Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Časopis Pravo i finansije – Maj 2022.

Pravo i finansije - Maj 2022

PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.



Seminar – Prijelazni aranžmani u 2025. godini, PEM konvencija – Carine - Oktobar



Sarajevo - 07. 10. 2024.

Banja Luka - 08. 10. 2024.

Sadržaj: Časopis Pravo i finansije – Maj 2022.

Časopis Pravo i finansije – Maj 2022.

 

PRAVO

Specifičnosti državnog uređenja Bosne i Hercegovine

doc. dr. sc. Željko Petrović

Bosna i Hercegovina je specifična država, sa karakterističnom, a za Evropu i svijet kompleksnom organizacijom i suverenošću u međunarodnopravnom pogledu. Državno uređenje Bosne i Hercegovine složenog je karaktera, po obliku vladavine je republika, ali i pored toga zvanično se ne definiše kao republika, zbog složenosti jedinica na koje je podijeljena. Takođe prisutna je i jedna vrsta protektorata, jer Savjet bezbjednosti UN-a imenuje Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koji je najviši politički autoritet u državi. Takav oblik savremene „diktature“ danas nije prisutan nigdje u Evropi, a posmatrajući ga sa aspekta međunarodnog prava nalazimo elemente kršenja međunarodnopravnog subjektiviteta ove države. Stoga, ovaj rad predmet istraživanja usmjerava upravo na uporednu analizu i razmatranje osnovnih elemenata državnosti Bosne i Hercegovine, a sa stanovišta ustavnog i međunarodnog prava analizira se Bosna i Hercegovina kao složena država.

str. 11 – 21.

 

Zastarjelost međusobnih potraživanja pravnih lica (II dio)

doc. dr sc. Adis Poljić, sudija

Predmet rada je utvrđivanje kada su ispunjeni uslovi za zastarjelost međusobnih potraživanja pravnih lica, s analizom između kojih subjekata se može primijeniti poseban rok za zastarjelost i u kojim slučajevima. Radi se o pravnoj situaciji koja je često prisutna u sudskoj praksi, ali s različitim tumačenjima. Analizu pravne norme o zastarjelosti međusobnih potraživanja pravnih lica potrebno je izvršiti kroz analizu sudske prakse Bosne i Hercegovine, ali i susjednih država Republike Hrvatske i Republike Srbije, kako bi se utvrdila mišljenja u sudskoj praksi. U prvom dijelu ovog rada izvršen je prikaz i analiza sudske prakse u vezi tumačenja pojma ,,pravnih lica“, kao i prikaz i analiza normi sa znanjem i predodžbama od prije pisanja ovog rada.

Drugi dio rada počinje s analizom ugovora o prometu robe i usluga, te razmatra i pojedinačna pravna pitanja koja su bitna za pravilno odlučivanje o prigovoru zastarjelosti, kao što je početak roka zastarjelosti. Na osnovu cjelokupnog istraživanja, dato je mišljenje na koji način treba tumačiti pojam ,,pravnih lica“, kao i razlike između ugovor u privredi i ugovora o prometu robe i usluga. Korištenjem jezičke, teleološke i historijske metode dolazi se do zaključka da je namjera zakonodavca bila da pojam ,,pravnih lica“ obuhvata samo pravna lica i da ne može biti proširen na druge privredne subjekte. Primjenom jezičke i dogmatske metode utvrđeno je da je kod ugovora u privredi šire normiran krug subjekata koji mogu zaključiti ovaj ugovor u odnosu na ugovor o prometu robe i usluga, dok je šira obuhvatnost objektivnog elementa kod ugovor o prometu robe i usluga.

str. 22 – 28.

 

Pravo vlasništva i „pravo na dom“ – odnos između dva „prava“ zagarantovana evropskom konvencijom za zaštitu osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda

mr. sc. Adnan Lokmić, sudija

Predmet rada je utvrđivanje u sudskim postupcima uslova koji su neophodni za ocjenu da li u određenom slučaju treba narušiti jedno od osnovnih načela na kojima počiva pravni poredak svake demokratske države – nepovredivost prava vlasništva, te u kojim slučajevima je moguće odstupanje od tog načela i primjena principa da je „pravo na dom“ jače pravo u odnosu na pravo vlasništva.

Može se reći da ovom problemu nije posvećena dovoljna pažnja i da postoje različite odluke i postupanja sudova, počev od redovnih sudova prvog stepena, pa sve do Ustavnog suda BiH. Naime, primjetna je praksa da se u pojedinim slučajevima narušava princip koji je zakonodavac propisao u propisima kojima je uređen sistem zaštite vlasničko-pravnih odnosa, a sve zbog pojedini specifičnih situacija koje, gledano sa strane, znatno narušavaju pravnu sigurnost. Na osnovu analize nekoliko odluka Ustavnog suda BiH, ali i odluka redovnih sudova može se zaključiti da je dozvoljeno utvrđenje činjenice da je došlo do povrede prava na dom i potom isključivanje prava vlasniku da traži predaju u posjed svoje nekretnine.

str. 29 – 37.



RADNI ODNOSI

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor – pravni i računovodstveni aspekt

Fatima Budić, bacc.iur i Mehmed Budić bacc.oec

Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na godišnji odmor, u pravilu na „cijeli“, a iznimno na „srazmjerni“ dio godišnjeg odmora. „Cijeli“ godišnji odmor ne može biti kraći od 20 radnih dana niti duži od 30 radnih dana. . Izuzetno godišnji odmor može da traje i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.
Za razdoblja u kojima ne radi zbog korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor se isplaćuje radniku kojemu je prestao radni odnos, ako radnik iz bilo kojeg razloga nije iskoristio puni ili preostali dio godišnjeg odmora na koji je stekao pravo kod tog poslodavca.

str. 38 – 43.


 

FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO

Rizik kamatne stope pri donošenju poslovnih odluka

dr.sc. Jozo Piljić

Rizik promjene financijskih cijena obuhvaća potencijalne oscilacije deviznih tečajeva, kamatnih stopa i robnih cijena. U ovom članku daće se osvrt na prva dva rizika a veliki značaj ima i oscilacija ulaznih i izlaznih robnih cijena poduzeća. Kod kamatnog rizika najprije se misli na mogućnost povećanja opće razine kamatnih stopa zbog čega se poveća varijabilna kamatna stopa. Izvor kamatnog rizika je i vremenska neusklađenost aktivnih i pasivnih transakcija poduzeća koja izaziva nesigurnost kod reinvestiranja i refinanciranja.

str. 44 – 52.

 

Računovodstveni i poreski tretman manjkova i viškova sredstava

Miroslav Brkić, dipl. ecc

Poređenjem knjigovodstvenog stanja sredstava sa stanjem koji je utvrdila popisna komisija, mogu se pojaviti određene razlike koje sa računovodstvenog i poreskog aspekta u velikom broju slučajeva predstavljaju višak ili manjak. Popisna komisija je obavezna da utvrdi razloge navedenog odstupanja, te da pripremi izvještaj o izvršenom popisu, na osnovu kojeg će nadležni organ donijeti odluku o načinu evidentiranja utvrđenih viškova i manjkova, s ciljem usklađivanja knjigovodstvenog stanja, sa stvarnim stanjem.

U radu će fokus biti na računovodstvenom tretmanu manjkova i viškova sredstava, uzimajući u obzir i odredbe novog Pravilnika o kontnom okviru, koji se primjenjuje od 1. januara 2022. godine. Iako se viškovi i manjkovi mogu pojaviti na svim oblicima imovine, naglasak će biti na materijalnim sredstvima, s obzirom da se isti najčešće pojavljuje na zalihama materijala, gotovih proizvoda, poluproizvoda, robe, sitnog alata i inventara i slično.

U poreskom smislu, analiziraće se viškovi i manjkovi sa aspekta priznavanja istih u poreskom bilansu, te primjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, kada je u pitanju utvrđivanje manjkova za koje se tereti odgovorna osoba, te poreski tretman manjkova sa aspekta primjene važećih propisa koji se odnose na porez na dodatu vrijednost.

str. 53 – 60.

 

Koristi kao oporeziv dohodak zaposlenika

Mirela Mašić, dipl. oec.

Koristi kao dohodak od nesamostalne djelatnosti predstavljaju posebno interesantnu kategoriju ukupnih oporezivih primanja radnika. Naime, osim bruto plaće koje se obavezno ugovora shodno propisima o radu, propisi o porezu na dohodak, određena davanja radnicima tretiraju oporezivim jednako kao i plaću u smislu da se i na takva primanja obračunava i plaća porez na dohodak i puni doprinosi. Pri tome, porezni propisi posebno izdvajaju određene kategorije davanja radnicima za koje se smatra da su u pretežnom poslovnom interesu poslodavaca, te se po tom osnovu izuzimaju od oporezivanja.

Koristi su u posebnom fokusu prilikom inspekcijskog nadzora, te je potrebno posebnu pažnju posvetiti načinu na koji se vrši obračun, odnosno utvrđivanje koristi kao dohotka od nesamostalne djelatnosti u skladu sa propisima o porezu na dohodak.

U prošloj godini objavljen je i novi Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim se, između ostalog, dodatno definisalo šta sve ima tretman koristi kao dohotka od nesamostalne djelatnosti, a posebno je definisan obračun koristi po osnovu korištenja službenih vozila u različitim varijantama, pa se i tema „koristi“ iznova aktualizirala u poreznom svijetu.

str. 61 – 70.


DOMAĆA I MEĐUNARODNA SUDSKA PRAKSA

Priredio: doc. dr sc. Adis Poljić, sudija

BOSNA I HERCEGOVINA

  • OBLIGACIONO PRAVO
  • RADNO PRAVO
  • MOBING
  • STVARNO PRAVO
  • PARNIČNI POSTUPAK

 

REPUBLIKA HRVATSKA

  • PARNIČNI POSTUPAK

 

REPUBLIKA SRBIJA

  • OBLIGACIONO PRAVO
  • PARNIČNI POSTUPAK

 

CRNA GORA

  • RADNO PRAVO

str. 71 – 83.

 

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke – str. 84. – 97.

Radni odnosi RS – str. 98. – 106.

Finansije i računovodstvo FBiH – str. 107. – 120.

Info stranica – str. 121. – 131.


 

 

Nazad

2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis