Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Juli/Avgust 2021.
Radmila Puzić, dipl.iur.
Autorica govori o inspekcijskom nadzoru nad primjenom propisa iz oblasti zapošljavanja, radnih odnosa i zaštite na radu koju vrše inspektori Inspektorata na teritoriji Republike Srpske, a poslove inspekcijskog nadzora, kao povjerene poslove, na teritoriji jedinice lokalne samouprave vrše inspektori u jedinicama lokalne samouprave u zvanju inspektor rada. Inspektor u obavljanju nadzora samostalno vodi postupak, donosi rješenje i preduzima mjere i radnje u okviru svojih prava, dužnosti i ovlašćenja utvrđenih Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj i drugim propisima.
S obzirom na prirodu i karakteristike svijeta rada u doba pandemije, odgovor na situaciju obično predvodi vlada Republike Srpske. Pošto se pandemija odnosi na ljudsku zajednicu, naučne aspekte obično predvode stručnjaci iz oblasti javnog zdravlja. Politike javnog zdravlja za borbu protiv pandemije poput COVID-19 imaju značajan uticaj na radna mjesta. Važno je da ove politike u obzir uzmu efekat na politike profesionalnog zdravlja. Politike, prakse, procjene rizika i drugi sistemi za upravljanje na većini radnih mjesta ne bi obično trebali u obzir uzimati potrebu za upravljanjem rizikom od infekcije one vrste kakvu predstavlja COVID-19.
str. 11 – 22.
Mr.sc. Kenan Spahić
Polovinom maja 2021. godine, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u parlamentarnu proceduru uputilo je izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj 13/18). Formalni razlog za izmjene ovog propisa se nalazi u činjenici da su, već prilikom usvajanja Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, oba doma Parlamenta Federacije BiH donijela su Zaključak i zadužila resorno ministarstvo, odnosno Vladu Federacije BiH da prati primjenu novog zakona, te da u slučaju potrebe i određenih problema u primjeni sačini izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Sa tim u vezi, napominjemo da u primjeni ovog vrlo složenog propisa nije bilo većih problema, što govori u prilog činjenici da je u stručnom smislu zakon dobro i temeljno pripremljen. Međutim, sudska praksa, odnosno odluke najviših sudskih instanci (Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj: AP-4077/16 od 11. 10. 2018. godine i presuda Ustavnog suda Federacije BiH, broj: U-36/18 od 12. 11. 2019. godine) stvorile su obavezu izmjene pojedinih zakonskih rješenja. Također, predmetne izmjene zakona obuhvatile su i određena preciziranja normi kako bi se izbjeglo različito tumačenje pojedinih odredbi. U tekstu se daje pregled predloženih izmjena s obrazloženjem istih.
str. 23 – 27.
Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.
Autorica objašnjava pojam invalidnosti, u koju spada i utvrđena promijenjena radna sposobnost radnika, uzroke invalidnosti, prava i obaveze poslodavca i radnika u vezi sa promijenjenom radnom sposobnošću, posljedice koje proističu iz neprimjenjivanja odredba zakona, odnosno neprihvatanja obaveza koje proističu iz zakona, kao i na obaveze poslodavca u slučaju da radniku prijeti neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ili ako se radniku, koji radi na poslovima sa povećanim rizikom, na periodičnom ljekarskom pregledu, utvrdi da je izgubio potrebnu zdravstvenu sposobnost za rad na tim poslovima
str. 28 – 35.
Danijela Radonić, dipl. iur.
Već drugi put u posljednje tri godine u Republici Srpskoj dolazi do institucionalnog povećanja plate. U radu se analizira uticaj ovih izmjena propisa na materijalni položaj radnika. Izmjena visine ličnog poreskog odbitka predstavlja mjeru poreske politike. U značajnoj mjeri će i povećanje iznosa najniže plate uticati na poboljšanje položaja radnika koji za svoj rad primaju najnižu platu. Iznos najniže plate je dostatan za četvrtinu prosječne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu. Potreba usklađivanja sa novim propisima nameće poslodavcima da provedu procedure izmjene ugovorenih uslova rada, kao i da Poreskoj upravi Republike Srpske dostave izmjene propisanih obrazaca
str. 36 – 43.
Vladislava Tadić, dipl. iur.
Zaštita na radu seže u daleku prošlost, ali napredak u svim sferama društva i zaštita na radu je našla svoje mjesto. Značajna uloga zaštite na radu u Republici Srpskoj ogleda se kroz zakonsku regulativu, Zakon o zaštiti na radu i niz podzakonskih akata koji regulišu ovu materiju. Autorica u tekstu daje osnovne informacije o podzakonskim aktima koji su u primjeni u cilju zaštite i zdravlja radnika. Autorica napominje da je bitno da poslodavac poštuje zakonsku regulativu, primjenjuje preventivne mjere i tehnička uputstva kada je u pitanju korišćenje opreme za rad i svih drugih standarda iz oblasti zaštite na radu.
str. 44 – 47.
Jasmina Skopljak, dipl.iur.
U radu autorica razmatra uslove i pravila vezana za donošenje presude zbog propuštanja, pobijanje presude zbog propuštanja, dileme i opravdanost ovog zakonskog rješenja sa stanovišta zaštite osnovnih ustavnih prava i druga pitanja od značaja za naslovljenu temu.
Od 2003. godine do danas parnično zakonodavstvo pretrpjelo je određene izmjene u cilju postizanja efikasnosti parničnih zakona, međusobnog usaglašavanja i otklanjanja onih odredbi koje su u praksi pokazale svoje manjkavosti. Također, novo reformsko parnično zakonodavstvo od 2003. godine uvodi i novu vrstu presude kojom se sankcioniše tuženi koji u zakonom predviđenom roku ne odgovori na tužbu. Sankcija za ovo pasivno držanje tuženog je presuda zbog propuštanja.
str. 48 – 54.
Mehmed Budić, bachelor ekonomije
Rezervisanja za naknade zaposlenicima prilikom odlaska u penziju vrši se primjenom aktuarskih tehnika procjene. Pravno lice ima obavezu da u cijelosti diskontuje obavezu na osnovu primanja zaposlenih koji će isplatiti u budućim periodima. Računovodstvenim politikama će odrediti da li će primjenjivati u potpunosti odredbe MRS 19 i pri tome prikazivati aktuarske dobitke ili gubitke u okviru sveobuhvatnog rezultata. Primanja zaposlenih obuhvataju sve oblike naknada koje se zaposlenima daju u razmjenu za njihov rad i klasifikuju se na kratkoročna primanja zaposlenih, primanja po prestanku zaposlenja, ostala dugoročna primanja zaposlenih i otpremnine. Otpremnine prema MRS 19 smatraju se posebnom kategorijom primanja zaposlenih. Osnovni razlog za to je činjenica da otpremnine za razliku od ostalih primanja zaposlenih, ne predstavljaju naknadu za rad ili usluge zaposlenih, već naknadu po osnovu prestanka zaposlenja.
str. 55 – 62.
Miroslav Brkić, dipl. ecc.
U Republici Srpskoj usvojen je set propisa koji imaju za cilj rast plata u 2021. godini. Prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna plata nakon oporezivanja za mjesec april 2021. godine iznosi 978 KM, odnosno bruto plata u iznosu od 1.518 KM. Dalje povećanje plate planirano je putem povećanja plata u javnom sektoru Republike Srpske, povećanja najniže plate, te izmjene propisa koji se odnose na oporezivanje dohotka i obračun doprinosa. Također, privredni subjekti koji povećaju plate u prvom polugodištu 2021. godine imaju mogućnost da podnesu zahtjev za dodjelu podsticaja, u skladu sa Zakonom o podsticajima u Republici Srpskoj.
str. 63 – 70.
Prof. dr.sc. Jozo Piljić
Suvremene uvjete poslovanja karakterizira financijska nesigurnost i nestabilnost. Privredna društva su sve više podložna nezakonitim radnjama i manipulacijama. Brojni su financijski skandali i prijevare. Menadžment ima jake motive za stvaranje što povoljnije slike o izvještajnom subjektu. Beneish je vršio istraživanje na uzorku od 74 tvrtke koje su manipulirale svoj financijski rezultat, u kojima postoje određene pozicije koje nisu u skladu sa računovodstvenim standardima, kako bi financijski izvještaji pokazivali realan financijski rezultat poslovanja poduzeća. Model se sastoji od osam pokazatelja financijske analize, koji se stavljaju u omjer tekuće godine u odnosu na prethodnu (i obrnuto).
str. 71 – 74.
Momir Stefanović, dipl. oec.
Izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode u 2013. godini propisana je mogućnost potpunog ili djelimičnog otpisa zateznih kamata nastalih po osnovu dospjelih, a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na kraju 2011. odnosno 2012. godine uz uslov da se glavni dug na koji se odnosi kamata izmiri do kraja 2014. odnosno do kraja 2015. godine. Ova pogodnost imala je, s jedne strane, za cilj da se poreznim obveznicima koji imaju teškoće u poslovanju zbog nemogućnosti da blagovremeno izmiruju dospjele obaveze po osnovu javnih prihoda pomogne u prevazilaženju takvog stanja, a da se, s druge strane, pospješi izmirivanje glavnog duga sa pozitivnim odrazom na budžete svih nivoa vlasti. O suštini odredbi Zakona koje se odnose na otpis zatezne kamate i o načinu ostvarivanja prava na otpis biće više riječi u nastavku teksta.
str. 75 – 79.
Ivana Grgić, dipl. ecc.
Ugovorni organi i ponuđači veoma često u toku ocjene ponuda koriste elektronsku poštu (u daljem tekstu: e-mail) kao sredstvo komunikacije tokom ocjene ponuda i za dostavljanje odluke o rezultatima postupka nabavke (zahtjev za pojašnjenje ponude, pojašnjenje ponude, zahtjev za saglasnost na ispravku matematičkih grešaka, saglasnost na ispravku matematičkih grešaka, dostavljanje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača sa zapisnicima o ocjeni ponuda, dostavljanje odluke o poništenju postupka nabavke sa zapisnikom o ocjeni ponuda i odgovarajućim prilozima, zahtjev za uvid u ponude i odgovor na zahtjev za uvid u ponude, itd.). Odredbe Zakona o javnim nabavkama poznaju i dozvoljavaju e-mail kao sredstvo komunikacije, međutim, postoje određene specifičnosti kod dostavljanja pismena putem e-maila, kod kojih se rokovi računaju u odnosu na dan dostavljanja.
Budući da je praksa pokazala da mali broj ugovornih organa i ponuđača traži pisanu potvrdu prijema e-maila, te da, i kada se traži potvrda prijema e-maila, strana kojoj se mail šalje iz različitih razloga ne želi da pošalje potvrdu prijema e-maila ili npr. potvrdu prijema e-maila šalje sa zakašnjenjem, što dovodi do problema prilikom računanja rokova za postupanje i/ili blagovremenosti radnji koje se preduzimaju, a u vezi su sa dostavljenim pismenima.
U cilju prevazilaženja navedenih problema u radu se prikazuje opcija automatske potvrde o isporuci e-maila, koju mogu da koriste i ugovorni organi i ponuđači, te se ukazuje na prednosti korišćenja ove opcije.
str. 80 – 84.
Predrag Krsmanović, sudija Kantonalnog suda
Sudska praksa obuhvata:
str. 85 – 92.
Javne nabavke – str. 93. – 104.
Radni odnosi RS – str. 105. – 113.
Radni odnosi RS – str. 114. – 125.
Porezi i finansije – str. 126 – 137.
Info stranica – str. 138. – 148.