Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Septembar 2020.
Elma Omerćajić, mr. iur.
Ugovor o poklonu je takav ugovor kojim jedna ugovorna strana (poklonodavac) predaje drugoj ugovornoj strani (poklonoprimcu) u vlasništvo određenu stvar ili imovinsko pravo ili se obavezuje prenijeti joj vlasništvo na toj stvari ili pravu bez ikakve naknade, a druga strana to sve mora da prihvati.
Ugovor o poklonu podrazumijeva da će se imovina poklonoprimca uvećati na račun poklonodavca. To je dvostrani pravni posao budući da je potrebna saglasnost poklonoprimca da prihvata poklon od poklonodavca. Kada govorimo o poklonodavcu, tu je vrlo važna namjera poklonodavca da uveća imovinu poklonoprimca, dok je kod poklonoprimca bitna njegova spremnost da taj poklon prihvati, odnosno primi. Elemente ugovora o poklonu možemo naći još u Hamurabijevom zakonu, ali pravi razvoj ovaj ugovor doživio je u rimskom pravu.
str. 11 – 16.
Darko Božić, dipl. iur.
Nastoji se prikazati postupak naplate novčanog potraživanja u izvršnom postupku. U tom kontekstu, autor se najprije bavi pitanjima definicije i cilja izvršnog postupka, kao i pretpostavkama za određivanje i sprovođenje izvršenja. S obzirom da je izvršni postupak sve češći put naplate novčanog potraživanja autor se u članku posebno osvrće na sredstva izvršenja radi naplate novčanog potraživanja. Namjera je da se kroz izlaganje navedenog stekne uopštena slika o naplati novčanog potraživanja u izvršnom postupku
str. 17 – 24.
Doc. dr. Sara Ahlin Doljak
Medijacija je važan i suvremeni institut za rješavanje sporova, koji je u naše okruženje, kao i na područje Europe, došao iz američkog režima, samo prije nekih 40 godina. Takav segment društvenih događanja (i u području pravosuđa, kao i u području općeg društveno-gospodarskog i političkog života) pokazuje veliki broj nedavno korištene metode medijacije u rješavanju sporova, što je više razlog, za u ovom članku, detaljno navedena načela koja su relevantna za medijaciju, a autorica je također nastojala podijeliti iz svojih medijatorskih (više od sedam godina) i odvjetničkih (13 godina) iskustava, posebno za praksu korisnih rješenja koja temelje na teorijskim spoznajama i empirijskim istraživanjima. Nijedna teorija bez prakse neće izdržati ozbiljan test, kao što je već rekao francuski odvjetnik i filozof Voltaire: “Teorija bez prakse je kao bicikl bez osovine.”
str. 25 – 33.
Mr. Hadžimusić Adnan
Industrijski razvoj i napredak je osim u tehničkom smislu donio i napredak u farmaceutskoj industriji i proizvodnji lijekova.
Lijekovi su postali široko rasprostranjena potreba te stoga zauzimaju i visoko mjesto u smislu fanansijskih izdataka državnih budžeta u većini zemalja u svijetu. Sa trgovačkog aspekta, lijekovi su postali, kao i ostala roba široke potrošnje, rasprostranjeniji i dostupniji potrošačima. Međutim, imajući u vidu njihovu posebnost primjene i ciljnu grupu potrošača, u cilju očuvanja općeg zdravlja pojedinca i uopćeno stanovništva, za promet lijekovima predviđeni su strožiji uslovi te rigoroznije mjere kontrole kvaliteta.
Da bi se moglo prometovati jednim lijekom, za taj lijek je potrebno ishodovati posebnu dozvolu za promet od nadležne državne ustanove čime se potvrđuje pogodnost upotrebe tog lijeka u državi, odobrava njegov promet te utvrđuju kavlitativne karakteristike za svaku proizvedenu seriju tog lijeka. Izdavanju dozvole za promet lijeka u državi prethodi predočavanje obimnih dokaza o tom lijeku koji se odnose na sastav lijeka, način proizvodnje.
Lijekovima se, na osnovu dobijene dozvole za promet, može prometovati samo od strane lica koja imaju posebnu dozvolu za promet lijekova i u specijalizovanim prodajnim mjestima – apotekama.
str. 34 – 40.
