Časopis Pravo i finansije – Decembar 2020.

Sadržaj: Časopis Pravo i finansije – Decembar 2020.

Časopis Pravo i finansije – Decembar 2020.

PRAVO

Oglašavanje lijekova u BiH

Mr. Hadžimusić Adnan

Kao i ostala roba i lijekovi su zauzeli značajno mjesto na tržištu te postali predmetom široke potrošnje. U cilju povećanja potrošnje lijekova, proizvođači obavljaju promotivne aktivnosti kojima nastoje javnost upoznati sa svojim lijekom. Kako su lijekovi namijenjeni za liječenja i poboljšanje zdravlja pojedinca, te time i cijele zajednice, a prepisuju se i preporučuju pretežno od strane medicinski obrazovanih stručnjaka, njihov promet podliježe određenim ograničenjima. Tako je i njihovo oglašavanje, tj. predstavljanje javnosti zakonski regulisano i mora biti u skladu s određenim načelima i smjernicama.

Način na koji se može obavljati oglašavanje i informisanje o lijekovima u BiH je definisan Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH i pratećim pravilnikom te donosi načela i smjernice za oglašavanje lijekova široj javnosti, tj. stanovništvu i stručnoj javnosti, odnosno medicinskim radnicima koji učestvuju u procesu izdavanja lijekova krajnjem korisniku

str. 11 – 17.

RADNO PRAVO

Postupanje poslodavaca pri reintegraciji radnika u radni odnos na osnovu sudske odluke

Danijela Radonić, dipl. iur. i mr. Dunja Čavka, sudski vještak ekonomske struke

Donošenje presude u radnom sporu kojom se utvrđuje da je nezakonit otkaz ugovora o radu i poništeno rješenje o otkazu poslodavcu nameće određene obaveze nakon pravnosnažnosti presude u cilju njenog provođenja. Reintegracija radnika u radni odnos u teoriji je obrađena sa više aspekata. Pažnja autorica u ovom članku je usmjerena i na praktična pitanja provođenja sudske odluke radi reintegracije radnika u proces rada. Dugo (višegodišnje) trajanje radnog spora otežava poslodavcu snalaženje u masi relevantnih propisa. Stoga su u članku obaveze poslodavca obrađene sa praktičnog aspekta kako bi se olakšalo postupanje prilikom reintegracije radnika

str. 18 – 28.

Prenošenje godišnjeg odmora u narednu godinu

Jusuf Brkić, dipl. iur.

Zakonom o radu propisano je da se godišnji odmor može koristiti u dva dijela, sa tim što se trećim dijelom može smatrati jedan dan od godišnjeg odmora koji je poslodavac dužan odobriti radniku kad on to želi, uz obavezu da radnik o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora od najmanje 12 radnih dana u tekućoj godini nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu. Cilj ovog teksta jeste da se čitatelji detaljnije upoznaju sa korištenjem godišnjih odmora u dijelovima, te da na praktičnim primjerima vidimo u kojim slučajevima se to može ostvariti, a kada ne

str. 29 – 33.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Jedan od načina prestanka ugovora o radu je sporazum ugovornih strana, koji podrazumijeva saglasnost volja poslodavca i radnika da ugovor o radu, koji su saglasnošću volja zaključili, prestaje da važi. Predstavljeni su pojam, inicijativa, sadržaj i forma sporazuma i negativne strane sporazuma o prestanku ugovora o radu

str. 34 – 38.

Prednosti pri zapošljavanju u odgojno-obrazovnim ustanovama u R Hrvatskoj

Alan Vajda, mr. iur.

Tekstom prikazujemo uvjete za ostvarivanje prava na prednost pri zapošljavanju u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj, što je regulirano Zakonom o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina

str. 39 – 46.

POREZI

Oporezivanje prihoda „samozaposlenih“ lica (freelancera)

Momir Stefanović, dipl. oec.

Freelancing kao povremena honorarna djelatnost čiji su nosioci fizička lica kao slobodni poslovni saradnici – freelanceri, iako egzistira dosta dugo, došla je do izražaja u posljednijh desetak godina, posebno nakon snažnije primjene digitalnih tehnologija. U Federaciji BiH freelenceri su predmet pažnje stručne, pa i šire javnosti postali posebno nakon datog Mišljenja Federalnog ministarstva finansija iz 2018. godine o naćinu oporezivanja prihoda od druge povremene samostalne djelatnosti (u koje spadaju i prihodi freelencera).

Freelenceri se definišu kao slobodni nezavisni profesionalci (“slobodni radnici”) koji upravljaju svojim vremenom i nude svoje znanje neposredno klijentima (u našim uslovima najčešće nerezidentima Federacije BiH), koji se ne vežu ugovorom o radu niti mjestom rada.

Sa stanovišta oporezivanja prihoda, djelatnost freelancera se podvodi pod jednu od kategorija koje poznaju propisi o porezu na dohodak (nesamostalni rad, samostalni rad, povremeni samostalni rad). Najčešće se ovi poslovi tretiraju kao samostalni rad bilo trajnijeg karaktera (što pretpostavlja obavezu registracije) ili kao rad povremenog karaktera (rad koji se ne registruje, ali se prijavljuje poreskim organima). U praksi se javlja problem razgraničenja šta je to rad u kontinuitetu a šta nije iz razloga što propisi nisu dali odgovor na ovo pitanje.

str. 47 – 54.

FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO

Promjene u finansijskom izvještavanju i reviziji usljed pandemije izazvane COVID-19

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Pandemija uzrokovana pojavom virusnog oboljenja COVID-19 dovela je do vanrednih okolnosti i mnogih ekonomskih posljedica koje su rezultirale potpunim prestankom ili značajnim smanjenjem poslovanja i prihoda većine poslovnih subjekata ili preduzeća. Zbog takvih okolnosti došlo je do promjena u finansijskom izvještavanju kroz izmjene Međunarodnih računovodstvenih standarda i Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, promjena u postupcima revizije, poteškoća u procjeni novčanih tokova i rizika poslovanja, te ispunjenja principa vremenske neograničenosti poslovanja.

Unutar pomenutih ekonomskih posljedica posebnu poteškoću predstavljaju troškovi koji nisu u direktnoj vezi sa dinamikom poslovnih procesa i poslovnih aktivnosti. Jedan od takvih je i trošak najma, pri čemu je problematika dodatno usložnjena time što su pozicije i interesi ugovornih strana u okolnostima vanrednog stanja različiti, odnosno suprotni. Pitanje koje se postavlja je postoji li trenutno rješenje za ovakve situacije sa ekonomskog i pravnog aspekta.

Ekonomski učinci i posljedice COVID-19 se neminovno reflektiraju na procjenu i planiranje novčanih tokova, finansijsko izvještavanje, procjenu principa vremenske neograničenosti poslovanja i reviziju preduzeća pogođenih pandemijom.

str. 55 – 64.

Računovodstvo goodwill-a

Sabina Džanović, mr. ecc.

Goodwill predstavlja specifičan oblik nematerijalne imovine, koja nastaje prilikom poslovnih kombinacija i utvrđuje se pri prvom konsolidovanju kapitala (imidž i prestiž kompanije, kupci, organizacija i menadžment, kvalitet proizvoda, prodajna mreža itd).

U ovom članku predstavljen je pojam i način identifikacije goodwill-a, pravila početnog priznavanja i vrednovanja nakon početnog priznavanja, u skladu sa MSFI 3 – Poslovne kombinacije i MRS 36 – Umanjenje vrijednosti imovine i dr. pitanja uređena MRS/MSFI. Također, računovodstveni tretman goodwilla shodno MSFI za MSS je sastavni dio ovog članka.

str. 65 – 69.

Planiranje aktivnosti stjecanja i spajanja preduzeća

Dr. sc. Jozo Piljić

Svrha je rada prikazati akvizicijski proces sa motrišta planiranja različitih aktivnosti tokom svih faza njegove provedbe. Poseban naglasak stavljen je na akvizicijski plan kako bi se očitovala njegova uloga i značaj za uspjeh akvizicije. Cilj je rada istražiti međuovisnost planiranja i provedbe akvizicijskih procesa radi utvrđivanja slabih tačaka i mogućnosti poboljšanja rezultata budućih akvizicija

str. 70 – 76.

JAVNE NABAVKE

Interna revizija javnih nabavki

Milada Mujčin, dipl. oec.

U članku se pojašnjava konkretna problematika vezana za praktična pitanja i izazove u obavljanju interne revizije. Kroz konkretan primjer obavljanja revizije javnih nabavki u ugovornim organima, autor daje odgovore – na koji način obaviti internu reviziju, te povezati ciljeve revizije sa ciljevima poslovanja ugovornog organa. Postupak obavljanja revizije je detaljno pojašnjen, počevši od utvrđivanja kontrolnih ciljeva, formuliranja nalaza i navođenja preporuka interne revizije. Polazeći od ciljeva revizije, tu se pojašnjava suština pristupa revizora utvrđivanju činjeničnog stanja u ovoj visokorizičnoj oblasti, kako sa finansijskog, tako i sa regulatornog aspekta poslovanja.

U tekstu se navodi da prikazi podataka i činjenica u izvještaju trebaju korisnicima izvještaja (rukovodstvo, nadležne institucije i dr.) omogućiti jasan uvid u stanje i utvrđene nepravilnosti i specifičnosti, ukoliko postoje. Nadalje, kada je riječ o dokazima, ističe se da oni moraju biti dovoljni i pouzdani, a sve navedene preporuke interne revizije – provedive, jasne i nedvosmislene, te kao takve doprinijeti ispunjavanju opštih i specifičnih ciljeva ugovornih organa

str. 77 – 80.

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke

str. 81 – 92

Radni odnosi FBiH

str. 93 – 103.

Radni odnosi RS

str. 104 – 108.

Porezi i finansije

str. 109 – 120.

Info stranica

str. 121 – 131.

BIBLIOGRAFIJA

str. 132 – 136.

Nazad