Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Radni učinak kao dio plaće radnika
Mirela Mašić, dipl. oec
Razmatra se pitanje pravilnog utvrđivanja radnog učinka kao dijela plaće radnika, ukazujući na definiciju plaće i njenih dijelova u Zakonu o radu FBiH, Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije BiH i granskim kolektivnim ugovorima koji su trenutno na snazi, te se analizira način na koji su pojedini dijelovi plaće definisani u cilju da se pokuša odgovoriti na neka pitanje i dileme u vezi sa samim pristupom utvrđivanju radnog učinka kao dijela plaće radnika, a kao što su: da li radni učinak može biti negativan, kako ga iskazivati, da li je radni učinak isto što i isplata stimulacije radniku i drugo.
str. 11 – 20.
Poseban režim radnih odnosa: Režim radnih odnosa državnih službenika u Bosni i Hercegovini
Rialda Ćorović, magistar prava
U radnom zakonodavstvu razlikujemo opći režim radnih odnosa koji se odnosi na sve zaposlene i
poslodavce, kao i poseban režim radnih odnosa koji se odnosi na državne službenike, odnosno državu kao poslodavca. U radu je dat prikaz posebnog režima radnih odnosa, odnosno režima radnih odnosa državnih službenika u Bosni i Hercegovini. Pomenuti režim uređen je zakonima o državnoj službi na svim nivoima vlasti kao lex specialis propisima. Međutim, ,,(…)između posebnog sistema radnih odnosa i općeg sistema postoji relacija od posebnog ka općem. Naime, i u okviru posebnog režima radnih odnosa predviđena je supsidijarna
primjena općih radnopravnih instituta“.
str. 21 – 28.
Zasnivanje radnog odnosa u institucijama BiH
Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.
Predstavljena su pravna rješenja Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, kao opšteg
propisa o radu na nivou Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na institucije i pravna lica osnovana na nivou Bosne i Hercegovine i zaposlene u njima, a na koje se ne primjenjuju posebni zakoni koji se odnose na državne službenike na tom nivou vlasti. Obrađuje se radnopravni status zaposlenika, zabrana diskriminacije, način i postupak prijema u radni odnos, te zaključivanje ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.
str. 29 – 38.
Prikaz odluke Ustavnog suda BiH koja se odnosi na treće ročište za prodaju nekretnine u izvršnom postupku
Mr. sc. Edin Buljubašić
U fokusu je prikaz odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, broj U 20/16 od 30. 3. 2017. godine, o dopustivosti i meritumu, u predmetu koji se vodio po zahtjevu Općinskog suda u Bihaću (sudije Dine Muslića). Ovom odlukom je utvrđeno da izmjene Zakona o izvršnom postupku Federacije BiH iz 2016. godine, koje se odnose na treće ročište za prodaju nekretnine, nisu u skladu s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavni sud BiH je našao da je izmijenjenim odredbama Zakona o izvršnom postupku FBiH narušena nezavisnost sudske vlasti, jer je spornim zakonskim odredbama propisano da na trećem ročištu za prodaju nekretnine sud može prodati nekretninu bez ograničenja najniže cijene, ali isključivo uz saglasnost Poreske uprave kao organa izvršne vlasti.
str. 39 – 43.
Eksproprijacija u Federaciji BiH
Emina Hasanagić, ma.
Eksproprijacija predstavlja institut oduzimanja ili ograničavanja prava vlasništva na nekretninama
u vlasništvu fizičkih ili pravnih lica. Pošto se radi o kategoriji kojom se zapravo oduzima ili ograničava pravo na imovinu, eksproprijacija je moguća samo ako je dozvoljena zakonom i ako je utvrđeno postojanje javnog interesa, te ako se osigura pravo na naknadu za eksproprisanu nekretninu. Pravo na imovinu zaštićeno je i Ustavom BiH i Ustavom FBiH, te je oduzimanje ili ograničavanje ovog prava dozvoljeno samo zakonom u određenim situacijama, kao što je to putem instituta eksproprijacije. Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda garantovano je pravo na imovinu, odnosno zaštita imovine, a u skladu sa članom II/2 Ustava BiH prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini, te ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.
str. 44 – 55.
Predviđanje poslovnog neuspjeha pomoću Altmanovih modela
Mr. oec. Vlatko Matić i mr. oec.
Mario Skočibušić
Predviđanje poteškoća u poslovanju predstavlja veliki izazov, kako u teoriji tako i u praksi. To posebno dolazi do izražaja u današnjim uvjetima kada je poslovanje poduzeća izloženo brojnim promjenama uzrokovanim posljedicama globalne ekonomske krize. Šezdesetih godina prošlog stoljeća brojni autori su uložili velike napore u pronalasku modela koji će zainteresiranim stranama omogućiti ocjenu financijskog stanja poduzeća i procjenu njegove budućnosti. U ovome radu bit će predstavljeni poznati modeli profesora Edwarda I. Altmana, kojima se pokušava predvidjeti budućnost poslovanja poduzeća, odnosno vjerojatnost pojave određenih poslovnih poteškoća. To su Z-score, te korigirani modeli, Z’- score model za proizvodna poduzeća i Z”-score model za neproizvodna poduzeća.
str. 56 – 61.
Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine
Mr. Sabina Džanović
Za razliku od početnog priznavanja dugotrajne materijalne imovine, koje se vrši prema trošku nabavke, za naknadno mjerenje nakon početnog priznavanja subjekt / društvo može odabrati model troška ili model revalorizacije, kao svoju računovodstvenu politiku i istu primijeniti na cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme. Model revalorizacije podrazumijeva da se imovina čija se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti treba iskazati po revaloriziranom iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Dakle, subjekt mora voditi računa da se neto vrijednost imovine iskazane u bilansi ne smije značajno razlikovati od njene fer vrijednosti. U nastavku ovog teksta obrazložit će se računovodstveno praćenje imovine, tj. definirat će se postupci i knjiženja koja se obavljaju pri provedbi revalorizacije imovine, kao i primjeri knjiženja revalorizacije, te naknadnih postupaka vezanih za držanje i otuđenje te imovine.
str. 62 – 70.
Promjene na kapitalu sa praktičnim primjerima knjiženja i osvrtom na obrazac izvještavanja
dr.sc. Mirna Pajević
Kapital zajedno s imovinom i obavezama je direktno vezan za mjerenje finansijskog položaja svakog pravnog lica. Kapital predstavlja ostatak sredstava (imovine) pravnog lica nakon odbitka svih obaveza. Obaveze i kapital su međusobno isključivi interesi u imovini pravnog lica. Ako zbirni iznos obaveza pravnog lica prelazi iznos njegove imovine, kapital je negativan, a pravno lice je i dalje u mogućnosti izvještavati na temelju računovodstvene pretpostavke neograničenog vremena poslovanja, ali uz uslov da je osiguralo izvore finansiranja koji će mu omogućiti nastavak poslovanja i pokriće obaveza. Iako se pod pojmom kapital često podrazumijevaju različiti sadržaji, kao što su novac, nekretnine, ukupna imovina kojom pravno lice raspolaže u svom poslu i sl., u računovodstvenom smislu pod pojmom kapital podrazumijeva se dio imovine koji pripada vlasnicima.
str. 71 – 79.
Nagradne igre kao marketinška aktivnost
Momir Stefanović, dipl. oec.
Nagradne igre, kao jedno od sredstava promocije proizvoda i pospješivanja prodaje, dakle kao značajna marketinška aktivnost, našle su svoje mjesto u Zakonu o igrama na sreću, iako one, same po sebi, nemaju karakter igara na sreću. Način njihovog organizovanja i dobijanja odobrenja za pokretanje ove aktivnosti ranije su bili regulisani Pravilnikom o načinu dobijanja i produžavanja odobrenja za priređivanje igara na sreću, odobravanje pravila igara na sreću, pravila rada kasina i davanje saglasnosti za nagradne igre, koji je donesen još 2002. godine. Donošenjem Pravilnika o sadržaju pravila, uslovima i načinu priređivanja nagradnih igara u prošloj godini način organizovanja nagradnih igara separatno je uređen. Značajno pitanje u vezi sa nagradnim igrama je i porezni tretman ostvarenih nagrada – dobitaka, kako na strani priređivača, tako i na strani dobitnika nagrade.
str. 80 – 85.
Metoda utvrđivanja srazmjernog dijela ulaznog poreza
mr. Anes Muslimović
Kompanije mijenjanjem oblika i metoda svog poslovanja i odlukama da ulažu kapital u nove vrste biznisa mogu doći u situaciju da obavljaju istovremeno promete koji s aspekta poreskog tretmana PDV-om podliježu oporezivanju i one koji su oslobođeni od plaćanja PDV-a. U situacijama kada se kompanija odluči da novi biznis koji ima drugačiji poreski tretman od postojećeg biznisa zaživi u postojećoj formi kompanije, tj. postojećem obliku organizovanja postavlja se pitanje kako dva različito tretirana posla i prometa poreski organizovati s aspekta PDV-a, odnosno kako postupati u pogledu nabavki, ulaznih faktura i prava na odbitak.
str. 86 – 88.
SAVJETODAVNI SERVIS
Javne nabavke
str. 89 – 98
Radni odnosi FBiH
str. 99 – 110
Radni odnosi u RS
str. 111 – 113
Porezi i finansije
str. 114 – 124
Info stranica
str. 125 – 135