Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Juni 2021.
Muhamed Grabus, dipl. iur.
Tekst prikazuje zakonske mogućnosti brisanja državne svojine upisane u zemljišno-knjižnim registrima po ranijim propisima. Navedeno brisanje omogućeno je entitetskim zakonima o stvarnim pravima i Zakonom o stvarnim pravima Brčko Distrikta. Analizirane su odredbe Zakona o stvarnim pravima koje omogućavaju navedeno brisanje i organi nadležni za davanje dozvole za brisanje. Zakonom o stvarnim pravima Federacije omogućeno je i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, te se prikazuje postupak i nadležni organi za navedeno raspolaganje. Navedeno je posebno interesantno za općine jer im se dozvoljava da prodajom nekretnina na svom području steknu dodatni izvor prihoda. Posebno je interesantna i analizirana intencija u Zakonu o stvarnim pravima RS-a o pretvaranju u pravo svojine Republike Srpske svih upisa društvene, odnosno državne i opštenarodne imovine.
str. 11 – 19.
Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.
Autor predstavlja sadržinu obaveznih akata kontrolora ličnih podataka kojima kontrolor ličnih podataka reguliše pravila postupaka neophodnih za provođenje Zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih propisa u vezi sa zaštitom i tajnošću podataka, određuje tehničke i organizacione mjere za sigurnost ličnih podataka i plan sigurnosti ličnih podataka, kao i sadržinu i način vođenja obaveznih evidencija
str. 20 – 31.
Mr. sc. Kenan Spahić
Policijski službenici državnih agencija i Brčko Distrikta, svoja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ostvaruju prema prebivalištu gdje se prijavljuju na osiguranje kod entitetskih nosioca osiguranja, a svoja prava ostvaruju po entitetskim propisima iz oblasti PIO, koje provode jedan ili drugi entitet države Bosne i Hercegovine. Pri tome napominjemo da je Ustavom BiH, izričito propisana isključiva nadležnost entiteta u oblasti penzijskog osiguranja.
str. 32 – 33.
Alan Vajda, mr. iur.
Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unaprjeđuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, sa ciljem sprečavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi sa radom. Svaki je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te odgovara za organiziranje i provedbu zaštite na radu, neovisno o tome je li zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s ovlaštenom pravnom ili fizičkom osobom.
str. 34 – 42.
Prof. dr. sc. Jozo Piljić
Model jedinstvenog europskog tržišta temelji se na visokokonkurentnoj socijalnoj tržišnoj ekonomiji, u kojoj ima mogućnosti za razvoj i rast različitih oblika poslovnih modela. Socijalna poduzeća dionici su socijalne tržišne ekonomije čiji je glavni cilj imati socijalni utjecaj, a ne stvarati profit za vlasnike poduzeća. Europska komisija je donijela „Inicijativu o socijalnom poslovanju“ kojom se želi stvoriti povoljnije okruženje za socijalna poduzeća i ključne dionike socijalne ekonomije i stvaratelje socijalnih inovacija. Inicijativa sadrži Akcijski plan za poticanje socijalnog poduzetništva u Europi kojim se želi pomoći socijalnim poduzećima da ostvare svoj puni potencijal, na način da se olakša njihov pristup financiranju, poboljša zakonodavni okvir relevantan za njihovo poslovanje, te poveća osviještenost društva o značaju socijalnog poduzetništva
str. 43 – 47.
Admir Pajić, dipl. iur.
U svakodnevnim situacijama se često može čuti kako se, prilično neselektivno, koristi izreka: „U životu se mora samo umrijeti i platiti porez.“ U kontekstu te izreke, ugovor o doživotnom izdržavanju spaja i smrt i obavezu plaćanja poreza – doživotno izdržavanje redovno prestaje smrću primaoca izdržavanja, a obaveza plaćanja poreza za davaoca izdržavanja nastupa već za života primaoca izdržavanja ili nakon njegove smrti. S obzirom da se u praksi javljalo dosta pitanja u vezi sa poreznim tretmanom ovog ugovora, posebno imajući u vidu novi Zakon o nasljeđivanju FBiH, donesen 2014. godine, ukazala se potreba za analizom zakonskih rješenja poreznog tretmana ovog ugovora
str. 48 – 55.
Momir Stefanović, dipl. oec.
Novi zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine donesen je još polovinom 2015. godine sa primarnim ciljem da se pojednostave carinski postupci, da se carinski sistem učini ekonomičnijim i da se stvore preduslovi za usklađivanje carinskog zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa odgovarajućim konvencijama Evropske unije i primjenu dobre evropske prakse u domenu carina u Bosni i Hercegovini. Zakon je donesen s odloženom primjenom, odnosno početak njegove primjene vezan je za donošenje i primjenu provedbene odluke uz Zakon, izuzev u dijelu koji se odnosi na oslobađanje od carinskih dažbina opreme za proizvodnju koja se ne proizvodi u BiH, koji je u primjeni od 2018. godine i uslovno na odredbe koje se odnose na sažetu ulaznu carinsku deklaraciju i uvoznu i izvoznu carinsku deklaraciju. Odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici donesena je 2019. godine, ali je sa dvije njene izmjene prolongirano njeno uvođenje u praksu (a time i primjena samog Zakona) najprije sa 1. avgustom 2019. godine, a najzad sa 1. julom 2021. godine. Do početka primjene Odluke moguće su još neke njene izmjene i dopune.
U fokusu napisa su najznačajnije novine koje donosi Zakon: oslobađanje od carinskih dažbina za opremu za proizvodnju, institut ovlaštenog privrednog subjekta, primjena kompjuterizovanih carinskih deklaracija u postupku uvoza i izvoza i kompjuterizovani provozni postupak
str. 56 – 61.
Amir Rahmanović, dipl. ecc
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je na svojoj 18. sjednici, održanoj 30. 3. 2021. godine, sa 30 glasova za, dva glasa protiv i tri suzdržana, usvojio u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama čiji je prеdlаgаč Vijeće ministara BiH, po skraćenom postupku. Takođe je na dnevnom redu 19. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je bila zakazana za dan 28. 4. 2021. godine, planirana tačka Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, čiji je prеdlаgаč Vijeće ministara BiH, skraćeni postupak (drugo čitanje).
Ovim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama želi se izvršiti usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije i preuzeti odredbe Direktive 2014/24/EU Evropskog parlamenta i Vijeće od 26. februara 2014. o javnim nabavkama i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ, Direktive 2014/25/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 26. februara 2014. o nabavkama subjekata koji djeluju u sektoru vodoprivrede, energetskom i saobraćajnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ, 2014/25, Direktive 2007/66/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 11. decembra 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi sa poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnim nabavkama, i Direktive 2009/81/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. jula 2009. o usklađivanju postupaka nabavke za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavci robe i ugovore o uslugama koje sklapaju ugovorni organi u području odbrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ.
str. 62 – 70.
Josip Jakovac, dipl. iur
Članak donosi prikaz i historijat profesionalizacije javnih nabava u EU, te pregled stanja, perspektive i regulacije u sustavu javnih nabava BiH, a osobito u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama ZJN.
str. 71 – 77.
Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc
str. 78 – 82.
Javne nabavke – str. 83. – 93.
Radni odnosi FBiH – str. 94. – 103.
Radni odnosi RS – str. 104. – 113.
Porezi i računovodstvo – str. 114 – 124.
Info stranica – str. 125. – 135.