Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

Prilikom odlučivanja o troškovima postupka u upravnom sporu, koje potražuju tužioci u predmetima u kojima sud uvaži tužbu, poništi osporeni akt i predmet vrati nadležnom organu na ponovno rješavanje, u Federaciji je, počev od 2010. godine, zbog pravnog stava Vrhovnog suda izraženog u više odluka, uspostavljena sudska praksa prema kojoj se zahtjevi stranaka u takvim slučajevima odbijaju. Ova sudska praksa bit će podvrgnuta kritičkoj analizi sa stanovišta zakonitosti, pravičnosti i pravednosti sudskih odluka donesenih u takvim predmetima. Na osnovu takve analize i odredaba federalnog zakona o parničnom postupku, Evropske konvencije o ljudskim pravima, i prakse Evropskog suda za ljudska prava, bit će ponuđena teza i zaključak autora da je takva sudska praksa neprihvatljiva, jer je nezakonita, nepravična i nepravedna

Januar - str. 11 – 24.

Omer Kurtović, dipl. iur.

Sa bitnim odrednicama prezentira se problematika važnosti stranih javnih isprava u statusnim i porodičnim stvarima koje se upotrebljavaju u pravnom saobraćaju pred domaćim organima, sa posebnim osvrtom na priznanje stranih sudskih odluka i pravnu snagu upravnih akata izdatih od upravnih organa u inostranstvu, a koji se odnose na lični status naših državljana

Januar - str. 25 – 37.

Prof. dr. Duško Medić

Jedno od najvažnijih načela založnog prava je načelo oficijelnosti. Prema ovom načelu namirenje založnog povjerioca se vrši putem suda. Ono datira još iz rimskog prava i ustanovljeno je u cilju zaštite dužnika kao ekonomski slabije strane (i kasnijih založnih povjerilaca). Međutim, striktno poštovanje načela oficijelnosti se pokazalo kao smetnja razvoju tržišne privrede, jer prilikom namirenja treba imati u vidu i opravdane interese povjerilaca kojima je cilj što brža realizacija založnog prava. Stoga zakonodavstva razvojem klasičnih i uvođenjem novih formi zaloge sužavaju njegov domašaj. I zakonodavac Republike Srpske je predvidio određene izuzetke od primjene ovog načela za koje moraju biti ispunjeni propisani uslovi. Oni se primjenjuju samo ako je predmet založnog prava pokretna stvar ili pravo ili ukoliko se radi o trgovačkim poslovima. Identična situacija je i u Federaciji Bosne i Hercegovine

Februar - str. 11 – 16.

Doc. dr. Sara Ahlin Doljak

Članak znanstveno objašnjava historijski razvoj, pravno uređenje u Republici Sloveniji na području rješavanja sporova u okviru zdravstvenog osiguranja, koje je u Republici Sloveniji podnormirano (nedovoljno i još uvijek nije uređeno). Svrha ovog članka je doprinijeti budućem uređivanju (de lege ferenda) razmatranog područja u popunjavanju pravnih praznina koje se u slovenačkoj sudskoj praksi i dalje osjećaju, odnosno opažaju u svakodnevnim suđenjima. Još je važniji doprinos vansudskom rješavanju sporova u vezi sa zdravstvenim osiguranjem kroz sve oblike alternativnog rješavanja sporova, jer to sigurno doprinosi rješavanju društvenih konflikata na razmatranom području

Februar - str. 17 – 22.

Kenan Jazvin, mr. iur.

Predmetni rad predstavlja to kako je prekršajno pravo sistem prava koji postoji i djeluje samostalno i neovisno. Prema stanju i vrijednosti rada, prikazan je historijski razvoj prekršaja, gdje je navedeno da isti seže daleko, sve do rimskog prava. Cilj rada bio je prikazati na jasan način crtice o značenju pojma prekršaja, navedeni historijski razvoj prekršaja i prekršajnog prava, načela koja se koriste u prekršajnom pravu, prirodu prekršaja, kao i prikaz inostranog elementa rada, što ovom radu daje određeni segment i nivo stručnosti. Metode koje su korištene prilikom obrade rada su normativne prirode, dogmatske prirode, logičke prirode, kao i historijsko-pravne prirode, te komparativne prirode

Februar - str. 23 – 32.

Prof. dr. Milica Tepšić

U ovom tekstu predstavljeni su novi propisi iz oblasti kancelarijskog poslovanja u Republici Srpskoj. Kancelarijsko poslovanje republičkih organa uprave i organa jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: organi) uređeno je Uredbom o kancelarijskom poslovanju (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 8/20) i Uputstvom o sprovođenju kancelarijskog poslovanja (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 129/20).

Neposredni nadzor nad primjenom propisa o kancelarijskom poslovanju vrši ministarstvo nadležno za poslove uprave putem upravne inspekcije, a stručni nadzor nad radom arhiva vrši Arhiv Republike Srpske, u skladu sa zakonom o arhivskoj djelatnosti.

Dosljedna primjena Uredbe o kancelarijskom poslovanju i Uputstva o sprovođenju kancelarijskog poslovanja će predstavljati jedan od najboljih pokazatelja rada organa, a uspješnost funkcionisanja kancelarijskog poslovanja je povezana sa stepenom organizovanosti u radu organa i treba biti zasnovana na primjeni savremenih tehnologija.

Mart - str. 11 – 24.

Doc. dr. Sara Ahlin Doljak

Članak naučno objašnjava pravnu regulativu u Republici Sloveniji na polju utvrđivanja udjela stečajnog dužnika u zajedničkoj imovini supružnika. Svrha ovog članka je doprinijeti budućem uređivanju (de lege ferenda) dotičnog polja u popunjavanju pravnih praznina sudskom praksom, koja se tek treba formirati, jer se Porodični zakon primjenjuje tek od 15. aprila 2019. Do usvajanja PZ-a položaj zajedničke imovine supružnika u slučaju kada je jedan od supružnika u procesu ličnog stečaja nije bio regulisan. U trećem, četvrtom i petom stavu člana 83. PZ iznova uređuje utvrđivanje udjela u zajedničkoj imovini supružnika u slučaju kada je jedan od supružnika u procesu ličnog stečaja

Mart - str. 25 – 30.

Dr. sc. Jasmin Mehmedović

Postizanje i ostvarivanje sistemske zaštite autorskih i srodnih prava, odnosno intelektualnog vlasništva u cjelini nesporno pretpostavlja postojanje i funkcionisanje obimnog skupa zakona u čijem provođenju učestvuje niz institucija i učesnika. Upravo, predmetom ovog rada jesu tri osnovne komponente, rekli bismo preduslovi za adekvatnu zaštitu u oblasti intelektualnog vlasništva, odnosno zaštitu autorskih i srodnih prava, i to: legislativa – institucije – korisnici.

Naime, djelovanje svakog nacionalnog sistema intelektualnog vlasništva pretpostavlja postojanje i djelotvorno djelovanje svih triju navedenih komponenti, što znači široki legislativni okvir kojim se na teritoriji pojedine države uspostavljaju pravna osnova i mehanizam zaštite ostvarenih rezultata znanja; djelovanje niza nadležnih institucija koje osiguravaju kako uspostavljanje prava, tako i ostvarivanje tih stečenih prava te postojanje mnogobrojnih i raznovrsnih korisnika, entiteta i pojedinaca aktivnih u upotrebi intelektualnog vlasništva

Mart - str. 31 – 37.

Mr. sc. Taletović Alen, pomoćnik federalnog ministra pravde

Kancelarijsko poslovanje kao jedan od unutrašnjih segmenata rada organa izvršne i zakonodavne vlasti, ali i drugih subjekata javnoga prava, neodvojivi je dio ukupne cjeline rada javnopravnog organizma, odnosno aparata javne vlasti. Ovaj segment rada se ne vidi izvana, kroz oko nekoga ko posmatra rad subjekata javnoga prava, bilo da je to stranka u upravnom postupku ili obični zainteresirani građanin, ili da je to novinar ili pak naučnik koji u istraživačkom ispitivanju rada tih subjekata traži određene odgovore. Kancelarijsko poslovanje u ukupnosti svog postojanja i dinamičnog odvijanja nema dodira sa vanjskom stvarnošću, ali istovremeno itekako utiče i može davati određenu dinamiku u svim onim postupcima ili aktivnostima koje obavljaju subjekti javnog prava, a od kojih zavisi ostvarivanje određenih prava stranaka u upravnom postupku ili krajnjih korisnika javnih usluga, kako je danas moderno reći, mada se autor ovog teksta uopće ne slaže sa takvim poimanjem poslova organa državne vlasti, a o čemu ćemo govoriti u nekom od narednih izdanja ovog časopisa.

April - str. 11 – 15.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

Tekst prikazuje problematiku povrata imovine države Bosne i Hercegovine i građana i pravnih lica iz Bosne i Hercegovine na području Republike Srbije, te se analizira normativno-pravni okvir u Republici Srbiji, a koji je u dosta aspekata kontradiktoran međunarodnom Sporazumu o pitanjima sukcesije, Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te drugim međunarodnim dokumentima i konvencijama. Analiziraju se interni propisi koji osporavaju povrat imovine i to Zakon o privatizaciji i Uredba o zaštiti delova preduzeća čije je sjedište na teritoriji bivših republika. Prikazana je određena praksa sudova u Republici Srbiji i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu vezano za privatno vlasništvo i stečena prava. Dodatno su analizirane poduzete aktivnosti i pravci djelovanja organa vlasti Bosne i Hercegovine u vezi sa pravnom zaštitom imovine u Republici Srbiji.

April - str. 16 – 23.

Dr. doc. sc. Šimun Novaković

Rad se ukratko bavi ustrojem arhivske službe u Bosni i Hercegovini i pitanjem utvrđivanja nadležnosti pojedinih arhiva, što je posebno bitno u kontekstu složenosti teritorijalnog ustroja BiH. Praksa pokazuje da postoje određene nedoumice kod stvaratelja koji je arhiv nadležan za njihov rad. Poseban se naglasak stavlja na prikaz obveza stvaratelja registraturnog materijala vezano za način njegova čuvanja, zaštite, obveza prema nadležnom arhivu, donošenja liste kategorija i vođenja arhivske knjige. Iz arhivskog je zakonodavstva vidljivo da su obveze stvaratelja arhivske građe, bez obzira je li riječ o državnim organima ili pravnim i fizičkim licima, približno iste, sa tim da stvaratelji arhivske građe u privatnom vlasništvu imaju dodatnu obvezu izvješćivanja nadležnog arhiva o posjedovanju i svim postupanjima s istom

Maj - str. 11 – 19.

Prof. dr. Duško Medić

Pravo obezbjeđenja u cijelom svijetu doživljava pravu ekspanziju. Obezbjeđenje potraživanja predstavlja jedan od osnovnih uslova za stvaranje pravne sigurnosti i povjerenja, te podsticanje ulaganja u privredu jedne države. Najvažnija i tipična stvarnopravna forma obezbjeđenja potraživanja je založno pravo na osnovu koga povjerilac ima ovlašćenje da tuđu stvar ili pravo unovči i na taj način ostvari zadovoljenje svog potraživanja. U založnom pravu za sve vrste važe određena načela koja proizlaze iz esencije samog založnog prava i po kojima je ono osobeno i prepoznatljivo. Ta načela određuju strukturu založnopravnog odnosa i predsta­vljaju osnovne postavke na kojima se razvija institut zaloga. Njihovo poznavanje utiče na pravilnu primjenu ovog instituta u praksi. Iako imaju opšti karakter, postoje i određene specifičnosti u odnosu na pojedine vrste založnog prava. U ovom radu ćemo se baviti načelom nedjeljivosti koje često u praksi izaziva razne kontroverze.

Maj - str. 20 – 22.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

Tekst prikazuje zakonske mogućnosti brisanja državne svojine upisane u zemljišno-knjižnim registrima po ranijim propisima. Navedeno brisanje omogućeno je entitetskim zakonima o stvarnim pravima i Zakonom o stvarnim pravima Brčko Distrikta. Analizirane su odredbe Zakona o stvarnim pravima koje omogućavaju navedeno brisanje i organi nadležni za davanje dozvole za brisanje. Zakonom o stvarnim pravima Federacije omogućeno je i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, te se prikazuje postupak i nadležni organi za navedeno raspolaganje. Navedeno je posebno interesantno za općine jer im se dozvoljava da prodajom nekretnina na svom području steknu dodatni izvor prihoda. Posebno je interesantna i analizirana intencija u Zakonu o stvarnim pravima RS-a o pretvaranju u pravo svojine Republike Srpske svih upisa društvene, odnosno državne i opštenarodne imovine.

Juni - str. 11 – 19.

Amir Rahmanović, dipl. oec.

U članku govorimo o otvorenom postupku u javnim nabavkama u kojem sva zainteresirana lica mogu podnijeti ponudu. Predviđen je kao pravilo, tako da ga ugovorni organi uvijek mogu provoditi, bez obzira na predmet i vrijednost javne nabavke. Za njegovo pokretanje Zakon o javnim nabavkama (ZJN, ”Službeni glasnik BiH”, broj 39/14) ne predviđa nikakve posebne uslove, osim uslova propisanih za pokretanje bilo kojeg postupka javne nabavke, odnosno da je postupak planiran u planu nabavke ugovornog organa ili da se donese posebna odluka o pokretanju postupka.

Februar - str. 69 – 75.

Irma Šahman-Šehić, mr. iur.

Ugovor o javnoj nabavci posebna je vrsta ugovora koji zaključuje jedan ili više ugovornih organa sa jednim ili više dobavljača, nakon provedenog postupka javne nabavke. Regulisan je normama građanskog prava, međutim u isto vrijeme karakterišu ga i određeni upravnopravni elementi, pri čemu su odredbe dispozitivnog karaktera nedovoljno zastupljene i ograničene odredbama imperativnog i javnopravnog karaktera. Specifičnosti ugovora o javnoj nabavci otvara pitanje njegove pravne prirode, te svrstavanja takvih ugovora u određenu granu prava. U ovom radu dat je kratak prikaz obilježja upravnih ugovora, te specifičnosti ugovora o javnoj nabavci kako u odnosu na njih, tako i u odnosu na klasične ugovore građanskog prava

Mart - str. 84 – 87.

Josip Jakovac, mr. iur.

Članak aktualizira korištenje multimedijalnih konferencijskih platformi u radu ugovornih tijela i povjerenstava za nabavu na poslovima javnih nabava u uvjetima pandemije koronavirusa

Mart - str. 88 – 90.

Amir Rahmanović, dipl. ecc

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je na svojoj 18. sjednici, održanoj 30. 3. 2021. godine, sa 30 glasova za, dva glasa protiv i tri suzdržana, usvojio u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama čiji je prеdlаgаč Vijeće ministara BiH, po skraćenom postupku. Takođe je na dnevnom redu 19. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je bila zakazana za dan 28. 4. 2021. godine, planirana tačka Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, čiji je prеdlаgаč Vijeće ministara BiH, skraćeni postupak (drugo čitanje).

Ovim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama želi se izvršiti usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije i preuzeti odredbe Direktive 2014/24/EU Evropskog parlamenta i Vijeće od 26. februara 2014. o javnim nabavkama i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ, Direktive 2014/25/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 26. februara 2014. o nabavkama subjekata koji djeluju u sektoru vodoprivrede, energetskom i saobraćajnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ, 2014/25, Direktive 2007/66/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 11. decembra 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi sa poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnim nabavkama, i Direktive 2009/81/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. jula 2009. o usklađivanju postupaka nabavke za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavci robe i ugovore o uslugama koje sklapaju ugovorni organi u području odbrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ.

Juni - str. 62 – 70.

Josip Jakovac, dipl. iur

Članak donosi prikaz i historijat profesionalizacije javnih nabava u EU, te pregled stanja, perspektive i regulacije u sustavu javnih nabava BiH, a osobito u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama ZJN.

Juni - str. 71 – 77.

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc

Ekonomska i finansijska sposobnost ponuđača

Pakovanje bankarske garancije za ozbiljnost ponude

Popunjavanje nacrta ugovora

Dodjela ugovora drugorangiranom ponuđaču nakon održane e-aukcije

Juni - str. 78 – 82.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije BiH popis je propisan kao obavezan predbilansni postupak. Predbilansne radnje obuhvataju kontrolne i druge postupke kojima se provjeravaju knjiženja poslovnih događaja i knjigovodstvena dokumentacija, te organizacija i provedba godišnjeg popisa imovine i obaveza. Predbilansne radnje se obavljaju prije godišnjeg popisa imovine i obaveza, kojim se utvrđuju stvarna stanja bilansnih pozicija i usklađuju knjigovodstvena stanja. Izvođenje popisa ovisi o kvalitetu predbilansnih radnji.

Godišnjim popisom utvrđuju se stvarna stanja imovine, obaveza i kapitala, te se postojeća knjigovodstvena stanja svode na popisom utvrđena stanja kroz iskazivanje viškova ili manjkova. Popis je nezamjenjivi korektivni instrument knjigovodstvenih stanja na osnovu kojeg se vrši potrebna korekcija određenih pozicija iskazanih u glavnoj knjizi i pomoćnim knjigama.

Na osnovu dobijenih podataka popisom, sastavlja se završni račun, koji bi trebao pružiti istinit, fer, pouzdan i nepristrasan pregled imovine, obaveza, kapitala, promjena finansijskog položaja i dobiti ili gubitka pravnog subjekta

Januar - str. 60 – 67.

Dr. sc. Jozo Piljić

Među ključnim konceptima za upravljanje troškovima u suvremenim uvjetima poslovanja je obračun ciljnog troška. Obračun ciljnog troška je strateški koncept upravljanja troškovima usmjeren na smanjenje troškova tokom ukupnog životnog vijeka proizvoda, počev od planiranja proizvodnje i konstrukcije proizvoda, preliminarnog dizajna, detaljnog dizajna i testiranja, do njegove proizvodnje, distribucije, servisiranja i održavanja. Da bi se to postiglo obračun ciljnog troška integrira funkciju proizvodnje i marketinga s inženjeringom.

Suvremeni uvjeti proizvodnje ukazuju na neprikladnost klasičnog načina troškova i klasičnih metoda njegovog obračunavanja. Ova neprikladnost ogleda se u nemogućnosti donošenje relevantnih odluka o cijenama, alokaciji resursa i nabavkama suvremenih industrijskih poduzeća.

Januar - str. 68 – 78.

Mr. ecc. Miroslav Brkić

Novi MSFI 9 zasniva se na modelu očekivanih kreditnih gubitaka za sve finansijske instrumente, uključujući i potraživanja od kupaca. Ipak, MSFI 9 i MSFI 15 zahtijevaju pojednostavljen pristup kod vrednovanja potraživanja kupaca, sa rokom dospijeća do godinu dana. Navedeni standardi ne definišu model za umanjenje vrijednosti potraživanja, već to ostavljaju računovodstvenoj praksi i razumnim procjenama. Primjena MSFI 9 u pogledu umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca i odredbe važećeg Kontnog okvira ostavljaju prostor za dileme u pogledu evidentiranja ispravke vrijednosti potraživanja. U odnosu na računovodstvena pravila, poreska pravila na drugačiji način uređuju priznavanje rashoda po osnovu ispravki vrijednosti potraživanja od kupaca, pri čemu od 2017. godine postoji mogućnost priznavanja istih u skladu sa njihovom starosnom strukturom

Januar - str. 79 – 86.

Dr. sc. Jozo Piljić

Procjenu iznosa rezerviranja određuje menadžment pravne osobe prosudbom ili procjenom uz korištenje iskustva kod sličnih transakcija iz prethodnih razdoblja, a u nekim slučajevima potreban je i nalaz neovisnih eksperata.

Na kraju svake poslovne godine menadžment pravne osobe suočava se sa s poteškoćama utvrđivanja pozicija temeljnih financijskih izvještaja koje je potrebno procijeniti. Kod određivanja rezerviranja cilj je osigurati kriterije za priznavanje i osnove mjerenja koja se primjenjuju na rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidivu imovinu.

Kod formiranja pozicija rezerviranja postoji mogućnost da se iskažu nerealno visoke vrijednosti rezerviranja što rezultira stvaranjem skrivenih rezervi. Na koji način umanjiti neizvjesnosti i pogreške prilikom procjena rezerviranja koriste se razne statističke metode.

Februar - str. 33 – 39.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Privredna praksa je stvorila niz oblika poslovnog udruživanja koji po kvalitetu saradnje mogu imati više nivoa – od neformalne saradnje do segmentarne ili potpune poslovne integracije. Jedan od načina udruživanja je konzorcij koji se u uslovima sve izraženije konkurencije na tržištu i sve većeg nedostatka finansijskih sredstava pokazao kao veoma prikladan oblik udruživanja pravnih subjekata i banaka prvenstveno u funkciji realizacije zahtjevnijih projekata i okrupnjavanja kapitala. Bitno obilježje konzorcija je da udruživanjem u njega ne nastaje novo pravno lice, nego članovi konzorcija zadržavaju svoj pravni subjektivitet, kao i da konzorcij prestaje da postoji nakon realizacije ugovorom postavljenog cilja. U konzorciju se obično jedan od članova sporazumno odredi kao vodeći, koji, zavisno o ovlaštenjima, nastupa u ime ostalih partnera prema trećim licima. Ukoliko ugovorom o konzorciju nije drugačije predviđeno, na konzorcij se primjenjuju propisi o ortakluku, kao jednom od instituta obligacionog prava

Februar - str. 40 – 46.

Jasmin Rustemi, dipl. oec.

Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu se želi poboljšati transparentnost i uporedivost naknada pružaoca platnih usluga, izvršiti smanjenje međubankarskih naknada, uvesti institut osnovnog računa i uspostaviti Registar računa fizičkih lica.

Februar - str. 47 – 50.

Predrag Krsmanović, sudija

Čini se da materija zastare poreznih i drugih javnih obaveza u federalnom Zakonu o Poreznoj upravi nije regulisana dovoljno i na zadovoljavajući način. U radu je dat uporedno-pravni prikaz zakonskih rješenja koja se tiču ove materije u dvije susjedne države, kao i na državnom nivou u Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, iznesene određene kritike na račun postojećih zakonskih rješenja u Federaciji BiH, kao i konkretni prijedlozi za njihove izmjene u cilju unapređenja i poboljšanja, te izmjena i dopuna. Kao glavni nedostaci postojećih rješenja navedeni su: izostanak instituta apsolutne zastare, nepotpuno i nejasno regulisanje vremenskog početka rokova za naplatu poreznih obaveza, propisivanje različite dužine roka zastare poreznom obvezniku za povrat poreza, u odnosu na rok zastare Poreznoj upravi za naplatu poreza; izostanak odredaba o prekidu zastare za povrat poreza, nepotpuno regulisanje vrste i karaktera službenih radnji nadležnog poreznog organa kojima se prekida zastara razreza i naplate poreza, suvišnost odredaba o zastari razreza poreznih obaveza, potrebu regulisanja opštih pitanja koja se tiču poreznog postupka posebnim zakonom, kako bi se ta materija izdvojila od materije koja se odnosi isključivo na Poreznu upravu

Mart - str. 47 – 59.

Sabina Džanović, mr. oec.

S obzirom na to da se približava rok za podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak u FBiH (obrazac GPD – 1051) tj. 31.03.2021. godine, a mnoga fizička lica imaju obavezu, ili, pak, interes (povrat poreza) da podnesu godišnju poreznu prijavu, u ovom tekstu prisjetit ćemo se osnovnih pravila u vezi s obavezom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak, ko su obveznici podnošenja iste, koje vrste dohotka se prijavljuju, koji su to odbici koji se mogu koristiti za umanjenje porezne obaveze, način dokazivanja prijavljenih podataka, te utvrđivanje konačne porezne obaveze fizičkog lica.

Mart - str. 60 – 66.

Doc. dr. Zorana Agić

Širenje pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini počelo je u martu 2020. godine i još uvijek traje. Iako se za sada ne znaju konačne finansijske, fiskalne i socijalne posljedice pandemije, stabilnost finansijskog sektora se kontinuirano prati. Slobodno se može reći da je finansijski sektor najznačajniji i najstabilniji u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Upravo zbog toga, u radu su predstavljeni izazovi sa kojima se ovaj sektor susreće tokom pandemije. Najznačajniji rizici koji predstavljaju prijetnju održanju stabilnosti finansijskog sektora Bosne i Hercegovine su tržišni rizik, rizik likvidnosti, kreditni rizik i rizik za zaradu i otpornost. Nakon analize stanja, može se zaključiti da je finansijski sektor ostao otporan na posljedice pandemije i da on može pomoći prilikom ublažavanja posljedica pandemije na realnu ekonomiju

Mart - str. 67 – 74.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Revizija je sistemski postupak objektivnog prikupljanja i procjene dokaza vezanih uz izjave o privrednim aktivnostima i događajima, radi utvrđivanja stepena podudarnosti između izjava i utvrđenih kriterija, kao i predočivanje rezultata zainteresovanim korisnicima. Revizijski rizik se može definisati kao rizik da revizor nesvjesno neće uspjeti na odgovarajući način oblikovati mišljenje o finansijskim izvještajima koji sadrže značajnu pogrešku. Najveći dio revizorskog posla sastoji se od prikupljanja i procjene dokaza. Tražeći i procjenjujući dokaze revizor razmatra mjerodavnost i pouzdanost dokaza.

Tri su osnovna koraka pri primjeni značajnosti: Utvrđivanje početne procjene značajnosti, raspored početne procjene značajnosti na pojedine račune ili vrste poslovnih događaja i procjena vjerovatnih grešaka i usporedba sume sa početnom procjenom značajnosti. Značajnost se definiše kao veličina ispuštenih ili pogrešnih računovodstvenih informacija zbog kojih je prema okolnostima vjerovatno da će sud razumne osobe, koja se oslanja na informacije, promijeniti ili da će propust ili pogreška na njega utjecati

Mart - str. 75 – 83.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Bespovratna davanja (ili bespovratni poticaji) su finansijske potpore kojima država potiče ciljane tržišne grupe koje zbog načina poslovanja, poslovnog okruženja ili drugih razloga nisu dovoljno profitabilne, ili nisu pogodne za investicije.

Bespovratna ili nepovratna sredstva su sredstva koja imaju tačno određenu namjenu i moraju se utrošiti i pravdati u tačno određenom roku, te se ne moraju vratiti ako su pravilno utrošena. Bespovratna davanja na određeni način predstavljaju novac u nekom od svojih pojavnih oblika, te imaju unaprijed određenu namjenu koja se po pravilu ne može mijenjati.

Računovodstveni standard koji tretira tematiku bespovratnih davanja je Međunarodni računovodstveni standard 20 – Računovodstvo državnih bespovratnih davanja i objavljivanje državne pomoći i Odjeljak 24 Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja za male i srednje subjekte.

Državna pomoć ima mnogo oblika koji se razlikuju i prema vrsti pomoći koja se daje i prema uslovima koji se uz nju obično vezuju. Subjekt državna bespovratna davanja treba mjeriti po fer vrijednosti potraživanih ili primljenih sredstava.

Državna bespovratna davanja (grantovi) se ponekad nazivaju drugim imenima, kao što su donacije, podsticaji, subvencije ili premije.

April - str. 48 – 55.

Mr. Nemanja Budimir

Međunarodni računovodstveni standard 16 (MRS 16) primjenjuje se u računovodstvenom obuhvatanju nekretnina, postrojenja i opreme, izuzev ako se nekim drugim standardom ne zahtijeva ili dopušta drugačiji računovodstveni postupak i tretman. Ovaj standard ima za cilj utvrđivanje računovodstvenih tretmana imovine, postrojenja i opreme i to na način da korisnici finansijskih izvještaja mogu razaznati podatke o ulaganju subjekata u njegovu imovinu, postrojenja i opremu, ali i promjene u tim ulaganjima. Osnovno pitanje računovodstvenog obuhvatanja nekretnina, postrojenja i opreme su priznavanje sredstava, utvrđivanje njihovih knjigovodstvenih vrijednosti, troškovi amortizacije i gubici uslijed umanjenja vrijednosti koje je potrebno priznati u vezi sa njima. Predmet rada je međunarodni računovodstveni standard 16. Rad ima za cilj da objasni međunarodni računovodstveni standard 16, a posebna pažnja usmjerena je na priznavanje nekretnina, postrojenja i opreme

April - str. 56 – 69.

Dr. sc. Jozo Piljić

Kako bi se olakšala usporedba financijskih izvještaja različitih kompanija, moderni okviri financijskog izvještavanja koriste se računovodstvenim standardima. Međunarodni računovodstveni standardi odraz su težnje za harmonizacijom računovodstvene regulative širom svijeta. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja predstavljaju novu skupinu računovodstvenih standarda koji se prvi put javljaju kao dio računovodstvene regulative.

Financijsko izvještavanje, tokom dužeg vremenskog razdoblja, doživjelo je temeljite promjene sa ciljem stvaranja kvalitetnijih financijskih izvještaja sukladno zahtjevima modernog računovodstva i prihvaćenim standardima financijskog izvještavanja. Potreba za izjednačavanjem bilančnih pozicija u sastavljanju, prezentiranju i objavljivanju financijskih izvještaja stvorila se kao obveza kako se na međunarodnoj sceni želi postići određeni stupanj harmonizacije i standardizacije financijskog izvještavanja

April - str. 70 – 81.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Cilj novog Zakona o računovodstvu i reviziji je postići veći kvalitet finansijskog izvještavanja i revizije u Federaciji BiH i usklađivanje sa najboljom međunarodnom praksom u toj oblasti, što je jedan od preduslova privlačenja potencijalnih domaćih i stranih investitora. Neminovno je da će implementacijom novog zakona doći do mnogih i značajnih promjena u računovodstvenoj i revizijskoj profesiji, promjena vezanih za formu i pristup finansijskom izvještavanju, nadzoru i kontroli.

Novine u Zakonu fokusirane su u najvećoj mjeri na unapređenju kvaliteta finansijskog izvještavanja, što se postiže prilagođavanjem računovodstvenih pravila ekonomskoj snazi i veličini pravnih subjekata, te fokus na uspostavljanju efikasnog sistema kontrole kvaliteta rada u reviziji, kao i sistema nadzora nad revizijom, što bi u konačnici trebalo doprinijeti boljem kvalitetu revizorskih izvještaja na trajnoj osnovi

Maj - str. 65 – 76.

Prof. dr. Mehmed Jahić, Prof. dr. Ševala Isaković Kaplan, Doc. dr. Lejla Demirović, Prof. dr. Haris Jahić

Ponekad neki pojmovi kroz zakonska rješenja i ne odražavaju suštinu onoga što se želi time uspjeti. Tako je i s „ispravkom“ PDV-a. Mi u računovodstvu znamo šta u suštini znači ispravka vrijednosti, ali možda to i ne znaju pravnici koji su najčešće kreatori mnogih zakonskih rješenja pa možda, ne želeći to, naprave grešku u poimanju određenih važnih ekonomskih kategorija. U računovodstvu ispravku vrijednosti koristimo kao konto ravnoteže (zbog zahtjeva dvojnog knjiženja) računu troškova amortizacije ili rashoda u suštini. Tu ulogu ispravke vrijednosti možemo i da razumijemo jer se amortizacija, rashod i ispravka vrijednosti konačno nađu u različitim bilansima. Amortizacija i rashod se konačno izgube u bilansu stanja (kroz cijenu koštanja) ili rashod kroz bilans uspjeha, ali ispravka ostaje kao saldo koje govori o vrijednosti otpisa nekog sredstva (u glavnoj knjizi ili finansijskom računovodstvu) i to kumulativno. Samo na ovaj način možemo sačuvati informacije o tome kako saznati sadašnju vrijednost nekog sredstva. Međutim, da se izraz „ispravka vrijednosti“ nađe i u Zakonu o PDV-u to zaslužuje komentar.

Maj - str. 77 – 78.

Bernard Iljazović

Suočeni sa sve većim protokom prihoda od nezakonitih aktivnosti kroz gospodarski sustav i preusmjeravanjem novca za financiranje takvih aktivnosti potrebno je bilo poduzeti određene zaštitne mehanizme i mjere na razini Europske unije sa ciljem postizanja učinkovitije kontrole nezakonitih novčanih tokova u Europskoj uniji i iz nje, te tako otežalo zločinačkim organizacijama pranje novca i financiranje različitih terorističkih aktivnosti. U tu svrhu donesena je Uredba o kontrolama gotovine koja se unosi u EU ili iznosi iz nje, a o kojoj će biti više riječi u nastavku teksta

Maj - str. 79 – 83.

Dr. sc. Jozo Piljić

Kreditni kovenant – instrument zaštite za kreditora je uvjet u ugovoru o kreditu, ugovoru o lizingu, obveznici ili nekom drugom dužničkom instrumentu, koji od dužnika zahtijeva poduzimanje određenih aktivnosti ili zabranjuje poduzimanje određenih aktivnosti ili koji ograničava dužnika u određenim aktivnostima ako su ispunjeni određeni preduvjeti. Kreditni kovenanti mogu biti financijski i nefinancijski. Kreditni aranžmani će često sadržavati oboje i financijske i nefinancijske kreditne kovenante. Kreditori očekuju uključivanje kreditnih kovenanta koji će štititi njihove interese

Maj - str. 84 – 88.

Admir Pajić, dipl. iur.

U svakodnevnim situacijama se često može čuti kako se, prilično neselektivno, koristi izreka: „U životu se mora samo umrijeti i platiti porez.“ U kontekstu te izreke, ugovor o doživotnom izdržavanju spaja i smrt i obavezu plaćanja poreza – doživotno izdržavanje redovno prestaje smrću primaoca izdržavanja, a obaveza plaćanja poreza za davaoca izdržavanja nastupa već za života primaoca izdržavanja ili nakon njegove smrti. S obzirom da se u praksi javljalo dosta pitanja u vezi sa poreznim tretmanom ovog ugovora, posebno imajući u vidu novi Zakon o nasljeđivanju FBiH, donesen 2014. godine, ukazala se potreba za analizom zakonskih rješenja poreznog tretmana ovog ugovora

Juni - str. 48 – 55.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Novi zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine donesen je još polovinom 2015. godine sa primarnim ciljem da se pojednostave carinski postupci, da se carinski sistem učini ekonomičnijim i da se stvore preduslovi za usklađivanje carinskog zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa odgovarajućim konvencijama Evropske unije i primjenu dobre evropske prakse u domenu carina u Bosni i Hercegovini. Zakon je donesen s odloženom primjenom, odnosno početak njegove primjene vezan je za donošenje i primjenu provedbene odluke uz Zakon, izuzev u dijelu koji se odnosi na oslobađanje od carinskih dažbina opreme za proizvodnju koja se ne proizvodi u BiH, koji je u primjeni od 2018. godine i uslovno na odredbe koje se odnose na sažetu ulaznu carinsku deklaraciju i uvoznu i izvoznu carinsku deklaraciju. Odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici donesena je 2019. godine, ali je sa dvije njene izmjene prolongirano njeno uvođenje u praksu (a time i primjena samog Zakona) najprije sa 1. avgustom 2019. godine, a najzad sa 1. julom 2021. godine. Do početka primjene Odluke moguće su još neke njene izmjene i dopune.

U fokusu napisa su najznačajnije novine koje donosi Zakon: oslobađanje od carinskih dažbina za opremu za proizvodnju, institut ovlaštenog privrednog subjekta, primjena kompjuterizovanih carinskih deklaracija u postupku uvoza i izvoza i kompjuterizovani provozni postupak

Juni - str. 56 – 61.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U ovom tekstu predstavlja se radno vrijeme regulisano zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u svim aspektima kojima je ono regulisano ili treba biti regulisano drugim propisima i aktima, a koje je bitan element ugovora o radu i od čijeg rasporeda i načina korištenja zavisi ostvarivanje prava koja iz radnog vremena proističu

Januar - str. 38 – 47.

Jusuf Brkić, dipl. iur.

Otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu se primjenjuje u slučajevima kada poslodavac otkazuje ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. Izmijenjeni uvjeti mogu se odnositi i najčešće se i odnose na ponudu zaključivanja ugovora o radu na drugom radnom mjestu sa potrebnom nižom stručnom spremom, manjim radnim iskustvom, manjom plaćom, drugačijim rasporedom radnog vremena i sl. U ovom slučaju ne postoji namjera poslodavca da radnik ostaje bez posla, nego se vrši izmjena ugovora o radu. Zakon o radu FBiH ne poznaje pojam Aneksa ili drugog načina mijenjanja ugovora o radu, odnosno jedini način da se izmijeni važeći ugovor o radu jeste primjena instituta otkaza sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu. U tekstu su prikazane obaveze poslodavca koje treba ispuniti u slučaju ponude izmijenjenog ugovora o radu ali i slučajevi ukoliko radnik odbije potpisati takav izmijenjen ugovor o radu.

Januar - str. 48 – 52.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Povreda na radu, kao posljedica nepreduzimanja adekvatnih preventivnih mjera za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja radnika predmet je regulisanja propisa iz oblasti zdravstvenog osiguranja, penzijskog i invalidskog osiguranja, zaštite na radu i drugih propisa, pa ćemo u ovom tekstu razmotriti sve aspekte zakonske zaštite radnika u slučaju da nastupi povreda na radu, odnosno profesionalno oboljenje ili promijenjena radna sposobnost radnika, te s aspekta prava radnika koja iz toga proističu, odgovornosti poslodavca za nastalu povredu ili profesionalno oboljenje, specifična zdravstvena zaštita radnika, evidencije i naknade koje pripadaju radniku, ukoliko povreda na radu nije rezultat krivice radnika. Ova oblast regulisana je Zakonom o radu, Zakonom o zaštiti na radu, Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kao i provedbenim propisima, čije su odredbe objedinjene u ovom tekstu.

Mart - str. 38 – 46.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U ovom tekstu cilj je predstaviti način regulisanja disciplinske odgovornosti državnog službenika i namještenika u federalnim propisima, koji se odnose prvenstveno na federalne organe državne službe, ali i na one kantone i općine i gradove koji su u njihovom sastavu, ukoliko nisu doneseni kantonalni propisi o državnim službenicima i namještenicima, kao i opća pravila disciplinskog postupka koja se primjenjuju i na državne službenike i namještenike u disciplinskom postupku zbog počinjene povrede službene dužnosti ili pokrenutog krivičnog postupka zbog istih počinjenih povreda, te odgovornost za štetu počinjenu organu državne službe, trećim licima i državnom službeniku i namješteniku

April - str. 24 – 34.

Azra Bublin, dipl. iur.

U članku je dat cjelovit pregled zakonskih odredaba koje se odnose na odmore i odsustva prema Zakonu o radu FBiH i njegovim najavljenim izmjenama i dopunama, koje su u postupku donošenja, sa posebnim osvrtom na aktuelna pitanja ovih instituta. Intencija je da se zainteresovani subjekti bliže upoznaju o odredbama ovih instituta i najčešćim nejasnoćama i teškoćama koje se javljaju u njihovoj primjeni

Maj - str. 23 – 31.

Mirela Mašić, dipl. oec.

Potreba za angažovanjem radnika i drugih lica na privremenoj i povremenoj osnovi vrlo je česta u praksi, te mnogi poslodavci posežu za ovakvom vrstom ugovornog angažmana za različite vrste poslova. Međutim, kod zaključivanja ugovora o privremenim i povremenim poslovima, potrebno je voditi računa o ispunjavanje određenih formalnih preduslova u skladu sa Zakonom o radu, te samo ukoliko su isti zaista zadovoljeni, odnosno, ukoliko se ne radi o poslovima za koje je potrebno zaključiti ugovor o radu (na neodređeno ili određeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom), angažman po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima dolazi u obzir.

Dodatno, treba biti oprezan kada su u pitanju obaveze sa aspekta propisa o porezu na dohodak i doprinosima, a razlog tome je česta zloupotreba i pogrešna primjene ugovora o privremenim i povremenim poslovima. U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na pravni osnov za zaključivanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima, kao i na tretman istog sa aspekta važećih propisa o porezu na dohodak i doprinosima.

Maj - str. 32 – 37.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Autor predstavlja sadržinu obaveznih akata kontrolora ličnih podataka kojima kontrolor ličnih podataka reguliše pravila postupaka neophodnih za provođenje Zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih propisa u vezi sa zaštitom i tajnošću podataka, određuje tehničke i organizacione mjere za sigurnost ličnih podataka i plan sigurnosti ličnih podataka, kao i sadržinu i način vođenja obaveznih evidencija

Juni - str. 20 – 31.

Zuhdija Mahmutović, dipl. ing. zaštite na radu

U vrijeme pandemije izrazito je aktualna tema rada od kuće i brojne su firme, organizacije i institucije koje su se opredijelile da jedan dio poslova radnici obavljaju od kuće. Kako u Bosni i Hercegovini ne postoji poseban propis koji uređuje zaštitu na radu zaposlenih koji rade od kuće, pokazala se potreba da se poslodavcima i zaposlenima predoče rješenja koja su data međunarodnim i evropskim pravnim normama, nacionalnim zakonodavstvom, kao i preporuke zaposlenicima koji rade od kuće koje mjere prevencije bi trebali preduzimati da bi se zdravlje i radna sposobnost očuvali što duže

Februar - str. 51 – 63.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Ovim tekstom upoznajemo novi pravni institut u radnom zakonodavstvu Federacije BiH, predviđen novim Zakonom o zaštiti na radu, a to je povjerenik za zaštitu na radu, pojam, odnos sa poslodavcem i radnikom za zaštitu na radu, nadležnosti povjerenika za zaštitu na radu te broj, mandat i način izbora i imenovanja, za koje je zakonom propisano da se utvrđuje u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, koji je neophodno prilagoditi zahtjevima iz Zakona o zaštiti na radu

Februar - str. 64 – 68.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Cilj autora je da poslodavcima predoči redoslijed postupanja prilikom implementacije Zakona o zaštiti na radu, s obzirom na obaveze koje su utvrđene ovim zakonom, kao i provedbenim propisima koji su u primjeni. Kako se implementacija vrši kroz usklađivanje dosadašnjeg, odnosno donošenje novog internog akta poslodavca o zaštiti na radu, za čije je donošenje preduslov akt o procjeni rizika, a kako je federalni ministar rada, u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva, donio Pravila o procjeni rizika, stekli su se uslovi za procjenu rizika kod poslodavaca i donošenje internog akta / pravilnika o zaštiti na radu.

Maj - str. 38 – 51.

Mr. Zuhdija Mahmutović, dipl. ing. zaštite na radu

Sve što čovjek radi, svaka situacija u kojoj se nalazi i svaka aktivnost uključuje u sebi neki rizik. Bez obzira na tehnološki razvoj, rast obrazovanja i spoznaja o svijetu u kojem čovjek živi, razvoj metoda planiranja i predviđanja, uvijek su postojale i postoje nepredviđene situacije ili splet okolnosti koje rezultiraju štetnim događajima većih ili manjih razmjera. Pošto je procjena rizika novina u zakonodavstvu iz oblasti zaštite na radu u Federacije BiH, ukazala se potreba da se poslodavcima, povjerenicima za zaštitu na radu, radnicima za zaštitu na radu i zaposlenim daju osnovne informacije o načinu i postupku provođenja ove aktivnosti

Maj - str. 52 – 64.

Alan Vajda, mr. iur.

Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unaprjeđuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, sa ciljem sprečavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi sa radom. Svaki je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te odgovara za organiziranje i provedbu zaštite na radu, neovisno o tome je li zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s ovlašte­nom pravnom ili fizičkom osobom.

Juni - str. 34 – 42.

Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

U radu se daje kratak prikaz i ocjena nekih novih zakonskih rješenja u aktuelnom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH, kao i pojašnjenje u vezi sa pitanjima koja se tiču stupanja na snagu novog zakona i određivanja predmeta u kojima se primjenjuje taj zakon. Nudi se i ocjena nekih problematičnih rješenja u novom zakonu sa stanovišta njihove pravičnosti i usklađenosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te obrađuje važnija sudska praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kao i redovnih sudova u upravnim sporovima koji se tiču tih Konvencijom zaštićenih prava. Takođe se daju i konkretni prijedlozi za izmjene određenih zakonskih rješenja i ukazuje na potrebu prilagođavanja prakse sudova u upravnim sporovima nekim konkretnim pravnim shvatanjima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

April - str. 35 – 47.

Mr. sc. Kenan Spahić

Policijski službenici državnih agencija i Brčko Distrikta, svoja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ostvaruju prema prebivalištu gdje se prijavljuju na osiguranje kod entitetskih nosioca osiguranja, a svoja prava ostvaruju po entitetskim propisima iz oblasti PIO, koje provode jedan ili drugi entitet države Bosne i Hercegovine. Pri tome napominjemo da je Ustavom BiH, izričito propisana isključiva nadležnost entiteta u oblasti penzijskog osiguranja.

Juni - str. 32 – 33.

Sabina Džanović, mr. ecc.

Za vrijeme globalne pandemije tržište se u velikom segmentu zauvijek promijenilo. Naime, kako bi zadržale svoju poziciju na tržištu kompanije su morale prilagođavati poslovanje novim uslovima i pronalaziti hitna rješenja. Prodaja putem interneta, online prodaja, odnosno tzv. e-trgovina se nametnulo kao jedno od najadekvatnijih rješenja za prevazilaženje novonastale situacije.

Najnovija istraživanja su pokazala da interes za online prodajom konstantno raste, te da u momentu kada je cijeli svijet stao u jednom trenutku, samo je online prodaja cvjetala, te će ista zasigurno postati važan segment poslovanja većine kompanija.

Ovim tekstom želimo olakšati primjenu važećih propisa, kako biste dobili jasniji uvid u korake koje je potrebno poduzeti ukoliko se odlučite na pokretanje ovog oblika trgovine

Januar - str. 87 – 92.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Franšiza ili franšizing je, pored klasičnog otpočinjanja biznisa „od nule“ i kupovine postojećeg biznisa, jedan od načina pokretanja biznisa. To je model poslovanja u kojem jedan poslovni subjekt prodaje pravo korištenja svog trgovačkog imena i načina poslovanja drugom poslovnom subjektu koji mu zauzvrat plaća franšiznu naknadu i postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga. Učesnici u franšiznom poslu su davalac franšize i primalac franšize, koji međusobna prava i obaveze regulišu franšiznim ugovorom. Kad su u franšizni posao uključeni davalac franšize i svi primaoci franšize nastaje franšizni sistem. Suština franšize je da vlasnik franšize samo ulaže u razvoj i održavanje poslovnog modela, dok početno investiranje finansira korisnik franšize.

Franšizing ima dugačku tradiciju i veoma je zastupljen u razvijenijim zemljama svijeta o čemu svjedoči podatak da se blizu 50% svjetske trgovine odvija unutar firmi koje posluju na principima franšize.

Bosna i Hercegovina je nedovoljno razvijeno tržište franšizinga, posebno kad se radi o domaćem franšizingu, ali uz stvaranje neophodnih pretpostavki predstavlja značajnu razvojnu šansu. Značaj i uloga franšizinga posebno će doći do izražaja u postpandemijskim vremenima, pogotovo kad se radi o održanju poslovanja i opstanka malih firmi koje su i najviše osjetile posljedice pandemije.

U poreznom i računovodstvenom smislu franšize se tretiraju kao pravo u vidu nematerijalne imovine

April - str. 82 – 90.

Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Model jedinstvenog europskog tržišta temelji se na visokokonkurentnoj socijalnoj tržišnoj ekonomiji, u kojoj ima mogućnosti za razvoj i rast različitih oblika poslovnih modela. Socijalna poduzeća dionici su socijalne tržišne ekonomije čiji je glavni cilj imati socijalni utjecaj, a ne stvarati profit za vlasnike poduzeća. Europska komisija je donijela „Inicijativu o socijalnom poslovanju“ kojom se želi stvoriti povoljnije okruženje za socijalna poduzeća i ključne dionike socijalne ekonomije i stvaratelje socijalnih inovacija. Inicijativa sadrži Akcijski plan za poticanje socijalnog poduzetništva u Europi kojim se želi pomoći socijalnim poduzećima da ostvare svoj puni potencijal, na način da se olakša njihov pristup financiranju, poboljša zakonodavni okvir relevantan za njihovo poslovanje, te poveća osviještenost društva o značaju socijalnog poduzetništva

Juni - str. 43 – 47.

Milada Mujčin, dipl. oec.

U članku se govori o praktičnim pitanjima i izazovima u obavljanju interne revizije. Autor kroz konkretan primjer za jednu revizijsku oblast daje odgovore na koji način obaviti internu reviziju, povezati ciljeve revizije sa ciljevima poslovanja. Sam postupak obavljanja revizije je detaljno pojašnjen, počevši od utvrđivanja kontrolnih ciljeva, formuliranja nalaza i navođenja preporuka interne revizije. Autor ističe da je ishodište svake revizije regulatorni osnov, što je i praksa svake pojedinačne revizije. Kroz provjeru činjeničnog stanja je potrebno posebnu pažnju posvetiti prikazu podataka (nalazi i činjenice), koji će korisnicima izvještaja (rukovodstvo, nadležne institucije i dr.) omogućiti jasan uvid u činjenice i utvrđene nepravilnosti i specifičnosti, ukoliko postoje. Nadalje, kada je riječ o dokazima, ističe se da oni moraju biti dovoljni i pouzdani, a sve navedene preporuke interne revizije – provedive, jasne i nedvosmislene, te kao takve doprinijeti ispunjavanju opštih i specifičnih ciljeva organa uprave

Januar - str. 53 – 59.

Doc. dr. Haris Hamidović

Nadzor i bilježenje aktivnosti u informacijskom sistemu vrlo su važni elementi u svakom sistemu za upravljanje informacijskom sigurnošću. Aktivnosti se mogu bilježiti na razne načine, ovisno o elementu informacijskog sistema na kojem se provode određene aktivnosti ili mu se pristupa. U složenim informacijskim sistemima, a posebno u onima kod kojih postoje formalni sistemi za upravljanje sigurnošću, od ključne je važnosti da se bilježenje svih aktivnosti važnih za ispravno i sigurno funkcioniranje sistema provodi kontrolirano

Maj - str. 89 – 92.

POREZI

Imovina poreznog obveznika i uspostava zakonskog založnog prava (hipoteke)

Pojam nepokretne imovine i uspostava zakonskog založnog prava (hipoteke)

AKTI RASPOLAGANJA I UPRAVNI AKTI

Poništenje konkursa za dodjelu na korištenje građevinskog zemljišta radi gradnje

PENZIJE

Obustava isplate penzije nakon što korisnik penzije ponovo stekne status osiguranika (ponovo zasnuje radni odnos)

str. 93 – 102.

POREZI

Zastara poreznih obaveza – Činjenice koje se moraju utvrditi radi zakonitog odlučivanja o prigovoru zastare istaknutom u postupku prinudne naplate

Postupak prinudne naplate poreznih obaveza – Prigovori koji se mogu isticati

Postupak prinudne naplate poreznih obaveza – Uslov za vođenje postupka

PENZIJE

Početak isplate penzije uvećane zbog naknadno (retroaktivno) isplaćenih razlika plata, i retroaktivno uplaćenih razlika doprinosa

EKSPROPRIJACIJA

Nadležnost za donošenje odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju

str. 91 – 98.

Priredio: Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

MATERIJALNO PRAVO

EKSPROPRIJACIJA

Neslaganje između zemljišnoknjižnog i faktičkog stanja na nekretnini

POLJOPRIVREDA

Upis promjena u RPG (Registar poljoprivrednih gazdinstava) i RK (Registar klijenata) Upis promjena u RPG (Registar poljoprivrednih gazdinstava) i RK (Registar klijenata)

PENZIJE

Prestanak prava na isplatu penzije u slučaju ponovnog zasnivanja radnog odnosa

Pravo na porodičnu penziju udovice poginulog borca

str. 91 – 100.

Ugovor o ustupanju radnika – Komentar Odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH, Ap-809/19 od 10. novembra 2020. godine

Priredila: Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

str. 101 – 103.

Procesno i materijalno pravo

Priredio: Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

PROCESNO PRAVO

STVARNA NADLEŽNOST: Stvarna nadležnost sudova u sporovima iz radnog odnosa

NEZAPOSLENI: Pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za nezaposlene osobe – pribavljanje dokaza o dužini staža

MATERIJALNO PRAVO

NEZAPOSLENI: Pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za nezaposlene osobe

OBRAZOVANJE:

Upis studenata na II ciklus studija

Mogućnost upisa studenata koji su I ciklus studija okončali na neakreditovanoj visokoškolskoj ustanovi

str. 93 – 100.

Poslovnik o radu komisije za izbor kandidata za prijem u radni odnos (za FBiH)

str. 123 – 128.

Poslovnik o radu komisije za izbor kandidata za prijem u radni odnos (za kantone)

str. 129 – 134.