Danijela Radonić, dipl. iur.
Dopunski rad spada u fleksibilne forme rada. U praksi je zastupljen u manjoj mjeri, i to najčešće kod povezanih društava kapitala. Međutim, pojava COVID-19 je uticala na brojne procese, što znači da će u određenoj mjeri biti povećana potražnja za angažmanima van radnog odnosa, pa i ugovorom o dopunskom radu. Mogućnosti i uređenje dopunskog rada nisu dovoljno regulisani odredbama ZOR, zbog čega autorica razmatra odnos ove forme rada sa drugim pravima i obavezama po osnovu rada. Pritom daje svoja razmišljanja i praktične smjernice za postupanje poslodavca. Nedostatak relevantne sudske prakse svakako otežava pravilnu primjenu ovog instituta, te je za potrebe rada vršena analiza prvostepene i drugostepene sudske odluke u istom predmetu
str. 41 – 51.
Nedim Mehmedović, dipl. iur.
Rad daje prikaz članova 54. i 55. federalnog Zakona o matičnim knjigama i određenih podzakonskih propisa donesenih na osnovu istog, odnosno obrađuje pitanje kako i na koji način državljanina BiH koji je umro u inostranstvu upisati u matičnu knjigu umrlih u Federaciji BiH.
Također, u radu se iznose interesantne informacije i podaci koje se tiču našeg iseljeništva, bilateralnih ugovora BiH o dvojnom državljanstvu i dr., te daju konkretni prijedlozi i sugestije u cilju poboljšanja trenutnog stanja u ovoj oblasti
str. 52 – 63.
Mr. ecc. Sabina Džanović
Obaveze pravnih lica u vezi sa zapošljavanjem lica s invaliditetom propisane su Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica s invaliditetom koji je objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 9/10 od 26. februara 2010. godine, a stupio je na snagu osmog dana od dana objave, tj. 6. marta 2010. Ovim zakonom su propisane određene obaveze za sva pravna lica u vezi sa zapošljavanjem lica s invaliditetom, odnosno obaveze uplate posebne naknade, odnosno posebnog doprinosa. Obaveze pravnih lica u vezi sa zapošljavanjem lica s invaliditetom, kao i način obračuna posebne naknade zavisi od kategorije pravnog lica, odnosno od toga da li pravno lice ima obavezu zapošljavanja određenog broja lica s invaliditetom (a to ne uradi) ili, pak, nema obavezu da zaposli ni jedno lice s invaliditetem
str. 64 – 68.
Dr. sc. Jozo Piljić
Cilj procjene vrijednosti poduzeća je odrediti njegovu intrinzičnu vrijednost. Intrinzičnu vrijednost poduzeća se može razlikovati od računovodstvene ili sadašnje tržišne vrijednosti. Temelji se na ekonomskoj vrijednosti koja je poznata i pod nazivom going-concern koncepcija vrijednosti. Going-concern koncepcija uvažava rizik budućih zarada i novčanih tokova te uzima u obzir vremensku vrijednost novca i vremensku neograničenost poslovanja poduzeća.
Jedna od najčešće korištenih metoda procjene vrijednosti poduzeća je metoda diskontiranog novčanog toka (engl. Discounted Cash Flow). Poduzeće uglavnom ostvaruje novčane priljeve prodajom svojih proizvoda i usluga. Sa druge strane, novčani odljevi predstavljaju plaćanja poslovnih troškova (sirovine i materijali, plaće i dr.), poreza, povećanja radnog kapitala (primjerice nabave zaliha ili smanjenje obveza prema dobavljačima) te ulaganja u dugotrajnu imovinu (postrojenja, opremu i dr.). Novac koji poduzeću preostane nakon plaćanja navedenih odljeva raspoloživ je za otplatu duga kreditorima i isplatu sredstava vlasnicima te se naziva slobodni novčani tok
str. 69 – 78.
Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac
Pandemija uzrokovana pojavom virusnog oboljenja COVID-19 dovela je do vanrednih okolnosti i mnogih ekonomskih posljedica koje su rezultirale potpunim prestankom ili značajnim smanjenjem poslovanja i prihoda većine poslovnih subjekata. Unutar ovih ekonomskih posljedica posebnu poteškoću predstavljaju troškovi koji nisu u direktnoj vezi sa dinamikom poslovnih procesa i poslovnih aktivnosti. Jedan od takvih je i trošak najma, pri čemu je problematika dodatno usložnjena time što su pozicije i interesi ugovornih strana (najmodavca i najmoprimca / zakupodavca i zakupoprimca) u okolnostima vanrednog stanja različiti, odnosno suprotni. Pitanje koje se postavlja je postoji li trenutno rješenje za ovakve situacije sa ekonomskog i pravnog aspekta.
str. 79 – 89.
Momir Stefanović, dipl. oec.
U strukturi tekuće imovine preduzeća značajno učešće imaju potraživanja, posebno potraživanja iz dužničko-povjerilačkih odnosa. Ukoliko firma želi uspješno poslovati, potraživanja, posebno njihova naplata, moraju se brižljivo pratiti i nadzirati, pri čemu je osnovni princip da se izbjegne preveliki rizik u poslovanju, a da se obezbijedi neophodna profitabilnost firme. Upravljanje potraživanjima je ključno za stabilnost firme i održivost poslovanja, ali i za njen razvoj. Umješno upravljanje potraživanjima dodatno je dobilo na značaju u vrijeme i nakon pandemije virusa „covid 19“ koja ima za posljedicu kašnjenja u naplati potraživanja s odrazom na novčani tok firmi, gubitak novca za dobavljače i povećanje vjerovatnoće postupaka insolventnosti.
Sve veća važnost upravljanja potraživanjima za normalno odvijanje poslovnog procesa dovela je do toga da je to danas aktivnost kojom se bave ne same firme o čijim potraživanjima se radi nego i za to specijalizovane organizacije (faktoring kuće i dr.). Bitnu kariku u sistemu upravljanja potraživanjima čini mehanizam osiguranja naplate potraživanja.
str. 90 – 96.
Mr. Samir Sabljica
Pravo je potrošača da bude zaštićen od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koji su štetni po njegov život i zdravlje. Pojedini proizvodi mogu imati svojstva opasna po život i zdravlje čovjeka (mašine, dječije igračke, posude pod pritiskom, mnogobrojni kućanski aparati, itd.), što se u mnogim državama predupređuje donošenjem tehničkih standarda i prinudnih propisa sa sankcijama, koje opet imaju preventivno djelovanje prema proizvođaču. U Evropskoj uniji je prije tridesetak godina napravljen zaokret donošenjem direktiva Novog pristupa (New approach Directives) koje su predstavljale produkt političkog dogovora država članica EU na tragu konsenzusa da se pristupi modernizaciji tehničkog zakonodavstva i još čvršćem povezivanju unutrašnjeg tržišta.
Cilj direktiva Novog pristupa je da se zaštiti javni interes čiji su segmenti: zdravlje i sigurnost ljudi; zaštita potrošača / korisnika; zaštita imovine i poslovnih transakcija; zaštita životne sredine. Direktive su predviđene da spriječe, koliko je to moguće, plasman na tržište i stavljanje u upotrebu nesigurnih ili na neki drugi način neusklađenih proizvoda. Direktive su snažan podsticaj za garantovanje sigurnosti proizvoda. U interesu je proizvođača, uvoznika i distributera da isporučuju sigurne proizvode u cilju izbjegavanja troškova, koji nastaju zbog zakonske odgovornosti za neispravne proizvode, koji prouzrokuju štetu pojedincima ili imovini. Bosna i Hercegovina je u procesu evropskih integracija samo djelimično uskladila svoje zakonodavstvo vezano za slobodan protok i sigurnost industrijskih proizvoda sa pravnom tekovinom EU
str. 97 – 105.
Javne nabavke
str. 106 – 115.
Radni odnosi u FBiH
str. 116 – 126.
Radni odnosi u RS
str. 127 – 136.
Porezi i finansije
str. 137 – 146.
Info stranica
str. 147 – 157.