Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Maj 2024
Doktrinarno i zakonsko određenje pravnih lijekova sa osvrtom na parnični postupak
Kriptovalute kao virtuelna imovina i pravni okvir za njihovu regulaciju u Bosni i Hercegovini
Prikaz jednakosti plaća žena i muškaraca
Okvirni sporazum – sličnosti i razlike između ugovora o javnoj nabavci i okvirnog sporazuma
Pravo na povrat poreza na dodatu vrijednost ili poreski kredit nastao podnošenjem PDV prijave
Računovodstveni postupci revalorizacije dugotrajne imovine
Upravljanje usklađenošću i informacijska sigurnost
Pripremio: prof. dr. Faruk Latifović, sudija kantonalnog suda u Tuzli
Javne nabavke – str. 136 – 152.
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 153 – 169.
Zaštita na radu u FBiH – str. 170 – 187.
dr. Faruk Latifović
Parnični je postupak, zakonom uređeni postupak, namijenjen raspravljanju i odlučivanju u građanskopravnim sporovima. Naše pravo, u parničnim postupcima, poznaje trostepenost. Ukoliko bi stranka bila nezadovoljna prvostepenom presudom, omogućen joj je redovni pravni lijek – žalba. A u slučaju nepovoljnog ishoda žalbenog postupka, stranci je osigurana i revizija, kao pravni lijek trećeg stepena. Postoji i ustanova ponavljanja postupka, koje se može iskoristiti, bez obzira da li je postupak okončan u prvom, drugom ili trećem stepenu.
str. 14 – 20.
mr. Aleksandar Bozalo
Novim Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (dalje ZSPNFTA) iz februara ove godine, uređene su definicije ključnih pojmova, a obveznici provođenja mjera su preciznije definisani, prošireni i usklađeni sa sektorskim zakonima. Saradnja sa obveznicima definiše i predviđa dodatne mjere i radnje koje preduzimaju obveznici. U znatno širem obimu je definisana procjena rizika pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, a sve u skladu sa procjenom rizika u BiH. Jasnije su određene mjere identifikacije i praćenja, sa detaljno navedenim podacima koji se prikupljaju. Poboljšana je definicija politički eksponiranih lica, a ustanovljena je i lista javnih funkcija. Novim zakonom predviđene su mjere pojačane identifikacije i praćenja koje se primjenjuju na klijente iz visokorizičnih zemalja. Među najvažnije odredbe spada ograničenje plaćanja gotovinom, pa tako između ostalog, pravno ili fizičko lice koje nije obveznik, ne smije primiti gotov novac za plaćanje roba, nepokretnosti ili vršenja usluga, ukoliko gotovinsko plaćanje prelazi iznos od 30.000,00 KM. Uvedene su nove obaveze izvještavanja Finansijsko obavještajnog odjeljenja (FOO-a), uključujući notare i advokate, te je ojačan status ovlaštenih lica.
str. 21 – 32.
dr.sc. Rialda Ćorović
Dok interesovanje za trgovinu virtuelnom imovinom, odnosno kriptovalutama raste u svjetskim razmjerima, u Bosni i Hercegovini je nešto drugačija situacija. Naime, trgovina virtuelnom imovinom u Bosni i Hercegovini je tek u povoju, jer ista nije zakonski regulisana na nivou države, obzirom na specifičnost državnog uređenja, te činjenicu da se većina zakona o ekonomiji i finansijskoj politici donosi na entitetskom nivou. Dok je u Republici Srpskoj ova oblast djelimično regulisana usvajanjem Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 63/22), u Federaciji Bosne i Hercegovine se još uvijek čeka na taj čin. Pomenuti zakon je usvojen krajem 2022. godine, te se, dakle, primjenjuje skoro dvije godine na teritoriji Republike Srpske. Za to vrijeme je u Republici Srpskoj registrovano šest kripto mjenjačnica, koje imaju dozvolu za pružanje usluga povezanih sa virtuelnim valutama. U radu se, isto tako, daje prikaz uporednih državnih regulativa koje su prepoznale kriptovalute kao današnju realnost i uvele iste u svoje poslovanje, odnosno zakonske akte, i koje mogu poslužiti kao primjer dobrih praksi za Bosnu i Hercegovinu.
str. 33 – 46.
Alan Vajda, mag. iur.
U sklopu navedenog stručnog članka autor obrađuje problematiku u svezi jednakosti plaća žena i muškaraca prema odredbama važećeg Zakona o radu, odnosno Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj
str. 47 – 61.
Ervin Kreševljaković, dipl.pravnik
Okvirni sporazum je jedan od možda najznačajnijih instituta u kompletnom sistemu javnih nabavki. Provođenje javne nabavke uz korištenje ovog veoma praktičnog i korisnog alata odnosno tehnike javne nabavke ima višestruko pozitivne učinke na sve učesnike postupka, dakle i na ugovorne organe ali i na dobavljače. Istovremeno, provođenjem postupka javne nabavke sa namjerom zaključenja okvirnog sporazuma podstiče se i zadovoljava većina opštih principa javnih nabavki kao temelja na kojima počiva cijeli sistem. Tu se prije svega misli na ekonomičnost postupka javne nabavke koja se postiže tzv. okrupnjavanjem (grupisanjem) nabavki što sve u konačnici ima pozitivne, prije svega finansijske, efekte. Istovremeno, provođenje okvirnog sporazuma nam omogućava implementaciju više (različitih) modaliteta i načina zaključenja ugovora što takođe djeluje pozitivno na brzo i efikasno zadovoljavanje potreba ugovornih organa ostavljajući pri tome dosta slobode ugovornim stranama kojih baš i nema u „klasičnim sistemima javne nabavke“. Kako se kod okvirnog sporazuma radi o alatu tj. tehnici javne nabavke a ne o postupku javne nabavke veoma je bitno vidjeti koje su to sličnosti ali i razlike između okvirnog sporazuma i (običnog) ugovora o javnoj nabavci. Na kraju je bitno objasniti i na koji način se može izmijeniti okvirni sporazum i ugovor zaključen na osnovu okvirnog sporazuma, tokom njegovog trajanja.
str. 62 – 73.
Dr. Mirna Pajević Rožajac
Profitabilnost se najčešće izražava profitnom stopom koja predstavlja udio profita u prodaji i pokazuje koliko je ostvareno dobiti po svakoj prodatoj jedinici u novcu. Najvažniji pokretači profitabilnosti su rast prodaje i bruto marže, smanjenje operativnih i kapitalnih troškova, te efikasno upravljanje obrtnim sredstvima, odnosno rast neto obrtnog kapitala.
Svaka kompanija želi da efikasno upravlja obrtnim sredstvima da bi obezbjedila likvidnost i profitabilnost u svom poslovanju, odnosno pozitivan neto novčan tok, sa akcentom na novčani tok od poslovnih (operativnih) aktivnosti. Efikasno upravljanje obrtnim sredstvima podrazumjeva tri važne odluke: naplata od kupaca treba da je što brža, zadržavanje zaliha treba da je kratko uz ostvarenje zadatih ciljeva proizvodnje i prodaje, i plaćanje dobavljačima treba da je što duže.
Kompanijama je veoma teško zadovoljiti sva tri cilja, a to je biti dovoljno likvidan, sa druge strane malo zadužen i visoko profitabilan.
str. 74 – 91.
Samira Memić, diplomirani ekonomist
Svako lice koje je upisano u Jedinstvenom registru obveznika indirektnih poreza dužno je podnositi blagovremeno i ispravno popunjene poreske prijave do dana donošenja rješenja kojim se obveznik briše iz Jedinstvenog registra obveznika indirektnih poreza ili mu se oduzima ID broj, bilo po službenoj dužnosti ili po zahtjevu. Samooporezivanje je prijava indirektnog poreza u kojoj lice koje ima obaveze indirektnih poreza dostavlja UIO obaveze po osnovu indirektnih poreza, uključujući vrstu poreza, različite iznose i druge propisane podatke. Podnošenjem PDV prijave obveznik se opredjeljuje za povrat razlike ulaznog poreza ili poreski kredit.
Postavlja se pitanje, kad poreski obveznik ima pravo na povrat razlike ulaznog poreza, koja je nastala podnošenjem PDV prijave?
Kad se poreskom obvezniku odobrava poreski kredit nastao podnošenjem PDV prijave?
str. 92 – 102.
Prof.dr.sc. Jozo Piljić
Nakon početnog priznavanja dugotrajne materijalne imovine (postrojenja, nekretnina i opreme) društvo treba odabrati jednu od metoda iskazivanja vrijednosti: metodu troška nabave, prema kojoj se vrijednost dugotrajne materijalne imovine iskazuje po njezinu trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja ili metodu revalorizacije, prema kojoj se dugotrajna materijalna imovina iskazuje prema revaloriziranom iznosu koju čini fer vrijednost te imovine na datum revalorizacije, umanjena za kasniju ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizaciju dugotrajne materijalne imovine uređuje MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine provodi se u slučaju kada se knjigovodstvena vrijednost te imovine znatno razlikuje od njezine fer vrijednosti. Postupak revalorizacije kao metode za postizanje fer cijena dugotrajne nematerijalne imovine uređuje MRS 38 – Nematerijalna imovina. Postupci mjerenja (procjene) dugotrajne nematerijalne imovine identični su kao i kod dugotrajne materijalne imovine.
str. 103 – 114.
v.prof.dr. Haris Hamidović
Učinkovito upravljanje usklađenošću zahtijeva discipliniran pristup koji bi, između ostalog, trebao uključivati razvoj osnovnog sigurnosnog standarda organizacije – identifikaciju svih sigurnosnih kategorija i kontrola primjenjivih na organizaciju. U ovom radu govorimo o pristupu koji menadžeri informacijske sigurnosti u Bosni i Hercegovini mogu koristiti za razvoj osnovnog sigurnosnog standarda organizacije s ciljem učinkovitog upravljanja usklađenošću.
str. 115 – 121.
Pripremio: prof. dr. Faruk Latifović, sudija kantonalnog suda u Tuzli
str. 121 – 135.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis