Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Januar 2024.
Javne službe i javna ovlaštenja, sa osvrtom na javna preduzeća kao subjekte poslovnog prava
Slobodna ocjena dokaza u parničnom postupku
Izazovi organizacijskog upravljanja informacijskom sigurnošću
Vrste naknada plate prema propisima u Republici Srpskoj
Ostali (sporedni) elementi ugovora
Umanjenje vrijednosti dugoročne imovine (MRS 36)
Ispravka odbitka ulaznog poreza
Podsjetnik za sastavljanje finansijskih izvještaja za 2023. godinu
Javne nabavke – str. 156 – 171.
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 172 – 187.
Zaštita na radu u FBiH – str. 188 – 204.
Računovodstvo i finansije FBiH – str. 205 – 220
Faruk Latifović
Javne službe mogu biti privredne i neprivredne. Obavljanje javne službe se vrši, najčešće, preko subjekata iz javnog sektora. Otuda se obavljanje javne privredne službe povjerava javnim preduzećima. Javna preduzeća su privredna društva, iz javnog sektora, koja nisu osnovana sa ciljem ostvarivanja dobiti, već je cilj njihovog osnivanja – osiguranje nesmetanog funkcionisanja privrednih javnih službi u vitalnim društvenim sektorima. Sa druge strane, javna ovlaštenja su ovlaštenja za obavljanje regulatornih, upravnih i srodnih poslova. Nosioci javnih ovlaštenja, po prirodi stvari, jesu državni organi, ali pojedina ovlaštenja mogu biti ustupljena tijelima izvan sistema državne uprave – pojedinim javnim preduzećima (pa i drugim subjektima poslovnog prava – registrima hartija od vrijednosti, berzama, i sl.), te privatnim i javnim ustanovama. U ovom radu se objašnjava pozicija javnih preduzeća spram koncepta javnih službi i javnih ovlaštenja.
str. 14 – 25.
Dušan Đuričić
Dokazivanje u parničnom postupku je faza postupka pred prvostepenim sudom, koja za cilj ima utvrđivanje činjeničnog stanja na bazi koje pravna stvar postaje podobna za donošenje odluke. S tim u vezi, od kvaliteta dokazne građe zavisi da li će ista dovesti do usvajanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva, pri čemu jako bitnu ulogu u tumačenju, ocjeni i povezivanju dokaznih sredstava ima sud. Njegova uloga i dužnost je da provedene dokaze cijeni i obrazloži, te da, prema dokaznosti određenih činjenica, odnosno na utvrđenom činjeničnom stanju, primjeni materijalni propis. To ukazuje na to da sud postupa po slobodnom uvjerenju po pitanju ocjene dokaza, odnosno da na osnovu slobodne ocjene dokaza odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane. U tom smjeru, ovaj rad će ukazati na važnost diskrecionog prava sudije u pogledu ocjene dokaza, te kako taj pravni standard utiče i na formiranje sudske prakse i na odluke, u smislu njihovog obrazloženja.
str. 26 – 29.
Muhamed Grabus
U radu se analizira pojam služnosti kao stvarnog prava na tuđoj stvari, vrste služnosti i to stvarne služnosti – servitutes reales (poljske ili zemljišne – servitutes rusticae i kućne ili gradske – servitutes urbanae, pozitivne ili afirmativne i negativne, i trajne i privremene) i lične služnosti – servitutes personales (pravo plodouživanja – ususfructus, pravo upotrebe – usus i pravo stanovanja – habitatio), načini sticanja prava služnosti, zaštita i prestanak prava služnosti. Analizirana su zakonska ograničenja u sticanju služnosti, uslovi za dosjelost sticanja prava služnosti, te važnost forme ugovora za sačinjavanje ugovora o uspostavljanju služnosti, kao i postupak upisa prava služnosti u zemljišne knjige. Od posebne važnosti je stvaranje pravne sigurnosti u prometu stvarnim pravima na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine obzirom da se radi o jedinstvenom ekonomskom prostoru. Međutim, u entitetu Republika Srpska notari su i dalje isključivo ovlašteni za promet stvarnim pravima, a u Federaciji BiH pored notara i općinski sudovi su trenutno ovlašteni za ovjeru ugovora o prometu nekretninama. U tom smislu prikazana je praksa Ustavnih sudova entiteta u vezi nadležnosti za obradu isprava, koja u principu ima iste konsekvence, a to je da zakonodavac treba regulirati sporno pitanje nadležnih organa za sačinjavanje ugovora o prometu stvarnim pravima, jedino što Ustavni sud Republike Srpske nije poništio sporne članove o nadležnosti notara, a Ustavni sud Federacije BiH je poništio članove koji su regulisali isključivu nadležnost notara.
str. 30 – 43.
Haris Hamidović
Informacije igraju ključnu ulogu u svim aspektima naših života. Informacije su postale neizostavna komponenta poslovanja za gotovo sve suvremene poslovne organizacije. U sve većem broju organizacija informacije su osnovni biznis. Širok spektar tehnologija sve više omogućava pristup i obradu informacija, a informacijske tehnologije – IT predstavljaju ključni element u skoro svakoj suvremenoj poslovnoj organizaciji. S obzirom na kritičnost informacijskih tehnologija, očekivalo bi se da pitanje informacijske sigurnosti bude jedno od ključnih razmatranja za organizacijska upravljačka tijela. Međutim, brojne studije pokazuju da se veliki procenat poslovnih organizacija ne bavi odgovarajuće ni postojećim a ni sigurnosnim pitanjima u razvoju. U ovom radu dajemo uvod u problematiku organizacijskog upravljanja informacijskom sigurnošću.
str. 44 – 55.
Aleksandar Bozalo
Tokom sudskih postupaka, najčešće parničnih i izvršnih, javlja se potreba za utvrđivanjem vrijednosti nekretnina, kao i vrijednosti zakupa nekretnina. Za procjenu vrijednosti građevinskih objekata i zemljišta, kao i vrijednosti zakupnina navedenih nepokretnosti, često se angažuju procjenitelji ili vještaci građevinske struke, mada sudovi navedeni zadatak u određenim slučajevima, povjeravaju sudskim vještacima ekonomske struke. U slučaju da se u sudskom spisu nalaze ranije rađene procjene ili vještačenja ranije rađena od strane vještaka građevinske struke, cijeniće se mogućnost uvažavanja utvrđenog u predmetnim nalazima. Vrijednost nekretnina i zakupa istih, u najvećem broju slučajeva je ispravno bazirati na tržišnoj cijeni, utvrđenoj na način da su u obzir uzeti svi bitni elementi u aktuelnim tržišnim uslovima.
str. 56 – 62.
Čuljević Ilda i Gurda Ena
Maloljetničko krivično pravo se definira kao sistem zakonskih propisa kojima se određuje krivičnopravni status i položaj maloljetnih počinitelja krivičnog djela, sistem krivičnih sankcija za maloljetnike, kao i alternativne, diverzione mjere koje se primjenjuju u postupku prema njima (Simović, Jovašević, Mitrović i Simović, 2013, str. 14). Novija istraživanja provedena u teoriji i praksi pokazuju da je maloljetnički kriminalitet fenomen koji se u današnjici po svojoj društvenoj opasnosti sve više približava kriminalitetu punoljetnih lica. Zbog specifičnosti koje karakteriziraju maloljetne počinitelje, a koje se odnose na njihove biološke i psihološke osobine, oni se kao kategorija počinitelja bitno razlikuju od punoljetnih lica. Ovaj rad ima za cilj da naglasi ulogu procjene ličnosti maloljetnika, kao i princip individualizacije krivične sankcije u krivičnom postupku kao neophodnog faktora u ostvarivanju svrhe kažnjavanja.
str. 63 – 70.
Danijela Radonić
Nova pravila vezana za naknade za vrijeme porodiljskog odsustva koja se u Republici Srpskoj primjenjuju od 1. Januara 2024. godine, prilika su da se podsjetimo i drugih naknada koje se ostvaruju za vrijeme odsustava sa rada. Široka lepeza naknada potiče od različitih osnova, što se dalje proširuje sa različitim pravilima za određivanje istih koja se odnose na osnov, visinu i eventualno prava poslodavca na refundaciju isplaćene naknade.
str. 71 – 84.
Ervin Kreševljaković
Osnovni ili bitni elementi ugovora o javnim nabavkama svakako nisu i jedini koje je nakon provedenog postupka javne nabavke potrebno ugovoriti te se samo njihovim definisanjem teško može govoriti o dobrom i kvalitetnom ugovoru. U tom smislu neophodno je obratiti pažnju i na sve one druge odredbe ugovora o javnim nabavkama koje se ne smatraju osnovnim-bitnim elementima ugovora već onima kojima se, prije svega, regulišu mnogobrojna međusobna prava i obaveze ugovornih strana a koje se u kontekstu svakog ugovora, pa tako i ugovora o javnoj nabavci, smatraju itekako relevantnim. Misli se na odredbe koje na različite načine omogućavaju i olakšavaju neometanu realizaciju ugovora o javnoj nabavci a koje se tiču osiguranja i kontrole kvaliteta putem kvantitativnog i kvalitativnog prijema robe, usluga i/ili radova te sredstava pojačanja (osiguranja) ugovora u slučaju kašnjenja u ispunjavanju obaveza kao što su: ugovorna kazna, penali i pravo zadržanja – ius retentionis. Na kraju, mada ne i najmanje važno (naprotiv), jesu odredbe o garanciji za uredno izvršenje ugovora te o garantnom i postgarantnom periodu.
str. 85 – 99.
Mirna Pajević Rožajac
Standard MRS 36 Umanjenje vrijednosti imovine se odnosi na svu imovinu osim imovine čije umanjenje vrijednosti je uređeno drugim standardima. Osnovna pitanja koja razmatra MRS 36 su način identifikovanja rashoda po umanjenju vrijednosti, utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, računovodstveno evidentiranje umanjenja vrijednosti i objelodanjivanja o umanjenju vrijednosti.
Cilj standarda MRS 36 Umanjenje vrijednosti imovine je da propiše postupke koje je subjekt dužan primjenjivati kako bi osigurao da se njegova imovina ne iskazuje po vrijednosti koja je veća od nadoknadivog iznosa. Najkompleksniji postupak umanjenja vrijednosti dugoročne imovine je procjena budućih novčanih tokova.
Imovina se iskazuje po vrijednosti većoj od nadoknadivog iznosa ako njena knjigovodstvena vrijednost premašuje iznos koji se može nadoknaditi korištenjem ili prodajom te imovine.
U takvom slučaju, vrijednost imovine se smatra umanjenom i MRS 36 zahtijeva da subjekt prizna gubitak od umanjenja vrijednosti.
str. 100 – 113.
Nermin Jusić
Krajem decembra 2023. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donosi Odluku o utvrđivanju Carinske tarife za 2024. godinu koja se primjenjuje u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2024. godine. Carinska tarifa BiH obuhvata nomenklaturu roba koja je u skladu sa Harmonizovanim sistemom (HS) i sa Kombinovanom nomenklaturom koju koristi Evropska unija. U Carinskoj tarifi su sadržane carinske stope koje se primjenjuju na robu koja se u 2024. godini uvozi u Bosnu i Hercegovinu, te preferencijalne carinske stope u skladu sa međunarodnim sporazumima o slobodnoj trgovini koje je BiH zaključila s određenim zemljama ili grupama zemalja kao i tarifne kvote za određene količine robe koja se može uvesti uz sniženu ili nultu stopu carine.
str. 114 – 125.
Samira Memić
Ulazni porez je, iznos PDV-a koji je poreskom obvezniku obračunat na promet dobara ili usluga i PDV koji plati ili treba platiti prilikom uvoza dobara, gdje se radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba koristiti u svrhu poslovanja koje vrši. Obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara, pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara i usluga koji podliježe plaćanju PDV-a.
Postavlja se pitanje, kad je poreski obveznik dužan izvršiti ispravku odbitka ulaznog poreza, ukoliko prestane ispunjavati uslove za ostvarivanje tog prava? U ovom članku, autor pokušava dati odgovor da riješi dileme poreskih obveznika.
str. 126 – 132.
Jozo Piljić
U skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom (MRS) 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja (tačka 25. – 26.) potrebno je razmotriti temeljnu pretpostavku da će poduzetnik vremenski neograničeno poslovati, odnosno, da će poslovati u doglednoj budućnosti. Ova pretpostavka razrađena je u MRS 1 prema kojem (tačka 25.) poduzetnik je dužan sastaviti financijske izvještaje na osnovu neograničenog vremena poslovanja. Međutim, ako menadžment: (1) namjerava likvidirati subjekt, (2) prestati poslovati ili (3) ako nema drugih realnih alternativa, tada neće sastavljati financijske izvještaje na osnovu pretpostavke neograničenosti vremena poslovanja. Kada je menadžment na temelju procjene svjestan neizvjesnosti vezane uz poslovne događaje kao i osnovanog postojanja sumnji u nastavak poslovanja na pretpostavci neograničenog vremena poslovanja tada tu neizvjesnost mora objaviti. Također, poduzetnik mora objaviti i razloge zašto izvještaje ne može sastaviti na pretpostavci neograničenosti vremena poslovanja.
str. 133 – 143.
Pripremio: Faruk Latifović
str. 144 – 155.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis