Nadolazeći seminari

Pretplate na portal Recko i Časopis

13/11/2026
Tuzla
17/11/2026
Sarajevo
19/11/2026
Banja Luka
20/11/2026
Mostar
24/11/2026
Banja Luka
26/11/2026
Sarajevo
01/12/2026
Mostar

Prijavite se na newsletter

U nastavku odaberite iz kojih oblasti želite primati obavijesti.

Portal Recko - najnovija pitanja i odgovori

PITANJE: Da li je prihvatljiva ponuda grupe ponuđača u otvorenom postupku nabavke roba, kada predmet nabavke, pored isporuke, u specifikaciji i tehničkim uslovima obuhvata poslove servisiranja i određenih odobrenja za rad koje može pružiti Agencija ili druga pravna osoba registrovana za pružanje usluga, a prema Zakonu o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 78/08 i 67/13), gdje jedan član grupe ponuđača je registrovan za prodaju predmetne robe, dok je drugi član registrovan za obavljanje poslova servisiranja te robe? Naime, TD a shodno Modelu standardne tenderske dokumentacije propisano je da uslove koji se odnose na ličnu sposobnost, sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti i sukob interesa mora ispunjavati svaki član grupe ponuđača pojedinačno, te da svaki član grupe ponuđača mora dostaviti dokumentaciju kojom dokazuje ispunjavanje postavljenih uslova. Kao dokaz sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti, propisano je da ponuđači trebaju dostaviti Rješenje o upisu u sudski registar, Aktuelni izvod iz sudskog registra, posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog organa kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju profesionalnu djelatnost koja je u vezi sa predmetom nabavke. U ponudi je dostavljena i izjava da će svaki član grupe izvršiti onaj dio ugovora za koji je registrovan. U konkretnom slučaju, da li se navedeni uslov smatra ispunjenim ako član grupe koji je zadužen za isporuku robe dostavi dokaz o registraciji za prodaju predmetne robe, dok drugi član grupe, koji je zadužen za servisiranje, dostavi dokaz o registraciji za obavljanje poslova servisiranja? Je li dozvoljeno da grupa ponuđača ima različitu registrovanu djelatnost. Ili je, s obzirom na odredbu TD prema kojoj uslove profesionalne sposobnosti mora ispunjavati svaki član grupe ponuđača pojedinačno, potrebno da svaki član grupe ima registrovanu djelatnost koja obuhvata cjelokupan predmet nabavke, uključujući i isporuku robe i servisiranje? DOPUNA PITANJA: Molimo za pojašnjenje primjene člana 46. Zakona o javnim nabavkama u slučaju kada ponudu podnosi grupa ponuđača, a osnovni predmet nabavke je roba- isporuka uređaja, ali ima i usluga – održavanje navedenog uređaja. Naime, tenderskom dokumentacijom je propisano da uslove koji se odnose na sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti iz člana 46. Zakona mora ispunjavati svaki član grupe ponuđača pojedinačno, te da svaki član grupe ponuđača mora dostaviti dokumentaciju kojom dokazuje ispunjavanje postavljenih uslova. Kao dokaz sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti propisano je dostavljanje Rješenja o upisu u sudski registar, Aktuelnog izvoda iz sudskog registra, posebne izjave ili potvrde nadležnog organa kojom se dokazuje pravo ponuđača da obavlja profesionalnu djelatnost koja je u vezi sa predmetom nabavke. S tim u vezi, molimo za pojašnjenje da li se smatra da je navedeni uslov ispunjen u situaciji kada ponudu podnosi grupa od dva ponuđača, pri čemu je jedan član grupe registrovan za obavljanje djelatnosti koja se odnosi na isporuku robe X-RAY uređaja koji je predmet nabavke, dok je drugi član grupe registrovan za obavljanje djelatnosti koja se odnosi na usluge – održavanje navedenog uređaja, iako je TD propisano da svaki član grupe mora ispunjavati postavljeni uslov iz čl. 46. Zakona.
PITANJE: Tenderskom dokumentacijom, ugovorni organ je kao dokaze ispunjavanja tehničke i profesionalne sposobnosti od ponuđača zatražio da dostave spisak izvršenih ugovora, u skladu sa članom 48. stav (2) ZJN, te potvrdu o uredno izvršenim ugovorima, u skladu sa članom 48. stav (3) ZJN, minimalno u iznosu do procijenjene vrijednosti predmetne nabavke bez uračunatog PDV-a. Ponuđač je u ponudi dostavio potvrdu o uspješnoj realizaciji ugovora na kojoj nije navedeno mjesto izvršenja ugovora, te je potvrda izdata od strane drugog privrednog društva, ali je ovlašteno lice – potpisnik potvrde, ista osoba kao i sam ponuđač. Molim za Vaše mišljenje o prihvatljivosti ovakve potvrde.
PITANJE: Objavili smo javnu nabavku euro dizela, otvoreni postupak putem okvirnog sporazuma do dvije godine sa više ponuđača putem mini tendera. Procjenjena vrijednost okvirnog sporazuma je 4.030.000,00 KM bez PDV-a.. Zaprimili smo šest ponuda, svi ponuđači su kvalifikovani. Jedna ponuda je na iznos od 4.017.000,00 KM, dok ostalih pet ponuda ponudili su isti iznos od 4.030.000,00 KM. Okvirni sporazum se zaključuje sa svih šest ponuđača. Pitanje, da li se okvirni sporazum zaključuje na iznos od 4.030.000,00 KM (procjenjena vrijednost Ugovornog organa) ili na ponuđenu nižu cijenu iznos od 4.017.000,00 KM?
PITANJE: Član 32. stav (1) Zakona o javnim nabavkama BiH propisuje da se okvirni sporazum može zaključiti nakon provedenog otvorenog, ograničenog, pregovaračkog postupka ..itd. S tim u vezi, molim pojašnjenje sljedećeg: 1. Da li je pravilno da ugovorni organ odmah pokrene otvoreni postupak javne nabavke sa namjerom zaključivanja okvirnog sporazuma, ili je potrebno prethodno provesti “redovni” otvoreni postupak bez okvirnog sporazuma, pa tek nakon njegovog poništenja provesti otvoreni postupak sa zaključivanjem okvirnog sporazuma? 2. Član 32. stav (4) propisuje da se okvirni sporazum zaključuje sa više ponuđača za isti predmet nabavke, te da broj ponuđača sa kojima se zaključuje okvirni sporazum ne može biti manji od tri, pod uslovom da postoji dovoljan broj ponuđača ili sa dva ponuđača u ponovljenom postupku. Da li se, imajući u vidu navedenu odredbu, da li ugovorni organ može u tenderskoj dokumentaciji predvidjeti zaključivanje okvirnog sporazuma sa jednim ponuđačem? Ukoliko se okvirni sporazum zaključuje isključivo sa više ponuđača, da li je ugovorni organ obavezan zaključiti okvirni sporazum sa najmanje tri ponuđača ako postoje tri prihvatljive ponude, odnosno da li se postupak mora poništiti ukoliko nakon provedenog postupka nema tri ponuđača sa prihvatljivim ponudama, osim u slučaju ponovljenog postupka kada je dozvoljeno zaključivanje sa dva ponuđača? 3. Konkretno, u našem slučaju prvi postupak javne nabavke nismo proveli kao “ redovni otvoreni postupak” već smo odmah raspisali – otvoreni postupak sa namjerom zaključivanja okvirnog sporazuma. Navedeni postupak je poništen jer nije bilo prijavljenih ponuđača. Nakon toga smo ponovili otvoreni postupak sa namjerom zaključivanja okvirnog sporazuma, u kojem su se prijavila tri ponuđača. Odluka je donesena za najpovoljnijeg ponuđača i namjerava se zaključiti ugovor sa jednim ponuđačem – da li je postupak proveden ispravno?
PITANJE: U pitanju je ograničeni postupak, u prvoj fazi TD je navedeno sadržaj zahtjeva za učešće mora sadržavati sljedeće dokumente između ostalog i “Prilog osnovnom ugovoru”. Međutim u drugoj tačci te iste TD prve faze stoji Napomena: U cilju upoznavanja kandidata s prilogom osnovnog ugovora, nacrt priloga osnovnom ugovoru činit će sastavni dio ove TD ( ISTI SE DOSTAVLJA KANDIDATIMA NA UPOZNAVANJE SA SADRŽAJEM I ISTI NIJE POTREBNO PARAFIRATI,POPUNJAVATI ILI OVJERAVATI PEČATOM). Ponuđač nije dostavio taj prilog. Da li se na osnovu navedenog može odbaciti ponuda, obzirom da smo naveli da je isti u cilju upoznavanja kandidata?
