojim okolnostima i posljedicama se može zaposliti penzioner? Dakle u pitanju je zasnivanje radnog odnosa zaključenjem ugovora o radu? Zanima nas na koji način se to odražava kako na starosnog penzionera tako i na korisnika invalidske i porodične penzije.
PITANJE: Da li postoji mogućnost upućivanja penzionera na rad u inostranstvo, i ako da, da li je moguće da budu upućeni sa zaključenim ugovorom o djelu recimo, ili moraju biti u radnom odnosu?
PITANJE: Naime, stupio je kolektivni ugovor koji propisuje pravo na jubilarnu nagradu za 10. godina radnog staža kod poslodavca. Da li radnik, koji je ostvario staž od 10. godina kod poslodavca, prije stupanja na snagu kolektivnog ugovora, ima pravo na ovu jubilarnu nagradu. U koliko bi se priznalo pravo radniku na jubilarnu nagradu, da li bi to značilo retroaktivnu primjenu kolektivnog ugovora ili se pak ne radi o retroaktivnoj primjeni, već kolektivni ugovor priznaje pravo na osnovu već ispunjenog uslova (1o. godina rada), ali proizvodi pravno dejstvo tek od dana stupanja na snagu. Dakle, ne bi se radilo o retroaktivnosti već priznavanju činjenica iz prošlosti za pravo koje nastaje u budućnosti?
PITANJE: Koliko često je potrebno vršiti periodične ljekarske preglede radnika za radno mjesto vozač motornih vozila? Radno mjesto je okarakterisano kao mjesto sa povećanim rizikom.
PITANJE: Mora li poslodavac svaku povredu na radu prijaviti inspekciji rada, tj. dostaviti izvještaj inspekciji rada na propisanom obrascu, bez obzira da li je lakša ili teža povreda? Je li se godišnji izvještaj također mora podnijeti inspekciji bez obzira na vrstu povrede, i koji je to obrazac?
PITANJE: Ko ima obavezu kod poslodavca da popunjava obrazac P-3 za radnike koji trebaju na komisijski pregled?
PITANJE: Da li je poslodavac dužan popuniti P3 obrazac samo u slučaju da radnik treba na invalidsku komisiju, ili i kada doktor traži da se popuni ovaj obrazac za komisiju za bolovanje preko 42 dana?
PITANJE: Upit za tumačenje obaveze provođenja sistematskih pregleda radnika Poštovani, Radi davanja mišljenja, napominjemo da se u nastavku pozivamo samo na pojedine odredbe važećeg Pravilnika o radu, prijedloga Pravilnika o radu, Kolektivnog ugovora i drugih propisa, u dijelu koji se odnosi na sistematske preglede radnika. Važećim Pravilnikom o radu propisano je da je radnik prilikom zasnivanja radnog odnosa dužan dostaviti ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje zdravstvenu i psihofizičku sposobnost za rad, te da Ustanova može radnika uputiti na ljekarski pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova. Prijedlogom Pravilnika o radu predviđeno je da je Ustanova obavezna jednom godišnje provoditi sistematske zdravstvene preglede radnika. Kolektivnim ugovorom propisano je da je rukovoditelj dužan jednom godišnje organizirati ljekarske preglede svih državnih službenika i namještenika, dok se poslovi sa posebnim uvjetima rada i rokovi za vršenje periodičnih zdravstvenih pregleda utvrđuju pravilnikom o radu i aktom o zaštiti na radu. Budući da procjena rizika radnih mjesta još nije provedena, a propisi o prethodnim i periodičnim pregledima vežu se za radna mjesta s povećanim rizikom, molimo za mišljenje: 1. Da li su radnici obavezni pristupiti sistematskom pregledu u cijelosti, odnosno mogu li odbiti sistematski pregled ili pojedine njegove pretrage? 2. Mogu li iz odbijanja sistematskog pregleda ili pojedinih njegovih dijelova proisteći posljedice iz radnog odnosa za radnika i poslodavca? 3. Da li činjenica da nije izvršena procjena rizika radnih mjesta utiče na obaveznost provođenja sistematskih pregleda za sve radnike? 4. Ukoliko se procjenom rizika utvrde radna mjesta s povećanim rizikom, da li su radnici raspoređeni na takva radna mjesta obavezni pristupiti svim pregledima i pretragama koje su propisane radi utvrđivanja njihove zdravstvene sposobnosti za rad?
PITANJE: Da li službenika za zaštitu ličnih podataka u instituciji može biti imenovan da bude i službenik za informisanje ?
PITANJE: Služba nadležna za arhiviranje personalnih dosijea radnika kojima je prestao radni odnos u Društvu ima sljedeću dilemu: Naime, u personalnim dosijeima (radnika kojima je prestao radni odnos u Društvu) nalaze se ugovori o radu i druga dokumentacija koja sadrži JMBG bivših radnika, kao i kopije njihovih ličnih karata. S tim u vezi, molimo Vaše mišljenje o sljedećem: 1. Da li je, nakon prestanka radnog odnosa i arhiviranja personalnog dosijea, potrebno na ugovorima o radu i drugim dokumentima prekriti ili na drugi način ukloniti JMBG bivšeg radnika? 2. Da li kopije ličnih karata bivših radnika trebaju ostati sastavni dio personalnog dosijea ili ih je potrebno izdvojiti odnosno uništiti? 3. Ukoliko kopije ličnih karata trebaju ostati u personalnom dosijeu, da li postoji obaveza da se sa njih prethodno ukloni ili prekrije JMBG, odnosno drugi podaci koji nisu neophodni za svrhu arhiviranja?
PITANJE: Da li obrazac za Izradu DPIA (Procjena uticaja na zaštitu ličnih podataka) treba biti urađena za svaku evidenciju/zbirku ili se odnosi na nešto drugo?
PITANJE: Da li se odredbe člana 15. Zakona o zaštiti ličnih podataka primjenjuju i u postupku javnog konkursa za prijem u radni odnos, imajući u vidu da kandidati svoje lične podatke dostavljaju kontroloru podataka podnošenjem prijave putem pošte ili neposredno na protokol Društva, odnosno da li ste mišljenja da se lični podaci prikupljaju već u tom trenutku? Ako je odgovor potvrdan, da li je informacije iz člana 15. potrebno unijeti u tekst javnog konkursa ili se obaveza informisanja može ispuniti na drugi način, te u kojoj formi i u kojem roku? Napomena: Javno preduzeće je imenovalo službenika za zaštitu ličnih podataka, ali još nije donijelo provedbene propise.
PITANJE: Molimo Vas za mišljenje u vezi imenovanja službenika za zaštitu ličnih podataka. Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti ličnih podataka, a s obzirom na član 39. navedenog zakona kojim je propisana obaveza imenovanja službenika za zaštitu ličnih podataka, da li smo mi kao preduzeće u kojem je zaposleno 39 radnika obavezni imenovati državnog službenika za zaštitu ličnih podatka ili navedene poslove može obavljati ovlaštena osoba iz reda zaposlenih. U slučaju da je moguće imenovati ovlaštenu osobu iz reda zaposlenih molimo Vas da mi pojasnite da li tu funkciju može obavljati zaposlenik koji je raspoređen na pravne poslove kao i poslove javnih nabavki, odnosno da li bi takvo imenovanje bilo u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka imajući u vidu pitanje eventualnog sukoba interesa
Ostale novosti
Поступци за заштиту од узнемиравања на раду – стручни чланак – Данијела Радонић, дипломирани правник
Десетак година се у Републици Српској усаглашавају ставови социјалних партнера који су презентовани у Закону о заштити од узнемиравања на раду. Закон дефинише одређена питања од којих издвајамо поступке за заштиту од узнемиравања на раду. У раду су детаљно обрађени интерни поступак, поступак пред Агенцијом за мирно рјешавање радних спорова...
-
Vrijeme čitanja: 15 minuta
Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje nepovoljnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pojavom virusnog oboljenja COVID-19 S ciljem ublažavanja negativnih efekata izazvanih pojavom virusnog oboljenja COVID-19, Agencija
u vezi sa pitanjima: Mogu li se kopirati, fotografisati i snimati podaci iz ponuda drugih ponuđača? Kada se provodi e-aukcije, da li se pojašnjenje neprirodno niske cijene traži prije ili poslije održavanja e-aukcije? Šta znači
Povodom aktuelnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa Corona virusom (COVID-19) i nabavki neophodnih za sprječavanje širenja i ublažavanje posljedica istog, Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine u okviru svojih
Tekst preuzet sa web stranice Revizije info, link: http://revizije.info/agencija-za-javne-nabavke-upozorila-na-zloupotrebe-pri-javnim-nabavkama-u-pandemijskoj-krizi/ Do sada je zabilježeno 120 neregularnih postupaka, odnosno
Poštovane/i, Zbog uočenih zloupotreba u primjeni pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja o nabavci i izuzeća od primjene odredbi ZJN u posljednjih mjesec dana, to jest u periodu od proglašenja stanja prirodne nesreće /
Od 01.06.2020. Godine uspostavljena je savjetodavna i tehnička pomoć koju Agencija za javne nabave BiH pruža putem vrućih linija i to: Tehnička pomoć pružat će se utorkom i četvrtkom od 10:00 do 12:00 , a savjetodavna pomoć
Naši autori i predavači
Adis Poljić
Aleksandar Bozalo
Ante Brigić
Damir Korjenić
Danijela Radonić
Dr. Sc. Mustafa Imamović
Dragan Zorić
dr Faruk Latifović
Haris Hamidović
Jozo Piljić
Jusuf Brkić
Ljiljana Ćehajić
Mehmed Hadžić
Mirela Mašić
Mirna Pajević Rožajac
Mr.sc. Kenan Spahić
Muhamed Dervišević
Nermin Jusić
Predrag Krsmanović
Radmila Puzić
Zinka Grbo
Kako do nas
Zapratite nas
Pretplate i portali
Brzi linkovi
Kontakt
- rec@rec.ba
-
033 214 582
033 408 778
033 408 779
061 150 454 -
Ponedjeljak - Petak
08:30 - 17:00 - Jukićeva 2a, Sarajevo, 71000