Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Novembar 2021.
Faruk Latifović, sudija Kantonalnog suda u Tuzli
Sudska taksa predstavlja protivnaknadu za djelatnost suda u konkretnom sudskom postupku. Jedna od vrsti sudskih taksi jeste i taksa na tužbu. Takseni obaveznik jeste lice po čijem se zahtjevu vodi postupak (kod postupaka ne procedat judex ex officio) ili lice u čijem se interesu vodi konkretni postupak (kod ex officio postupaka). Takseni obaveznik sudske takse na tužbu jeste tužilac. Sudske takse predstavljaju dio troškova parničnog postupka. O tome nema sumnje. U radu se problematizuje praksa pojedinih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine prema kojoj se tužiocu koji je uspio u parnici – prilikom odmjeravanja troškova postupka – ne priznaje neplaćena sudska taksa na tužbu. No, ne postoji pravna argumentacija koja bi mogla poduprijeti takav pravni rezon. Ovaj materijal može poslužiti i kao edukativni materijal za nosioce pravosudnih funkcija.
str. 11 – 18.
Alija Sinanović, MA iur.
Država je propisima o hrani definisala pravni okvir koji treba osigurati stavljanje na tržište hrane propisanog kvaliteta, a kako bi osigurala zaštitu pravnih dobara kao što su život i zdravlje ljudi, ali svakako i očuvanje sektora poljoprivredne proizvodnje kao bitne ekonomske grane, kroz osiguranje efikasnog unutrašnjeg tržišta. Subjekti u poslovanju sa hranom trebaju prepoznati sigurnost hrane kao mehanizam zaštite i njihovih interesa, a ne samo obaveze koje neizostavno iz toga proizlaze, kroz obezbjeđenje uslova proizvodnje i rukovanja hranom. Sigurnost hrane je pojam koji obuhvata postupke koje treba slijediti radi izbjegavanja potencijalno ozbiljnih zdravstvenih rizika. Samo na taj način subjekti u poslovanju sa hranom mogu umanjiti i/ili potpuno isključiti rizik nastanka štete i odgovornost za pričinjenu štetu.
str. 19 – 23.
Nedim Muhić, mr. iur.
Pitanje pronalazaka stvorenih u radnom odnosu u BiH regulisano je Zakonom o radu u institucijama BiH, Zakonom o radu Federacije BiH, Zakonom o radu Republike Srpske i Zakonom o radu Brčko distrikta BiH. Zakon o radu FBiH razlikuje dvije skupine pronalazaka u radnom odnosu: pronalazak koji je ostvaren na radu ili u vezi sa radom i pronalazak koji nije ostvaren na radu ili u vezi sa radom, ali je u vezi sa djelatnošću poslodavca.
Kada se radi o pronalascima iz prve skupine, pronalazač u pogledu takvog pronalaska ima određene dužnosti prema poslodavcu. Prva dužnost je da obavijesti poslodavca o pronalasku kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom, a druga dužnost ogleda se u tome da je pronalazač obavezan da čuva kao poslovnu tajnu podatke o pronalasku i ne smije ih bez odobrenja poslodavca dati trećem licu. Drugu skupinu pronalazaka čine pronalasci koji nisu ostvareni na radu ili u vezi sa radom, ali su u vezi sa djelatnošću poslodavca (tzv. slobodni pronalasci). U tim situacijama radnik – pronalazač ima dvije obaveze: obaveza informisanja poslodavca o svom ”slobodnom” pronalasku koji ima veze sa djelatnošću poslodavca i podnošenje pismene ponude poslodavcu o ustupanju prava u vezi sa pronalaskom.
str. 24 – 29.
Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.
Autorica analizira aspekte otkaza ugovora o radu s ponudom ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima, sa stanovišta izmijenjenih uslova koji mogu biti povoljniji za radnika, ali također i nepovoljniji, ali ne i nezakoniti. Također problematizira neke elemente ugovora o radu za koje zakonom nije zabranjeno da se izmijene u novom ugovoru o radu i iznosi svoj stav o tom pitanju.
str. 30 – 37.
Momir Stefanović, dipl. oec.
Dugo pripreman i proceduralno tretiran novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima konačno je dobio zvanični oblik usvajanjem od strane Parlamentarne skupštine Federacije BiH i objavom u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 75/21 sa početkom primjene od 30. septembra tekuće godine. Ovaj zakon donosi dosta novih rješenja u pogledu pokretanja i poslovanja obrta kojim se uspostavlja moderniji i efikasniji okvir za djelatnost obrta kao značajnog segmenta privrede Federacije BiH.
Najznačajnije novine koje donosi novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima odnose se na skraćenje procedure i pojednostavljenje registracije obrta, ukidanje podjele na vezane i posebne obrte čime se omogućava da se pojedine vrste obrta mogu obavljati i bez formalnog posjedovanja stručne spreme, proširenje djelatnosti obrta i na vanjskotrgovinsko poslovanje, davanje mogućnosti da obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost naznačenu u rješenju o obavljanju obrta, proširenje kruga fizičkih lica koja obrt mogu obavljati u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, izuzimanje od izvršenja dijela imovine obrtnika, prestanak obrta po sili zakona po automatizmu (bez prethodne najave nadležnom organu) u slučaju prekida poslovanja, neostvarivanja prihoda i neplaćanja poreza u trajanju od preko 6 mjeseci, centralizacija svih relevantnih podataka o konkretnom obrtniku kroz Obrtni registar na nivou Federacije, ograničenje iznosa članarine obrtničkim komorama i još neke.
Da bi Zakon imao što efikasnije dejstvo, sankcije za nepridržavanje njegovih odredbi su značajno pooštrene.
str. 38 – 49.
Mr.sc. Selma Fetahović-Zeljković
Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate („Službene novine Federacije BiH”, broj 18/21) od 14. 3. 2021. godine uvedena je značajna izmjena u sistem obračuna zatezne kamate u Federaciji BiH, po kojoj iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od iznosa glavnog duga. Međutim, uvođenje te novine uz neprecizno formulisane prelazne odredbe ovog zakona stvorile su dilemu u praksi, da li obračun zatezne kamate na dugovanja nastala prije stupanja na snagu ovog zakona može preći iznos glavnog duga ili ne? Tu dilemu pokušali su razriješiti Federalno ministarstvo finansija davanjem mišljenja i Vrhovni sud Federacije BiH izražavanjem pravnog shvatanja. Budući da su stajališta Federalnog ministarstva finansija i Vrhovnog suda Federacije BiH dijametralno suprotna, te da se čeka autentično tumačenje zakonodavca, ova tema vrijedna je daljnjeg istraživanja i analize.
str. 50 – 58.
Prof. dr. sc. Jozo Piljić
Od sustavnih rješenja za suzbijanje nezakonite evazije poreza na dodanu vrijednost, u Europskoj uniji su razmatrani oporezivanje intra-komunitarnih transakcija u državi članici isporuke i generalni transfer obveze plaćanja poreza na kupca dobara i usluga (reverse-charge). Postojeći porezni tretman intra-komunitarnih transakcija karakterizira oslobađanje intra-komunitarnih isporuka sa pravom na odbitak ulaznog poreza i odloženo plaćanje poreza na intra-komunitarne nabavke (tek pri podnošenju sljedeće porezne prijave, a ne odmah po prelasku „granice“). U narednom vremenu doći će do napuštanja postojećeg režima oporezivanja i prelaska na oporezivanje prometa dobara i usluga prema porijeklu prometa, te Europska unija traga za adekvatnim rješenjem za ovaj oblik porezne evazije.
str. 59 – 72.
Finansije i računovodstvo – str. 73. – 83.
Radni odnosi u RS – str. 84. – 93.
Radni odnosi FBiH – str. 94. – 105.
Zaštita na radu FBiH – str. 105 – 116.
Info stranica – str. 117. – 128.