PITANJE: U 2025. godini doneseno je rješenje kojim se imenuje komisija Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva za privremenu spriječenost za rad na period od 4 godine. međutim jedna od 3 liječnice koje su u komisiji je prestala sa radom u ustanovi. da li donijeti novo rješenje ili rješenje o izmjeni rješenja, što je ispravnije?
PITANJE: Da li beneficirani radni staž ulazi u obračun uvećanja plate po osnovu minulog rada u institucijama Bosne i Hercegovine?
PITANJE: Državnom službeniku, primljenom putem ADS FBiH na mjesto urbanističko-građevinskog inspektora, inspekcija je zabranila obavljanje tih poslova jer njegova stručna sprema ne ispunjava uslove posebnih propisa. Nakon izmjene sistematizacije premješten je na mjesto stručnog savjetnika za katastar, ali je izjavio žalbu koja odlaže izvršenje rješenja. Kako regulisati njegov radni status i isplatu plaće do odluke po žalbi, s obzirom na to da trenutno ne može obavljati ni poslove inspektora ni poslove stručnog savjetnika? Također, ima li pravo zahtijevati premještaj na upražnjeno mjesto šefa odsjeka radi zadržavanja ranijeg koeficijenta i dodatka, posebno jer nije odgovoran za nastalu situaciju?
PITANJE: Diplomirani sanitarni inženjer je nakon sticanja VSS ostvario šest mjeseci volonterskog rada, dijelom u domu zdravlja, a dijelom u organu uprave. Za ispunjavanje uslova u pogledu jedne godine radnog iskustva u struci radi pristupanja ispitu općeg znanja za državnu službu, postoji mogućnost da narednih šest mjeseci volontira u privatnoj pekari na poslovima kontrole kvaliteta i zdravstvene ispravnosti hrane. Da li se navedeni periodi volonterskog rada mogu sabrati i priznati kao 12 mjeseci radnog iskustva u struci nakon sticanja VSS? Da li je za priznavanje tog iskustva presudno da poslovi odgovaraju stručnoj spremi sanitarnog inženjera, bez obzira na to što se obavljaju kod privatnog poslodavca, te mora li takav poslodavac ispunjavati posebne uslove da bi se ovaj period priznao kao radno iskustvo u struci?
PITANJE: Članovi Komisije za utvrđivanje disciplinske odgovornosti su dana 28.04.2026.godine sačinili Zapisnik i Odluku komisije o provedenom postupku radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti radnika, koji je u Kabinet direktora zaprimljen 05.05.2026.godine. Dana 06.08.2026. godine direktor podnosi Zahtjev za stavljanje van snage Odluku i zapisnik koju smatra nezakonitom te traži ponavljanje postupka pred Komisijom. Da napomenem da Ustanova još uvijek nema svoj Pravilnik o radu Disciplinske komisije. Postavljam pitanje da li je prošao zakonski rok o stavljanju van snage Zapisnika i Odluke komisije ?
PITANJE: Radnik je koristio godišnji odmor u periodu od 20.07.-31.07.2026.god. (petak), a na posao je trebao da se javi dana 03.08.2026. god. (ponedeljak). Radnik je zaposlen na poslovima električara i isti je po pozivu trećih lica, bez naloga neposrednog rukovodioca koji je strogo zabranio ulazak u trafo stanicu pod visokim naponom, pristupio u istu i zadobio povrede u vidu opekotina ruku i lica. Obzirom da je povrede nastala 01.08. (subota) koji spada u sedmični odmor, da li se može tretirati kao povreda na radu iako nije nastala po nalogu neposrednog rukovodioca? I da li se radnik može sankcionisati za povredu radne obaveze obzirom da mu neposredni rukovodilac strogo zabranio ulazak u trafostanicu jer isti nema licencu za rad u en. postrojenjima pod visokim naponom? Da li ova povreda radne obaveze može biti osnov za otkaz ugovora o radu?
PITANJE: Zakonom o lokalnoj samoupravi član 63. stav (3) kaže, Gradonačelnik, odnosno načelnik opštine može da ima savjetnike, s tim da načelnik opštine može da ima najviše dva savjetnika. Moje pitanje je, da li to podrazumijeva savjetnike vezane za mandat načelnika ili i stručne savjetnike?
PITANJE: Od kog perioda su jedinice lokalne samouprave obavezne zakonski da vrše uplatu doprinosa (prijava u jedinstveni poreski sistem) za izabrana i imenovana lica u ovom slučaju za opštinske odbornike? DOPUNA PITANJA: Mislila sam na period od kad su se odbornici počeli unositi u poreski sistem. Mislim da je to period u 2011. ili 2012. godini. Odbornici su nekad prije primali svoj neto odbornički dodatak. Opština je na ukupan iznos tih naknada obračunavala i uplaćivala porez zbirno na račun javnih prihoda, ali bez dostavljanja podataka o tome ko je je tačno primio i koliko. Nije predavan nikakav pojedinačan obrazac na ime i prezime odbornika. Promjena se dešava koliko sam ja shvatila kad stupa na snagu novi Zakon o doprinosima RS.
PITANJE: Ukoliko radnik ima stečenu VSS a u radnom odnosu kod poslodavca je prijavljen sa SSS, da li može istovremeno biti prijavljen u Zavodu za zapošljavanje da traži posao sa VSS?
PITANJE: Radniku je napravljeno rješenje za prvi dio godišnjeg odmora za mjesec avgust. međutim, radnik je cijeli mjesec bio na bolovanju, čak i za vrijeme trajanja godišnjeg odmora. Bolovanje se zaključuje u septembru. Je li radnik dužan da se javi na posao ili nastavlja korištenje godišnjeg odmora, jer ga nije koristio usljed bolovanja? Može li mu poslodavac osporiti to pravo i napraviti novo rješenje za u drugom vremenskom trajanju?
PITANJE: Ukoliko organizacija prilikom izrade procjene rizika radnih mjesta ustanovi da poslovi koje obavlja radnik nisu sa visokim rizikom, te da objekat nema radnih mjesta sa visokim rizikom, da li poslodavac mora imati po sistematizaciji radnih mjesta radnika za zaštitu na radu ili se dio poslova može dodati drugom radniku u opisu radnog mjesta sa društvenim smjerom VII stepena?
PITANJE: Mora li ovlaštena organizacija u aktu o procjeni rizika propisivati rok (periodičnost zamjene) sredstava rada, ili poslodavac to sam propisuje internim aktom o zaštiti na radu?
PITANJE: Da li prostorije pumpnih i prepumpnih stanica u jednom vodovodnom preduzeću podliježu upotrebnoj dozvoli? (U tim prostorijama imamo pumpe od 30–40 kW koje proizvode visoku buku, u nekim prostorijama imamo i tečni hlor u zatvorenim bačvama, međutim u tim prostorijama dežurni radnici borave jako kratko, svega 10–15 min dnevno.)
PITANJE: Prema aktu o procjeni rizika definisano je da je radno mjesto skladišni radnik nivo rizika 3 – srednje veliki rizik. U mjerama za ovo radno mjesto rečeno je da radnici koji upravljaju autoviljuškarom stupaju na periodične preglede jednom godišnje. U organizacionoj strukturi svi skladišni radnici ne upravljaju viljuškarom (iako je to prepoznato kao sredstvo rada). Oni radnici koji upravljaju viljuškarom prošli su specijalističke obuke i obavili ljekarske preglede. Dakle, onaj skladišni radnik koji upravlja autoviljuškarom obavit će ljekarske preglede jednom godišnje, dok skladišni radnik koji ne upravlja neće obaviti ljekarski pregled. Da li je ovo pravilno definisano i da li poslodavac pravilno postupa? Interno je definisano i poznato koji radnici voze autoviljuškar, a koji ne. Ukoliko nije pravilno postupano, kako definisati i pravilno regulisati ovakve situacije?
PITANJE: Pitanje za inspektora Zašto poslodavac ne uvažava ocjenu radne sposobnosti od strane specijaliste medicine rada ukoliko se daju ograničenja za rad na nekom radnom mjestu?
PITANJE: Svakodnevno imamo zahtjeve za izdavanje PL (posjedovnih listova) i Kopija katastarskih planova na kojima su ispisani lični podaci (ime, prezime, ime oca, adresa). Također, na dnevnoj osnovi se traži dostava historijata promjena na parcelama u kojima se strankama izdaju kopije osnova upisa kao što su ugovori sudske odluke, rješenja o nasljeđivanju i sl. U skladu sa pomenutim, molimo vas za uputu o daljem postupanju obzirom da npr. ugovor sadrži više ličnih podataka ali ukoliko bi se svi sakrili, stranci bi se izdao u potpunosti išaran i neupotrebljiv dokument. Nadalje, učesnici u sastavljanju ugovora su dali saglasnost notaru za korištenje podataka u cilju sastavljanja istog, znači li da u tom kontekstu date podatke možemo koristiti prilikom ispisa kopije ugovora?
PITANJE: Obzirom da u mojoj firmi imamo sektor: • javnih nabavki • nekretnine Na šta posebno treba obratiti pažnju u smislu zaštite ličnih podataka, obzirom da se radi uglavnom o pravnim licima.
PITANJE: Da li komunalno preduzeće u Republici Srpskoj prilikom zaključenja korisničkog ugovora sa korisnikom usluga može u korisničkom ugovoru navoditi sljedeće lične podatke: ime i prezime korisnika, ime jednog roditelja, adresu prebivališta ili stanovanja, datum rođenja korisnika usluga i broj lične karte ili pasoša na osnovu kojeg je utvrđen identitet korisnika usluga? Sud BiH je u Presudi broj: S1 3 U 020510 16 U od 03.02.2017. godine zauzeo stav da jedan telekomunikacioni distributer nije ovlašten da prikuplja JMB korisnika, te da isti može u svojim evidencijama koristiti gore navedene podatke. Isti stav je Sud BiH zauzeo i u Presudi broj: S1 3 U 001908 09 U od 17.02.2011. godine u predmetu jednog komunalnog preduzeća. Obje presude su dostupne na internet stranici Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Imajući u vidu da su navedene presude donesene prije donošenja i stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, zanima nas da li su stavovi Suda BiH iz navedenih presuda i dalje primjenjivi.
PITANJE: U situaciji kada obrađivač od kontrolora prima isključivo posredni identifikator, pri čemu obrađivač u svojoj bazi podataka nema pristup identifikacijskom ključu, dodatnim podacima niti drugim razumno dostupnim sredstvima za povezivanje tog identifikatora s konkretnim fizičkim licem, te stoga ne može samostalno utvrditi identitet nosioca podataka, prema kojim kriterijima treba ocijeniti da li takav podatak za obrađivača i dalje predstavlja lični podatak? Posebno, da li se mogućnost identifikacije mora procjenjivati samo prema sredstvima koja su razumno dostupna obrađivaču, ili se u obzir moraju uzeti i dodatne informacije i mogućnosti identifikacije kojima raspolaže kontrolor? U kojoj mjeri činjenica da je podatak u sistemu obrađivača praktično anonimiziran — odnosno da obrađivač samostalno ne može identifikovati lice — utiče na kvalifikaciju tog podatka kao ličnog podatka i na primjenu obaveza iz propisa o zaštiti ličnih podataka?
PITANJE: Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH u pripremi ima dva javna poziva koji će, pored pravnih, biti namijenjeni i fizičkim licima. U okviru prijave predviđeno je da fizička lica dostave sljedeće podatke putem e-prijave: JMBG, broj lične karte, te upload lične karte (skeniran ili fotografisan primjerak). Također, dužni su potpisati i ovjeriti kod nadležnog organa Izjavu kojom daju saglasnost za korištenje ličnih podataka od strane Fonda isključivo za potrebe javnog poziva. Identitet suvlasnika objekata se potvrđuje istom izjavom, uz napomenu da se podaci ne mogu koristiti u druge svrhe. Telefonskim putem ste nam pojasnili korake, te Vas molimo da nam ih dostavite i u pisanoj formi: • Lična karta: pojasniti u skladu sa Zakonom o ličnoj karti kada se može uzeti na uvid, te kako ćemo navesti na prijavi broj lične karte, datum izdavanja i isteka. • JMBG: obzirom da se radi o javnim sredstvima, potvrditi da se može obrađivati. • Izjava u općini: kojom se potvrđuje identitet fizičkog lica koje se prijavljuje na Javni poziv, kako bismo izbjegli kopiranje lične karte. Potvrditi da JMBG možemo obrađivati, ali da ne bude dio Ugovora. • Molimo Vas da nam dostavite i sve ostale upute koje smatrate da trebamo izvršiti i koje su nam od koristi u procesu pripreme i realizacije javnog poziva.

Ostale novosti

Десетак година се у Републици Српској усаглашавају ставови социјалних партнера који су презентовани у Закону о заштити од узнемиравања на раду. Закон дефинише одређена питања од којих издвајамо поступке за заштиту од узнемиравања на раду. У раду су детаљно обрађени интерни поступак, поступак пред Агенцијом за мирно рјешавање радних спорова...
  • Vrijeme čitanja: 15 minuta
Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje nepovoljnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pojavom virusnog oboljenja COVID-19 S ciljem ublažavanja negativnih efekata izazvanih pojavom virusnog oboljenja COVID-19, Agencija
u vezi sa pitanjima: Mogu li se kopirati, fotografisati i snimati podaci iz ponuda drugih ponuđača? Kada se provodi e-aukcije, da li se pojašnjenje neprirodno niske cijene traži prije ili poslije održavanja e-aukcije? Šta znači
Povodom aktuelnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa Corona virusom (COVID-19) i nabavki neophodnih za sprječavanje širenja i ublažavanje posljedica istog, Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine u okviru svojih
Tekst preuzet sa web stranice Revizije info, link: http://revizije.info/agencija-za-javne-nabavke-upozorila-na-zloupotrebe-pri-javnim-nabavkama-u-pandemijskoj-krizi/ Do sada je zabilježeno 120 neregularnih postupaka, odnosno
Poštovane/i, Zbog uočenih zloupotreba u primjeni pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja o nabavci i izuzeća od primjene odredbi ZJN u posljednjih mjesec dana, to jest u periodu od proglašenja stanja prirodne nesreće /
Od 01.06.2020. Godine uspostavljena je savjetodavna i tehnička pomoć koju Agencija za javne nabave BiH pruža putem vrućih linija i to: Tehnička pomoć pružat će se utorkom i četvrtkom od 10:00 do 12:00 , a savjetodavna pomoć

Prijavite se na newsletter

Odaberite oblasti iz kojih želite primati obavijesti. Prijavu potvrđujete klikom na link koji vam šaljemo na e-mail.

Oblasti koje vas zanimaju