Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Juli/August 2024
Utvrđivanje međunarodne nadležnosti u porodičnim stvarima – II dio (postupanje suda)
Ostvarivanje prava radnika na godišnji odmor
Usklađivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonodavstvom Evropske unije u oblasti rada
Prava žene – porodilje u Federaciji BiH
Pristup i metode vrednovanja imovine (preduzeća)
Osnove obračuna troškova i učinka
Mala i srednja preduzeća pod lupom: izazovi, prilike i najbolje prakse
Javne nabavke – str. 162 – 178.
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 179 – 195.
Radni odnosi u Federaciji BiH – str. 196 – 210.
Mirnes Tanjić
Porez na dohodak je porez koji plaćaju fizička lica i pripada direktnim porezima. U Bosni i Hercegovini se bilježi sve češća pojava građenja stambenih i poslovnih objekata od strane fizičkih lica u svojstvu investitora sa ciljem da takve nekretnine prodaju na tržištu. Na tako ostvareni dohodak fizička lica su u obavezi obračunati i platiti porez na dohodak. Rad posebno analizira način obračuna ostvarenog dohotka koji se razlikuje ako lice ispunjava uslov trajnosti kod prodaje nekretnina sa osvrtom na zakonske propise po pitanju registracije djelatnosti. S tog aspekta rad iznosi načine obračuna poreza na dohodak od imovine. Analiziraju se porezna oslobađanja kao porezni posticaji sa osvrtom na zakonska rješenja poreza na dohodak od imovine u Republici Hrvatskoj. Rad iznosi prijedloge za efikasniju kontrolu ostvarenog dohotka od prodaje nekretnina koju bi vršile porezne uprave u Bosni i Hercegovini.
str. 14 – 26.
Adis Poljić
Predmet ovog dijela rada su vrste međunarodne nadležnosti, odnosno na koji način će sud utvrditi međunarodnu nadležnost kada utvrdi da treba odlučiti da li je međunarodno nadležan. U prvom dijelu ovog rada ukazano je da sud ukoliko utvrdi da postoji mogućnost ugovaranja nadležnosti suda u Bosni i Hercegovini, prije nego što se oglasi međunarodno nenadležnim, dužan je dostaviti tuženom tužbu na odgovor. Nakon što sud utvrdi da međunarodna nadležnost nije ugovorena ili da se ona ne može ni ugovoriti, na osnovu svih činjenica iz tužbe i odgovora na tužbu dužan je utvrditi da li je međunarodno nadležan. Međunarodna nadležnost se dijeli na opću, posebnu i isključivu. Opća međunarodna nadležnost zajednička je za sve vrste sporova, i nema specifičnosti u porodičnim predmetima. Posebna međunarodna nadležnost zasniva se na specifičnim tačkama vezivanja kod porodičnih stvari, i nužno je da sud prvo utvrdi institut iz porodičnog predmeta, a nakon toga da pažljivo analizira sve slučajeve u kojima je nadležan sud u Bosni i Hercegovini. Isključiva nadležnost se odnosi na sporove za koje država ima poseban interes da budu riješeni u Bosni i Hercegovini, i ne postoji mogućnost da bude nadležan sud bilo koje druge države. U radu je za sve vrste međunarodne nadležnosti navedena sudska praksu u cilju boljeg objašnjenja i lakšeg utvrđivanja o kojoj vrsti međunarodne nadležnosti se radi.
str. 27 – 39.
Danijela Radonić i Rialda Ćorović
Radnopravni status direktora je uvijek aktuelna tema kojom su se bavile autorice u ovom članku. Razmatrani su relevantni propisi u entitetima, isti su postavljeni u praktični kontekst, što ima za cilj da otkloni određene dileme koje su autorice zapazile u praksi. Nemali broj sudskih sporova zbog razrješenja direktora takođe ostavlja prostor za analizu statusa direktora.
str. 40 – 54.
Alan Vajda
Navedenim člankom dajemo prikaz prava radnika na godišnji odmor što je propisano odredbama Zakona o radu Narodne novine, broj br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23. – Odluka Ustavnog suda RH), Pravilnikom o radu (za one poslodavce koji su ih dužni donijeti), te Granskim kolektivni ugovorima (graditeljstvo, trgovina, turizam i ugostiteljstvo itd.), kao i materijalnih prava vezanih s pravom na godišnji odmor.
str. 55 – 69.
Azra Bublin
Predstojeće reforme obuhvataju, veliki broj propisa koje treba uskladiti sa legislativom Evropske unije. Autorica je, u tom smislu prethodno, u ovom časopisu pripremila određene članke iz oblasti radnih odnosa za pojedine zakonske institute, što će nastaviti i za druge zakonske institute.
Naglasak reforme dat je na fleksibilnosti koja bi omogućila intenzivniji, posebno privredni razvoj zemlje (otklanjanje barijera za domaća i strana ulaganja), uspostavljanje demokratskih odnosa, vladavine prava i evropskog standarda življenja, povećanje zaposlenosti, veća zaštita prava radnika i da se otklone nepotrebna opterećenja za poslodavca. U odnosu na propise iz oblasti radnih odnosa, kao i sve druge propise, kod usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonodavstvom Evropske zajednice, značajan segment je reforma javne uprave. Intencija je, da se građanima omogući što brže i jednostavnije ostvarivanje prava i obaveza u postupcima pred organima uprave, sa što manjim utroškom vremena, posebno radnog, kao i drugih troškova.
str. 70 – 74.
Ljiljana Ćehajić
Autorica predstavlja prava žene-porodilje u radnom odnosu, kao nezaposlene žene -porodilje, koja su regulisana propisima Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. Također su obuhvaćena i zakonska prava žene nakon isteka porodiljskog odsustva i druga prava, kao roditeljska prava do određene dobi djeteta, a radi zaštite zdravlja majke i djeteta.
str. 75 – 84.
Ervin Kreševljaković
Ugovor o građenju spada u ugovore o djelu, i to jedinstvene ugovore o djelu tzv. „sui generis“ ugovore. Po svojim osobinama ugovor o građenju je teretan te je istovremeno dvostrano obavezujući pravni posao kod kojeg je svaka ugovorna strana istovremeno i vjerovnik i dužnik (tzv. recipročni ugovor). Kod ugovora o građenju najznačajniji izvor prava predstavljaju zakonski propisi dok su kod izvora prava koji su autonomnog karaktera naročito značajne Posebne uzanse o građenju.
Ugovorne strane koje zaključuju ugovor o građenju su naručilac (investitor) i izvođač radova a u poslovima građenja prisutna su i mnoga druga pravna i fizička lica: arhitekti, građevinci, projektantske i inženjering organizacije, firme specijalizovane za vršenje poslova nadzora, organi uprave, razne komunalne organizacije te državni organi poput zemljišno-knjižnog ureda i katastra.
Izgradnji objekata i uopšte izvođenju građevinskih, montažnih i ostalih radova može se pristupiti na osnovu investicionog programa i investiciono-tehničke dokumentacije te njihovo pribavljanje predstavlja prvu grupu prethodnih radnji koje investitor mora da obavi da bi uopšte mogao pristupiti zaključenju ugovora o građenju. U slučajevima ugovaranja izvođenja radova, pogotovo građevinskih radova većeg obima poput radova za koje je npr. potrebno ishođenje građevinske dozvole, istovremeno sa pripremom tenderske dokumentacije za izbor najpovoljnijeg ponuđača, potrebno je pokrenuti i postupak za izbor nadzornog organa (nadzora) nad izvođenjem radova.
str. 85 – 100.
Mirna Pajević Rožajac
Procjena vrijednosti je aktivnost ili postupak utvrđivanja mišljenja ili zaključka o vrijednosti nekog sredstva (preduzeća) temeljeno na navedenoj osnovi (metodi) vrijednosti na određeni datum u skladu s Međunarodnim standardima procjene vrijednosti.
Procjena vrijednosti predstavlja temelj u okviru finansijskog i drugih tržišta, bilo da se koristi za potrebe uvrštavanja u finansijske izvještaje, poslovne analize, da bi se udovoljilo pravnim propisima ili u funkciji osiguravanja kredita i transakcija.
Međunarodni standardi procjene vrijednosti služe za izvršenje zadataka procjene služeći se općeprihvaćenim pojmovima i načelima koji promovišu transparentnost i dosljednost u praksi procjene. Standardni promovišu i vodeće pristupe u praksi u vezi sa ponašanjem i kompetencijama procjenitelja.
Praksa procjene vrijednosti razvila je veliki broj pristupa i metoda koje se koriste u praksi. U uslovima efikasnosti tržišta, primjena metoda procjene teorijski bi trebala da rezultuje jednakim vrijednostima. Činjenica je da se primjenom aktuelnih metoda u određenim uslovima vrednovanja, mogu dobiti bitno različiti rezultati, pogotovo kada je riječ o tržištima u razvoju kakvo je bosanskohercegovačko tržište.
str. 101 – 114.
Jozo Piljić
Obračun troškova i učinaka je početni i glavni dio upravljačkog računovodstva. Razlike između pogonskog obračuna i financijskog računovodstva su posljedice ciljeva odnosno zadataka koji se pred obračun troškova i učinaka postavljaju. Obračun troškova po vrstama za poduzeće u cjelini obično je zajednički za financijsko knjigovodstvo i pogonski obračun, pri čemu se obračun troškova i učinaka bavi pravim ekonomskim troškovima, koji se ne moraju podudarati s njihovim iznosima obračunatim po pravilima financijskog knjigovodstva. Razlikuju se sistemi obračuna po vremenskom kriteriju i sistem obračuna po kriteriju sadržine cijene koštanja učinaka.
str. 115 – 127.
Zorana Agić
U radu se istražuju ključni izazovi i mogućnosti sa kojima se suočavaju mala i srednja preduzeća u današnjem poslovnom okruženju. Mala i srednja preduzeća predstavljaju vitalan segment ekonomije, doprinoseći inovacijama, zapošljavanju i ukupnom privrednom rastu. Međutim, često se suočavaju sa problemima kao što su ograničen pristup finansiranju, složene regulatorne obaveze i ograničeni resursi za rast i razvoj. U radu se analizira i kako preduzeća mogu prevazići ove prepreke kroz strategije prilagođene njihovim specifičnim potrebama, a razmatraju se i inovativni pristupi kapitalu. Posebna pažnja posvećena je značaju digitalizacije i tehnološke inovacije kao ključnih faktora za unapređenje poslovanja, a dati su i praktični savjeti za efikasno upravljanje resursima, poboljšanje operativne efikasnosti i jačanje konkurentnosti. Rad pruža sveobuhvatan pregled izazova i prilika za mala i srednja preduzeća, ističući kako mogu postići održiv rast i dugoročnu stabilnost u dinamičnom poslovnom okruženju.
str. 128 – 139.
Priredio: Faruk Latifović
str. 140 – 161.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis