PITANJE: Naime, kao što je već poznato godišnji odmor se koristi , a kako je propisano Zakonom o radu F B i H u dva dijela. Prvi dio u trajanju od najmanje 12 dana u kontinuitetu, u jednoj kalendarskoj godini, a drugi dio (ostatak) u kontinuitetu najdalje do 30.06. naredne kalendarske godine. Obzirom da u obrazovanju, radnici koji koriste rade izvan nastavnog procesa (sekretari, finansijski radnici, tehničko osoblje…) , koriste na takav način godišnji odmor (izuzetak su nastavnici, kojima je lex specialis propisom) utvrđeno 35 dana i isti u pravilu koriste tokom ljetnog raspusta učenika. Dok ovi ostali koriste u trajanju do 30 dana, na način kako smo naprijed pomenuli. Međutim, u korištenju godišnjih odmora, a zbog specifičnosti poslova pogotovo (sekretara i finansijskih radnika), javlja se problem oko korištenja drugog dijela godišnjeg odmora u kontinuitetu. Jedva se iskoristi i prvi dio u trajanju od 12 dana minimalno, a da ne govorimo o drugom dijelu do 30.06. Jednostavno se ne može ostatak, npr. od 18 dana koliko je jednom sekretaru ili finansijskom radniku ostalo iskoristiti kontinuirano. Moglo bi u prekidu, da se koristi u više navrata (po 5 dana, 4 ili tri ili pak po jedan dan) pa da se tako ispoštuje sve do 30.06. Sve ovo povlači donošenje i više rješenja, što je kontradiktorno sa Zakonom o radu. Naime, popularno “kvitanje” godišnjih odmora, nije pravilno (da se radniku izda rješenje, pa da isti dolazi na posao, da se tako evidentira u evidenciji o radnom vremenu, a poslije da ne dolazi na posao, a da mu se to evidentira kao da radi) i nije to uredu. Šta ako se radnik povrijedi i sl? Na kraju to neće ispoštovati svaki direktor. Tako da nas interesuje, da li je moguće kolektivnim ugovorom način korištenja godišnjih odmora drugačije urediti (npr. da radnik koristi godišnji odmor u dva ili više dijelova, prvi dio u kontinuitetu u trajanju od 12 dana, a drugi dio isto u kontinuitetu, a ako ne može na takav način, da drugi dio koristi na pisani zahtjev radnika i uz saglasnost poslodavca u više dijelova?) Također, da li je prednje opisani način korištenja godišnjih odmora, moguće urediti Pravilnikom o radu poslodavca, ako to nije već kolektivnim ugovorom uređeno (granskim)? Sve to iz razloga da se na radnika primjenjuje princip primjene povoljnijeg prava utvrđen Zakonom, i da li bi ovakav način uređenja godišnjih odmora pomenutim podzakonskim aktima bio izričito zabranjen Zakonom o radu?