Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Februar 2024
Troškovi parničnog postupka kod mjere osiguranja i protivtužbe: analiza nove sudske prakse
Ciljevi upravljanja državnom (javnom) imovinom
Vještačenja nematerijalne štete
Disciplinska odgovornost državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine
Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01.01.2024.godine
Utvrđivanje iznosa državne pomoći sadržane u garancijama
Javne nabavke – str. 136 – 150.
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 151 – 167.
Radni odnosi u FBiH – str. 168 – 182.
Zaštita ličnih podataka – str. 182 – 197.
Adis Poljić
Predmet rada je analiza odlučivanja o troškovima parničnog postupka kod mjere osiguranja i protivtužbe. Radi se o specifičnim slučajevima u kojima se ne može odlučivati o troškovima kao u općem parničnom postupku. Upravo specifičnosti ovih parničnih postupaka su doveli do različite sudske prakse. Različita sudska prakse ne zavređuje uvijek potrebu njene analize, ali kada je u pitanju sudska praksa vrhovnog suda u tom slučaju je neophodna njena analiza posebno kada u većoj mjeri odstupa od prethodne sudske prakse. Novija sudska praksa Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o troškovima parničnog postupka odstupa od ranije sudske prakse o troškovima u postupku za donošenje mjere osiguranja i protivtužbe, zbog čega je predmet analize ovog rada. Na kraju se dolazi do zaključka da ovu praksu treba prihvatiti u vezi troškova kod mjere osiguranja, ali ne treba prihvatiti kod protivtužbe.
str. 14 – 25.
Elvedin Jusufbašić
U analizi će se predstaviti ciljevi upravljanja državnom imovinom. Strateško postavljanje ciljeva kod upravljanja državnom imovinom je stvar dobre prakse, radi optimizacija iskorištavanja imovine države. Upravljanje imovinom države je u funkciji ostvarivanju javnog interesa građana, a država taj interes treba da zaštiti i ostvaruje. Prikazaće se pregled mogućih i prihvatljivih strateških ciljeva upravljanja državnom imovinom. Daće se kratki osvrt na upravljanje državnom imovinom u složenim državama i kao primjer navešće se pojedine države. Daće se preporuke o ugrađivanju ciljeva o upravljanju državnom imovinom kroz principe ili načela budućeg zakona o državnoj imovini u Bosni i Hercegovini.
str. 26 – 36.
Asja Gojačić
Domaća sudska praksa i dalje trpi posljedice neuređenosti u oblasti vještačenja nematerijalne štete, a koje se ogledaju u nepostojanju opšteprihvaćenih kriterijuma i standarda čije poštovanje bi onemogućilo preveliku subjektivnost vještaka. Pretjerana subjektivnost u procjenama i mišljenjima vještaka neminovno vodi neprihvatljivo velikim razlikama u mišljenjima različitih vještaka po istom pitanju. Takvo stanje u oblasti vještačenja nikako ne pomaže sudu u donošenju pravične presude a što bi trebao biti imperativ i osnovna ideja same institucije vještačenja. Naprotiv, postaje kontraproduktivno, i unosi zbrku i zbunjuje sudije te nepotrebno uzrokuje dodatne troškove. Ponuđena rješenja mogu biti različita ali osnovni cilj im je izvjesno ujednačavanje kriterijuma i usklađivanja načina ocjenjivanja oštećenja zdravlja, pri čemu se ne smije izgubiti iz vida potreba- individualnog pristupa svakoj oštećenoj osobi.
str. 37 – 45.
Jovana Tešnjak
Farmaceutsko pravo spada u red mladih pravnih grana pred kojima je grandiozna i predvidljiva budućnost. S obzirom na činjenicu to da je farmaceutsko pravo pravi rezervoar mogućih istraživanja, u ovom radu pokušala sam da odgovorim na tri nedoumice naznačene u naslovu – da li je lijek stvar ili nije, u slučajevima odgovornosti, da li je element krivice prisutan ili ne, te koja je uloga instituta štete u ovoj specifičnoj oblasti sa razlikovanjem između onoga što je uređeno klasičnim pravnim normama i onoga što je uređeno normama Građanskog prava u užem smislu.
Istraživanjem sam dobila potvrdu da je Farmaceutsko pravo ili Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”, br. 58/2008) kao dio medicinskog i/ili zdravstvenog prava, vrlo mlada grana prava, koja je i dalje veoma podstandardna i (pre)snažno zavisi od drugih, klasičnih, starijih i tradicionalnih grana prava, pre svega od građanskog prava.
str. 46 – 51.
Rialda Ćorović
U radu se daje prikaz pravnog uređenja instituta disciplinske odgovornosti državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine. U uvodnom dijelu rada se navodi zakonska definicija pojma državnog službenika i zaposlenika i definira predmet regulisanja zakona i podzakonskih akata u navedenoj oblasti. U središnjem dijelu rada autorica opisuje tok i pravila prvostepenog i drugostepenog disciplinskog postupka, povrede radne dužnosti i disciplinske mjere i disciplinske kazne. U završnom dijelu rada autorica daje prikaz izvršenja disciplinskih mjera izrečenih u disciplinskom postupku, te odredbi o zastari pokretanja i vođenja disciplinskog postupka i izvršenja disciplinskih mjera. Putem disciplinskog postupka država nastoji potaknuti državne službenike i zaposlenike na odgovoran rad u službi u kojoj obavljaju svoje službene dužnosti da bi se steklo povjerenje u njihov rad, a time i rad cjelokupnog sistema državne uprave.
str. 52 – 68.
Mirna Pajević Rožajac
Računovodstvena profesija u Bosni i Hercegovini je značajno regulisana, te se računovođe, revizori i finansijski djelatnici trebaju pridržavati strogih pravila kada pripremaju finansijske, revizorske i druge izvještaje. U Bosni i Hercegovini još uvijek nije decidno regulisana provjera kvalitete rada računovođa, međutim kako se računovodstvena profesija približava europskim propisima, očekuje se značajnija regulacija ove profesije. Česte pogreške uključuju: pogrešno tretiranje promjene računovodstvene politike, objavljivanje neodgovarajućih računovodstvenih politika, neobjavljivanje povezanih strana, pogreške vezane za prikazivanje dugoročnih obaveza/kratkoročnih obaveza u pogrešnoj grupi, odgođene poreze, pogreške u novčanom toku, pogreške u priznavanju prihoda i potraživanja od kupaca, vrednovanje zaliha i dr.
str. 69 – 84.
Jozo Piljić
U članku se daje kratak presjek obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01.01.2024.godine na osnovu Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini. Porezni obveznici i druge osobe koja se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su izvršiti popis prilikom svakog povećanja visine akcize i/ili povećanja maloprodajne cijene za sve duhanske prerađevine koje se nalaze kod istih na stanju u trenutku povećanja visine akcize i/ili povećanja maloprodajne cijene. Također, u članku se ističe obaveza da se načini popisne liste zaliha duhanskih proizvoda i iste dostaviti UINO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa, te izvršiti obračun razlike akcize na utvrđene zalihe i istu platiti u roku od 10 dana od dana dostave popisnih lista.
str. 85 – 89.
Aleksandar Bozalo
Garancija je instrument osiguranja urednog izvršavanja ugovornih obaveza poslovnih partnera, odnosno način zaštite od rizika neurednog izvršenja tih obaveza. Kada posmatramo državu u svojstvu garanta, garancija može biti pojedinačna ili utvrđena u okviru programa garancija. U slučajevima kada pojedinačna garancija nije u skladu s tržišnim uslovima, tada garancija sadrži državnu pomoć. Ako su ispunjeni svi predviđeni uslovi, te ako je zajmoprimac mali ili srednji privredni subjekt, ne treba se posebno izračunavati godišnja premija, nego se može uzeti premija koja predstavlja tržišnu godišnju premiju, tzv. ,,premija sigurne luke”. U slučaju bilo kakve sumnje kod davaoca državne pomoći da li garancija sadrži državnu pomoć, potrebno je radi pravne sigurnosti o tome podnijeti prijavu Vijeću za državnu pomoć. Korisnik zajma koji je pokriven sa garancijom, nadležnom ministarstvu, davaocu državne pomoći, treba dostaviti zahtjev sa odgovarajućom dokumentacijom u prilogu. Za slučajeve kada se pomoć sadržana u garancijama može podvesti pod pomoći male vrijednosti (de minimis pomoći) kako je to definisano Zakonom o sistemu državne pomoći u BiH, u Federaciji BiH i Republici Srpskoj donijete su posebne Uredbe o uslovima i postupku za dodjelu pomoći male vrijednosti – de minimis pomoć, u kojima su sadržana sva pravila usklađena sa relevantnim odredbama Uredbe Komisije (EU).
str. 90 – 101.
Nermin Jusić
Svako zainteresirano lice može od carinskih organa zatražiti informacije o primjeni carinskih propisa, a takav zahtjev se može prihvatiti samo ako se odnosi na stvarno predviđenu radnju uvoza ili izvoza. Svrstavanje robe u Carinsku tarifu i tumačenje pravila preferencijalnog porijekla robe vrlo često učesnicima vanjskotrgovinskog prometa roba stvara velike teškoće. Da bi se izbjegli nepotrebni nesporazumi, dileme ili čak i tarifni sporovi i troškovi, carinski provedbeni propisi su predvidjeli mogućnost da se od carinskih organa zahtjeva izdavanje obavezujuće informacije o tarifnom svrstavanju robe (OIT) robe u Carinsku tarifu i obavezujuće informacije o preferencijalnom porijeklu robe (OIPP).
str. 102 – 111.
Samira Memić
Svako lice koje u kalendarskoj godini ostvari promet propisan članom 57. stav 1. Zakona o PDV-u, ili je ostvarilo promet manji od zakonom propisanog iznosa, a dokumentacija koju priloži nedvosmisleno ukazuje da će preći prag propisan članom 57. stav 1. Zakona, dužno je podnijeti zahtjev za registraciju najkasnije do 20-og u kalendarskom mjesecu po isteku mjeseca u kojem je ostvaren ili je vjerovatno da će biti ostvaren navedeni promet. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojim se u članu 57. stav 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost prag oporezivanja povećava sa 50.000,00 KM na 100.000,00 KM. U “Službenom glasniku BiH”, broj: 80/23 od 24.11.2023. godine objavljena je navedena izmjena zakona i ista stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku, odnosno 02.12.2023. godine.
str. 112 – 123.
Pripremio: Faruk Latifović
str. 124 – 135.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis