Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Novembar 2023.
Upravni postupak ispravke greške u katastru nepokretnosti
Povlačenje tužbe u parničnom postupku
Prava zaposlene žene za vrijeme trudnoće i nakon rođenja djeteta
Izmjene i dopune ugovora o javnoj nabavci – Aneks ugovora o javnoj nabavci
Računovodstveni tretman državnih donacija
Analiza troškova u poslovanju društva
Kvalificirana elektronska potvrda
Utjecaj poslovne etike na uspješnost poslovanja
Priredio: Faruk Latifović – sudija
Javne nabavke – str. 122. – 138.
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 139. – 153.
Radni Odnosi u Federaciji BiH – str. 154. – 169.
Računovodstvo i finansije FBiH – str. 170. – 186.
Jasmin Mehmedović
Predmet rada je upravni postupak ispravke greške, nedostataka i propusta u podacima o nepokretnostima. Katastar nepokretnosti u najkraćem rečeno jeste registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima. Radi se o osnovnom registru, javnog karaktera, za ovu vrstu podataka. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove je upravna organizacija u čiju nadležnost i djelokrug poslova između ostalog spadaju poslovi premjera i osnivanja, kao i obnove katastra nepokretnosti. S tim u vezi obaveza Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u postupku održavanja katastra nepokretnosti jeste da po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke (možda bi bilo ispravnije kazati po službenoj dužnosti povodom zahtjeva stranke) ispravlja greške, nedostatke i druge propuste u podacima o nepokretnostima, koji su sa sigurnošću utvrđeni.
U radu ćemo prezentirati osnovne informacije o katastru nepokretnosti, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, elaborirat ćemo najčešće vrste grešaka, nedostataka i propusta u katastarskom operatu, pravno dozvoljene načine otklanjanja grešaka, prije svega prvostepeni, ali i drugostepeni upravni postupak i konačno upravni spor, uz prezentaciju primjerenih stavova upravne i sudske prakse kod nas i u okruženju.
str. 14 – 25.
Dušan Đuričić
Kao što je poznato, parnični postupak se pokreće tužbom, čime se aktivira i čitav niz radnji koje se preduzimaju sukcesivno, shodno odredaba Zakona o parničnom postupku. Kao što do pokretanja parničnog postupka dolazi radnjom tužioca (podnošenjem tužbe), tako i do prestanka postupka dolazi radnjom tužioca (povlačenjem tužbe). Povlačenje tužbe je dispozitivna parnična radnja koju preduzima osoba koje je pokrenula parnični postupak, a kojom se de facto odustaje od traženja da sud donese odluku po zahtjevu sadržanom u tužbi. Povlačenje tužbe za sobom nosi određene pravne posljedice, o čemu će biti govora u nastavku teksta.
str. 26 – 29.
Sanel Duranspahić
Predmet rada su dva temeljna načela Zakona o upravnom postupku (Službene novine Federacije BiH, broj 2/98, 48/99 i 61/22) načelo materijalne istina iz člana 7. navedenog Zakona i načelo ocjene dokaza iz člana 9. istog Zakona. Zakon o upravnom postupku pravno reguliše cijeli postupak od podnošenja zahtjeva do izvršenja. Upravni postupak predstavlja složenu dinamičnu cijelinu te su osnovna načela „noseća konstrukcija“ procesnog prava. Pod materijalnom istinom podrazumjevamo stvarnu istinu a to je istina koja se zasniva na stvarnome činjeničnom stanju. Organ u upravnom postupku mora da utvrdi istinu i odluku donose na temelju materijalnih zakona koji sadrže norme imperativnog karaktera. Budući da organ mora primjeniti odredbe koje imaju imperativni karakter, on mora imati i istražno ovlaštenje kako bi činjenice potpuno i pravilno utvrdio. Činjenice na osnovu kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima. Kao dokazno sredstvo upotrijebit će se sve što je podesno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju. Odlučivanje o tome koje su činjenice pravno relevantne za rješavanje određenog pravnog odnosa spada u ocjenu organa odnosno službene osobe. Bez utvrđenja činjeničnog stanja ne može se donijeti pravilna i na zakonu zasnovana odluka. Organ nije vezan za procesnu građu koju mu stranke dostave već je ovlašten da po službenoj dužnosti prikuplja i izvodi dokaze. U upravnom postupku organ nije vezan razlozima navedenim u podnesenom zahtjevu nego granicama postavljenog zahtjeva. Službena osoba ima široke ovlasti, ali i obaveze tokom postupka kako bi se ostvario cilj postupka a to je utvrđivanje materijalne istine.
str. 30 – 39.
Ljiljana Ćehajić
Autorica u ovom tekstu analizira prava zaposlene žene za vrijeme trudnoće i nakon rođenja djeteta, u radnim, socijalnim i zdravstvenim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine i međunarodnim konvencijama koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina.
str. 40 – 50.
Alan Vajda
Navedenim stručnim tekstom autor prikazuje postupak obveze donošenja Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu koju je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo na prijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine sukladno odredbama Zakona o strancima (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 88/2015. i 34/2021.), a koja je objavljena u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine broj 70/2023. od 10. listopada 2023. godine.
str. 51 – 62.
Ervin Kreševljaković
Izmjene i dopune ugovora o javnoj nabavci robe, usluga i/ili radova uvijek su bile intrigantne i privlačile su pažnju, pa i izazivale različite kontroverze u smislu pravilnog tumačenja te konkretnog postupanja u praksi. Osnovna karakteristika javnih nabavki je da se, uz pridržavanje općih principa javnih nabavki: transparentnost, jednak tretman, nediskriminacija, pravična i aktivna konkurencija, sve s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom, vrši nabavka roba, usluga i/ili radova na način da se zadovolji opšteprihvaćeni kriterij „najbolja vrijednost za novac“. U tom smislu pitanje izmjene i dopune već zaključenog ugovora o javnoj nabavci i to bez obaveze provođenja novog postupka javne nabavke, te sam način (procedura) po kojoj će se sve to provoditi, ima izuzetnu važnost. Znajući da su upravo izmjene i dopune zaključenih ugovora o javnoj nabavci nerijetko predmet raznoraznih koruptivnih radnji i pogodovanja to je ovom pitanju potrebno pokloniti neophodnu pažnju.
str. 63 – 73.
Mirna Pajević Rožajac
Državne donacije, bespovratna davanja ili bespovratni poticaji su finansijske potpore kojima država potiče ciljane tržišne grupe koje zbog načina poslovanja, poslovnog okruženja ili drugih razloga nisu dovoljno profitabilne, ili nisu pogodne za investicije. Državne donacije imaju mnogo oblika koji se razlikuju po vrsti i uslovima uz koje se daju.
Bespovratna ili nepovratna sredstva su sredstva koja imaju tačno određenu namjenu i moraju se utrošiti i pravdati u tačno određenom roku, te se ne moraju vratiti ako su pravilno utrošena. Državne donacije na određeni način predstavljaju novac u nekom od svojih pojavnih oblika, te imaju unaprijed određenu namjenu koja se po pravilu ne može mijenjati.
Računovodstveni standardi koji tretiraju tematiku državnih donacija su Međunarodni računovodstveni standard 20 – Računovodstvo državnih bespovratnih davanja i objavljivanje državne pomoći i Odjeljak 24 Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja za mala i srednja preduzeća.
Preduzeća državne donacije trebaju mjeriti po fer vrijednosti potraživanih ili primljenih sredstava.
Državne donacije se ponekad nazivaju drugim imenima, kao što su grantovi, bespovratna pomoć, podsticaji, subvencije ili premije.
str. 74 – 84.
Jozo Piljić
Troškove je moguće klasificirati i grupirati na različite načine, ovisno o tome koji su ciljevi toga i što se određenom konfiguracijom želi postići. Troškovi se mogu klasificirati: po prirodnim vrstama, po troškovnim centrima, po nositeljima, prema vremenskoj dimenziji, s obzirom na odgovornost uprave, prema potrebama donošenja dugoročnih i kratkoročnih poslovnih odluka.. Upravljanje troškovima i analiza troškova kao jedan od značajnijih računovodstvenih procesa ima mnogostruke ciljeve: npr. planiranje i budžetiranje troškova, procjenjivanje budućih rezultata, dostupnost troškova u granicama koje su dozvoljene, racionalizacija troškova, izbor odgovarajućih poslovnih alternativa i potrebnih korektivnih postupaka, distribucija odgovornosti za troškove i slično.
str. 85 – 94.
Samira Memić
Imajući u vidu da je opredjeljenje Uprave za indirektno oporezivanje digitalizacija poslovnih procesa gdje god je to moguće, a sa ciljem olakšanja u funkcionisanju poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini, odnosno olakšanja u ostvarivanju prava i obaveza učesnika u postupcima koji se vode kod Uprave za indirektno oporezivanje, UIO je maksimalno usmjerila ljudske i tehničke resurse kako bi se, u što kraćem roku, osigurale normativne i tehničke pretpostavke za informatizaciju što većeg broja poslovnih procesa a što, između ostalog, podrazumijeva i osiguravanje uslova za prihvatanje elektronskih dokumenata koji su izdati od drugih subjekata, a koji su potpisani kvalificiranom elektronskom potvrdom.
Postavlja se pitanje, koje aktivnosti su preduzimane na uređenju elektronskog poslovanja sa Upravom za indirektno oporezivanje? U ovom članku, autor pokušava dati odgovor da riješi dileme poreskih obveznika.
str. 95 – 103.
Asja Gojačić
Zacijelo, aksiologija nas uči da su vrijednosti temelj humanističkog morala koje stručno i disciplinarno nazivamo etikom, odnosno sveopćim etičkim pogledom na svijet. Etičke vrijednosti zapaženo utječu na formiranje stavova koje naziva obvezujućim profesionalnim i uopće društvenim kodeksom koji se odgovorno odnosi prema dužnostima kao i postupku odlučivanja. U tom smislu, put do praktične etike vodi preko razumijevanja teorijske etike. To je put da se izgrade široka i precizna etička gledišta, kako pojedinca, tako i kolektiviteta. U današnjoj privredi oni koji upravljaju odgovorno svjesni su značaja poslovne etike i njene implementacije u svakodnevno poslovanje.
Priredio: Faruk Latifović – sudija
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis