Pravo i finansije 03-2020

Sadržaj: Pravo i finansije 03-2020

Pravo i finansije 3/2020

PRAVO

Zaštita oznaka geografskog porijekla u BiH

Mr. Adnan Hadžimusić

Savremeno doba odlikuje napredak u svim segmentima privrede. Brži i lakši načini transporta roba doprinijeli su bržoj i obimnijoj razmjeni roba. Stvorile su se mogućnosti da se robe koje se proizvode u određenom području na Zemlji i koje su stekle određenu reputaciju, vrlo brzo nađu na tržištu u drugom području. Da bi roba koja se proizvodi ili se može povezati s određenim mjestom, teritorijom, zemljom i koja uslijed toga ima određena svojstva kvalitete i prepoznatljivosti bila prepoznatljiva i u drugim područjima, proizvođači su počeli te proizvode označavati oznakama koje sadrže geografsku uputnicu na to odakle ta roba potiče. U pravnoj regulativi je tako utvrđeno ime porijekla i geografska oznaka kao nazivi kojima se neka zemlja ili mjesto koje se u njoj nalazi, direktno ili indirektno, označava kao zemlja ili mjesto geografskog porijekla proizvoda, odnosno oznaka koja identificira određenu robu kao robu porijeklom sa teritorije određene zemlje, regiona ili lokaliteta sa te teritorije, gdje se određeni kvalitet, reputacija ili druge karakteristike robe suštinski mogu pripisati njenom geografskom porijeklu.

Da bi se spriječila zloupotreba naziva porijekla roba, nužno se nametnula potreba da se označavanje naziva koji upućuju na porijeklo robe koje se dovodi u vezu sa pojedinim geografskim mjestom reguliše i zaštiti zakonskim propisima. Tako su ime porijekla i geografska oznaka kao produkt intelektualnog stvaralaštva okarakterisani kao intelektualno vlasništvo i zakonima je utvrđena njihova zaštita.

Kao i kod svake uspostave prava, registrovanje imena porijekla i geografske oznake u skladu sa zakonima donosi određena prava onima u čiju se korist ostvari zaštita. Zaštita podrazumijeva pravo korištenja naziva za označavanje svoje robe i pravo zabrane svim ostalima da svoji robu označavaju zaštićenim imenima porijekla ili zaštićenim geografskim oznakama

str. 11 – 18.

RADNI ODNOSI

Postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine i Tuzlanskom kantonu (I dio)

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Predmet rada je postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine i Tuzlanskom kantonu, i to počev od donošenja odluke o potrebi prijema u radni odnos do kriterija za izbor kandidata za prijem u radni odnos. Radi se o novom postupku koji dosada nije bio normiran u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, poseban postupak prijema kod zasnivanja radnog odnosa nije nepoznanica radnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, jer je ovaj postupak bio normiran u njenom radnom zakonodavstvu dok je bila članica Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Upravo zbog navedenog, rad se zasniva i na sudskoj praksi i pravnoj teoriji koje su kroz duži period provođenja postupka za prijem u radni odnos dale značajna mišljenja koja se na odgovarajući način mogu primjenjivati i danas. Od normiranja posebnog postupka u FBiH prošao je kraći vremenski period koji nije dovoljan za postojanje pravnih mišljenja u sudskoj praksi, ali i pravnoj teoriji, te se do vrlo značajnih mišljenja može doći na osnovu ranije sudske prakse i pravne teorije. Činjenica je da je došlo do promjene osnovnih principa radnog zakonodavstva u odnosu na Socijalističku republiku Bosnu i Hercegovinu, ali slučajevi koji su se raniji često javljali u sudskoj praksi vjerovatno će se javljati i sada s obzirom da se radi o pitanjima samog postupka za zasnivanje radnog odnosa. Cilj rada je da pomogne poslodavcima u zakonitom provođenju postupka za prijem u radni odnos, a da sudijama i advokatima omogući uvid u nezakonitosti postupka koji dovode do poništenja odluka o prijemu u radni odnos.

Prvi korak koji poslodavac mora napraviti u postupku prijema u radni odnos je donijeti odluku o potrebi prijema u radni odnos za određeno radno mjesto. Nakon toga sastavlja oglas i isti objavljuje, dok se predmet ovog rada završava s utvrđivanjem i vrednovanjem sposobnosti kandidata kako bi poslodavac mogao izvršiti izbor kandidata. Iako se može činiti da pojedine faze u postupku nisu bitne, sudska praksa ukazuje suprotno. Naime, svaka faza u postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru je vrlo značajna i posljedica propusta u bilo kojoj fazi može da dovede do poništenja oglasa

str. 19 – 29.

Poslovno uvjetovani otkaz kao jedan od pojavnih oblika redovitog otkaza ugovora o radu

Alan Vajda, mag. iur.

S obzirom da su poslodavci često prisiljeni smanjivati postojeći opseg i troškove poslovanja jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima određeni radnik radi, poslodavac može radniku redovito otkazati ugovor o radu, odnosno dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga uz uvjete i na način koji su propisani odredbama važećeg Zakona o radu („Narodne novine RH“, br. 93/14, 127/17 i 98/19).

Također, ukazujemo da je potrebno razlikovati otkaz ugovora o radu od instituta prestanka ugovora o radu koji je uređen odredbama čl. 112-130. Zakona o radu (ZORRH) kojim se uređuju svi pojavni oblici prestanka ugovora o radu.

str. 30 – 37.

Odgovornost uprave i organa upravljanja u preduzećima, javnim preduzećima i ustanovama

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Analizira se odgovornost uprave i organa upravljanja u preduzećima, javnim preduzećima i ustanovama s aspekta pravne regulative koja se odnosi na ove oblike organizovanja pravnih lica, u skladu sa Zakonom o radu i posebnim zakonima o privrednim društvima, javnim preduzećima i ustanovama

str. 38 – 44.

PIO RS

Prava na osnovu invalidnosti

Brano Simanić, dipl. iur.

Predmet rada su prava na osnovu invalidnosti kao kategorije koja je isključivo vezana za penzijsko i invalidsko osiguranje, uz predočavanje samog postupka u okviru kojeg se invalidnost utvrđuje, zatim propisa kojima je ista regulisana, posljedica nerazlikovanja, odnosno pogrešnog poimanja invalidnosti i invaliditeta, te obaveza organizacije za penzijsko i invalidsko osiguranje u slučaju kada je po osnovu invalidnosti koju je prozrokovalo drugo lice ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja

str. 45 – 48.

ZAŠTITA NA RADU

Aktuelna pitanja iz oblasti zaštite na radu

Azra Bublin, dipl. iur.

Zaštita na radu značajan je segment zaštite zdravlja, života radnika, građana i materijalnih dobara. Propisi iz oblasti zaštite na radu i njihovo pravilno provođenje pretpostavka su za fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih. U ovom članku se nudi osvrt na aktuelna pitanja iz oblasti zaštite na radu, pregledom značajnijih odredaba važećeg Zakona o zaštiti na radu i odredaba novog zakona o zaštiti na radu koji se nalazi u fazi prijedloga

str. 49 – 57.

POREZI I FINANSIJE

Problematika izbora broja i visine stopa PDV-a

Dr.sc. Jozo Piljić

Od broja poreznih stopa (standardna, povišene, povlaštene, nulta stopa) te od širine obuhvata ostalih oslobođenja ovisi i širina djelokruga socijalno-političkih i gospodarskih interesa koji se žele ugraditi u sustav oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Uređenje strukture poreza na dodanu vrijednost iziskuje potrebu sagledavanja djelovanja ovog poreza u kontekstu djelovanja drugih poreza u okviru poreznog sustava. Učešće prihoda od poreza na dohodak / dobit u strukturi javnih prihoda u privredama u tranziciji pa i u BiH znatno je manje nego u razvijenim zemljama tržišne privrede, uslijed nižeg životnog standarda stanovništva i niže privredne razvijenosti, sa aspekta principa pravičnosti teže je i sprovesti zahtjev o efikasnosti i neutralnosti pri oblikovanju strukture PDV-a

str. 58 – 69.

Zaštita poreznih nacionalnih suvereniteta Evropske unije

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Primarno se obraća pažnju na mogućnosti i predispozicije razvoja kvalitetnije zaštite poreznih nacionalnih suvereniteta u okviru Europske unije. Nadasve, pravi se korelacija između nacionalnog i unijskog tumačenja suvereniteta, ali potencirajući važnost primarne zaštite nacionalnih poreznih suvereniteta u okviru europske integracije. Pored toga, na znanstveno-stručno utemeljen način tumači se karakter primarnog zakonodavstva kroz definiranje osnovnih postulata Ugovora Europske unije, što omogućava detaljan prikaz samog karaktera porezne determiniranosti u okviru Unije. Na kraju članka sintezom cjelokupnog istraživanja teži se pojašnjenju ključnih zaključaka, iz kojih se vidi nedvosmislen karakter porezne politike u okviru Europske unije.

str. 70 – 75.

Klasifikacija investitora i njihovi ciljevi

Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Svako lice, bilo fizičko ili pravno, a koje investira svoj kapital sa ciljem višestrukog povrata, nazivamo investitorom. U praksi, investitor se može definisati kao pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuđena novčana sredstva ulaže u posao u sadašnjosti očekujući profit u budućnosti. Po načelu djelotvornosti, cijena uloženih novčanih sredstava bi trebala biti manja u odnosu na očekivani prinos.

Osnovni cilj investitora jeste da zaradi što više novca na svojim investicijama. Kakav će ishod u budućnosti donijeti investicija teško je predvidjeti. Upravo zbog toga investitor ima dva osnovna cilja. Prvi cilj je da ostvari najveću moguću stopu prinosa, a drugi da uz najmanji mogući rizik ostvari tu stopu prinosa. Razlika između investitora i investicijskih strategija je u tome što investitor snosi sve pozitivne i negativne učinke investiranja

str. 76 – 80.

Pitanje korištenja usluga računarstva u oblaku od strane subjekata bankarskog sistema Bosne i Hercegovine

Doc. dr. Haris Hamidović

Važećim zakonskim i podzakonskim propisima nisu posebno propisana direktna ograničenja koja se odnose na uspostavu i korištenje usluga računarstva u oblaku od strane subjekata bankarskog sistema Bosne i Hercegovine. Medutim, korištenje ove vrste usluga predstavlja segment eksternalizacije poslovnih aktivnosti kojima se podržava obavljanje osnovne djelatnosti. Odlukom entitetskih agencija za bankarstvo o upravljanju eksternalizacijom utvrđuju se zahtjevi koje su banke dužne da osiguraju u postupku provođenja i upravljanja eksternalizacijom i rizicima koji mogu proisteći iz eksternalizacije. Osim banaka, i drugi subjekti bankarskog sistema Bosne i Hercegovine bi prilikom razmatranja aranžmana eksternalizacije trebali uzeti u obzir odredbe odluka o eksternalizaciji. Veliki dio zahtjeva odluka o eksternalizaciji predstavlja ono što bi i svaki savjestan i oprezan klijent računarstva u oblaku, bez obzira da li je reguliran ili ne, trebao poduzeti u svakom slučaju. U ovom radu predstavljamo neke od zahtjeva koje bi subjekti bankarskog sistema BiH trebali da osiguraju u postupku provođenja i upravljanja eksternalizacijom i rizicima koji mogu proisteći iz eksternalizacije

str. 81 – 83.

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Uvod u korporativno upravljanje – definicija, sistemi, etički kodeks i OECD principi

Dr. sc. Mirna Pajević .

Korporativno upravljanje je sistem nadzornih mehanizama pomoću kojih svi dobavljači presudnih resursa osiguravaju povrate na svoja ulaganja u korporaciju, sa pažnjom da ne ugroze dugoročni prosperitet i opstanak poslovnog sistema, odnosno korporacije (preduzeća, kompanije, poslovnog subjekta). Korporativno upravljanje je područje koje se bavi odnosima unutar upravljačkih struktura, kao i odnosima korporacije sa svim bitnim interesno-utjecajnim grupama. Osnovni kriterij upravljanja korporacijskim preduzećima je većinsko vlasništvo nad dionicama preduzeća. Velike korporacije, s obzirom na složenost svoje strukture, pristupaju procesima divizionalizacije organizacijske strukture i decentralizacije rukovođenja, te formiranju relativno autonomnih jedinica po djelatnostima, profitnim centrima i strateškim poslovnim jedinicama, kako bi se izbjegla velika tromost i poticalo prilagođavanje zahtjevima okoline u kojoj se djeluje.

Korporacije, posebno velike, imaju na stotine pa i više lokalnih kompanija (preduzeća) širom svijeta. Sve se te lokalne kompanije objedinjavaju u manji ili veći broj poslovnih područja, odnosno programa ili projekata. Jedno poslovno područje, odnosno program može objediniti veći broj kompanija iz različitih zemalja koje po srodnosti spadaju u određeno poslovno područje, ali je ključno da se drže dobre prakse i principa korporativnog upravljanja.

Područje korporativnog upravljanja obuhvata korporativni pravni okvir i praksu donošenja odluka u nadzornim odborima i upravama korporacija, razne aspekte korporativnih finansija, zakona koji regulišu poslovanje vrijednosnim papirima, stečajne zakone, zakone koji regulišu poslovanje finansijskih institucija, odnose sa zaposlenicima, ugovorno pravo i teoriju, vlasnička prava, kompenzacijske sisteme i sisteme internog informisanja i kontrole.

Svjesne važnosti odgovornog i etički utemeljenog ponašanja poslovnih subjekata (korporacija), svjetske korporacije su usvojile djelomično na vlastitu inicijativu, a i po preporuci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj etički kodeks poslovanja, kojim su se obavezale poštovati načela etike u svim svojim poslovnim odnosima, te su prihvatile obavezu djelovanja u skladu sa načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri, te poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju i vlastitim zaposlenicima

str. 84 – 96.

JAVNE NABAVKE

Tretman ponude koja prelazi procjenjenu vrijednost nabavke

Ivana Grgić, dipl. ecc., trener za javne nabavke AJN

U praksi javnih nabavki veome često se dešava da ugovorni organi dobijaju ponudu / ponude koje u svemu ispunjavaju uslove i zahtjeve iz tenderske dokumentacije, ali prelaze procijenjenu vrijednost nabavke, te su česta pitanja na koji način tretirati ove ponude: da li se ponude odbijaju kao neprihvatljive ili na koji drugi način postupati s istim. Takođe, u postupcima nabavki u kojima je predviđena e-aukcija, pitanje koje se često postavlja je da li se ove ponude unose u sistem nabavki za e-aukciju ili bi se te ponude trebale tretirati kao neprihvatljive i da se ne unose u sistem za e-aukciju.

U radu se razmatraju navedena pitanja u kontekstu odredbi Zakona o javnim nabavkama, daju odgovori kako ugovorni organ treba da postupi u konkretnim situacijama, te kako ponuđači da zaštite svoja prava ukoliko se nađu u situaciji da ugovorni organ ne postupi u skladu sa zakonskim rješenjima

str. 97 – 100.

PRAKSA KRŽ/URŽ-A

Izvodi iz rješenja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc., trener za javne nabavke AJN

U ovom broju časopisa „Pravo i finansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi o pitanjima:

Šta se može tražiti kao dokaz o ispunjenosti uslova iz člana 46. Zakona o javnim nabavkama?
Da li se rok u kom izabrani ponuđač dostavlja dokaze o kvalifikacijama može prolongirati ukoliko Sud BiH ne izda uvjerenje u predviđenom roku?
Da li je značajno odstupanje ukoliko ponuđač greškom u rubriku gdje treba upisati broj obavještenja o nabavci upiše broj predmeta nabavke?
Da li raspodjela poslova unutar grupe ponuđača može uticati na ocjenu prihvatljivosti ponude grupe ponuđača?
Računanje blagovremenosti žalbe kada se žalba izjavljuje putem preporučene pošte.

str. 101 – 104.

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke

str. 105 – 113.

Radni odnosi u FBiH

str. 114 – 119.

Radni odnosi u RS

str. 120 – 128.

Porezi i finansije

str. 129 – 142.

Info stranica

str. 143 – 153.

Pravo i finansije 03-2020

Prijava za pretplatnike.

Seminar – Javne nabavke – Novembar

Sadržaj: Pravo i finansije 03-2020