Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Šta jeste i šta nije upravni akt u upravnoj i sudskoj praksi?
Zaštita radnika od nasilja – pravo rada na siguran način
Globalni minimalni porez na dobit
ESG standardi – okolišno, društveno i korporativno poslovanje
Manipulacija u finansijskom računovodstvu
Pravo na odbitak ulaznog poreza
Priredio: Faruk Latifović
Javne nabavke – str. 165 – 180.
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 181 – 196.
Radni odnosi u FBiH – str. 197 – 212.
Adis Poljić
Predmet rada je sudska praksa iz stvarnog prava, radnog prava i prava privrednih društava za period januar-maj 2024. godine, što ukazuje na njenu aktuelnost. Analiza je izvršena na način da su navedene najznačajnije odluke za navedene grane prava. Odluke su donesene od strane vrhovnih sudova entiteta. U okviru analize odluke navedena je sentenca kao najvažniji dio odluke, zatim kraće obrazloženje iz odluke i nakon toga je ukazano na značaj odluke, zatim na zakonitost odluke. Dolazi se na kraju do zaključka da određene odluke imaju izuzetno veliki značaj i da je potrebno na identičan način donositi odluke u budućnosti, dok su neke odluke proizvod pogrešne primjene pozitivnog prava i ne mogu se u budućnosti primjenjivati.
str. 16 – 35.
Faruk Latifović
U prethodnom broju smo pisali o teorijskim osnovama upravnog akta i upravne stvari. Sada se raspravlja o odlikama upravnog akta u upravnoj i sudskoj praksi. Dati su primjer više od stotinu sudskih odluka. U tom cilju, rad je, u prvom redu, namijenjen pravnicima praktičarima, ali pokazuje i pravnoj doktrini kako se njene teze potvrđuju u sudskoj praksi.
str. 36 – 52.
Haris Hamidović
S globalizacijom i promjenom načina na koji danas poslujemo, gdje postoji poslovna potreba da se sa različitih lokacija i u različito vrijeme pristupa organizacijskim internim sistemima i aplikacijama, granice koje su razdvajale naše interne sisteme i aplikacije od vanjskih postepeno se smanjuju i nestaju. Ovo zahtijeva da se sistemi na kojima naš softver radi još strože čuvaju i osiguravaju. Tradicionalna mrežna sigurnost, zasnovana na odbrani perimetra, postaje nedovoljna. Ključ je razvijanje sigurnog softvera koji djeluje na sigurnim sistemima unutar sigurnih mreža. Implementacija sigurnosnih mjera suočava se s izazovima poput projektnih ograničenja, sigurnosti kao naknadne misli, te balansiranja sigurnosti i upotrebljivosti. Da bi softver bio istinski siguran, sigurnosni koncepti moraju biti integrirani u sve faze životnog ciklusa razvoja softvera (SDLC). Osim toga, organizacije moraju poštovati zakonske regulative i zahtjeve za privatnost kako bi izbjegle ozbiljne posljedice u slučaju povrede podataka.
str. 53 – 59.
Azra Bublin
Autorica želi skrenuti pažnju da se u praksi nedovoljno ulažu sredstva za stručno obrazovano i usavršavanje radnika. Upravo je to podstaklo da u ovom članku prezentira prednosti koje ima to ulaganje za oba subjekta i za poslodavca i za radnika. Informaciona tehnologija je preovladavala, a sada i vještačka inteligencija sve više uzima maha (npr. kod automobilske industrije). Iako bi poslodavci trebalo da budu nosioci ulaganja sredstava za ove namjene, ni radnici ne pokazuju veći interes za sticanje novih znanja i vještina, bez obzira na ubrzani razvoj tehnologije.
str. 60 – 62.
Alan Vajda
Navedenim stručnim člankom autor daje prikaz analize međunarodnih dokumenata i nacionalnih propisa koji se odnose na zaštitu dostojanstva radnika, a posebno na obveze poslodavca da procjenjuje i poduzima mjere zaštite radnika od svih oblika nasilja i uznemira-vanja na radu, i u vezi s radom, te ukazuje na važnost i način provedbe procjene rizika i prevencije, uz određene preporuke i zaključke.
str. 63 – 77.
Ervin Kreševljaković
Jedinična cijena za svaku stavku radova ili ukupno ugovorena cijena je prodajna cijena u koju su ukalkulisani svi troškovi za rad, materijal, transport, obaveze prema državi, plate, pripremni troškovi, troškovi režija, osiguranje, ispitivanje i dokazivanje kvaliteta te svi drugi izdaci izvođača za potpuno dovršenje ugovorenih radova.
Jedinične cijene iz ponude odnosno iz tehničke specifikacije ponuđača obavezne su za obračunavanje izvedenih radova. Količine radova iskazane po pojedinim stavkama u troškovniku predstavljaju količine prema idejnom projektu, dok će se konačna vrijednost radova utvrditi na temelju stvarno izvedenih radova čije su količine navedene u građevinskoj knjizi. Ukoliko se tokom izvođenja radova pojave nepredviđeni i naknadni radove izvođač je dužan dostaviti analizu cijena koja se radi na temelju elemenata ponude kao što su: cijena materijala, transporta, mehanizacije, rada, itd.
Po pitanju izmjene cijene iz ugovora o građenju iznos izmijenjene cijene utvrđuje se sporazumno između naručioca i izvođača, a ako do sporazuma ne dođe, sporno pitanje će se riješiti na način predviđen ugovorom.
str. 78– 96.
Miroslav Džabić i Miroslav Brkić
Globalni minimalni porez na dobit predstavlja nadopunu postojećeg mehanizma oporezivanja dobiti, koji će se obračunavati i plaćati u onim poreskim jurisdikcijama koje imaju nisku efektivnu poresku stopu. S obzirom na svoju specifičnost, prije svega koja se ogleda u kompleksnosti načina utvrđivanja iznosa dodatnog poreza, kao i primjenu poreskih olakšica, za realizaciju istog poreske jurisdikcije po pravilu usvajaju posebnu regulativu, koja je odvojena od postojećeg sistema oporezivanja dobiti. Globalni mehanizam obračuna i plaćanja globalnog minimalnog poreza na dobit počiva na setu pravila kojima se u znatnoj mjeri ograničava mogućnost izbjegavanja plaćanja istog putem geografskog premještanja kompanija unutar velikih grupa.
str. 97 – 104.
Mirna Pajević Rožajac
ESG – Environmental, social and governance (okolišno, društveno i korporativno poslovanje) izraz je koji označava okoliš, društvo i korporativno upravljanje te se koristi za predstavljanje korporativnih finansijskih interesa kompanije koji se uglavnom fokusiraju na održive i etičke učinke. Kriteriji zaštite okoliša razmatra kako kompanija štiti okoliš i postoje li interne korporativne politike koje se bave utjecajem na okoliš. Društveni kriteriji ispituju kako kompanije upravljaju odnosima sa zaposlenicima, dobavljačima i kupcima s kojima posluju.
ESG princip održivosti poslovanja od kompanija zahtjeva veću odgovornost i transparentnost poslovanja s ciljem prelaska na zelenu i održivu ekonomiju. Očekivanja za finansijski i realni sektor su velika, ali prednosti zelene tranzicije za privredu te za očuvanje planeta još su veće. Poslovanje unutar ESG normi i okvira može donijeti mnoge koristi za investitore i za kompanije, od privlačenja investitora, konkurentske prednosti, održivog poslovanja, lojalnosti klijenata do poboljšanja finansijskih rezultata.
Neki od ESG kriterija/standarda nametnuti su zakonima i propisima zemlje u kojoj preduzeće posluje, a drugi proizlaze iz očekivanja aktera i pritiska investitora zbog sve veće zabrinutosti u pogledu pitanja ljudskih prava i zaštite okoliša.
str. 105 – 112.
Jozo Piljić
Početak 21. stoljeća u računovodstvenom okviru donosi promjene na području vrednovanja. Tradicionalno načelo vrednovanja – načelo troška koje datira iz prošlih stoljeća, uz sve razumljive otpore, mijenja se. Suvremeni oblik elektroničkog trgovanja nameće potrebe za istinitim i fer informacijama o financijskom položaju i uspjehu kompanija u kraćim intervalima. Manipulacijama se bave pojedinci ili skupine koji se zajednički nazivaju manipulanti. Provedbom manipulacija manipulanti imaju direktne ili indirektne financijske koristi. Najčešće su burzovne i računovodstvene manipulacije.
str. 113 – 125.
Nermin Jusić
Vijeće ministara BiH usvaja na godišnjem nivou u skladu sa Zakonom o Carinskoj tarifi, privremenu mjeru suspenzije i smanjenje carinskih stopa za određene robe s ciljem podrške domaćoj privredi, njenom konkurentnijem i povoljnijem poslovanju. S ciljem pomoći domaćim kompanijama da povećaju konkurentnost na tržištu, Vijeće ministara BiH je izvršilo privremenu suspenziju i privremeno smanjenje carinskih stopa u okviru 69 tarifnih oznaka Carinske tarife BiH kod uvoza u 2025.godini radi podsticanja domaće privrede, zadržavanja postojećih radnih mjesta i povećavanja zapošljavanja. Ove robe su obuhvaćene na zahtjev privrednih subjekata i inicijativa entitetskih Privrednih komora u sektorima tekstilne, obućarske, hemijske, metalne, prehrambene i grafičke industrije, kao i elektroindustrije. S ciljem zaštite domaćih kompanija koje u prehrambenoj proizvodnji koriste šećer donesena je i odluka o ponavljanju tarifnih kvota od 50.000 tona sirovog šećera za preradu u 2024. godini.
str. 125 – 137.
Samira Memić
Svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost, a koje je upisano u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, ima pravo da odbije PDV za dobra nabavljena i uvezena u svrhu svojih poslovnih aktivnosti. Takav PDV je u praksi poznat kao Ulazni PDV. Ulazni PDV je iznos PDV-a koji se nalazi na fakturama koje poreski obveznik dobije od dobavljača za robu ili uslugu koju koristi prilikom obavljanja registrovane djelatnosti. Ulaznim PDV-om se smatra i iznos PDV-a koji je poreski obveznik platio prilikom uvoza i to u poreskom periodu u kojem je izvršeno carinjenje, sačinjen JCI i obračunati PDV plaćen do trenutka podnošenja PDV prijave.
str. 138 – 149.
Priredio: Faruk Latifović
str. 150 – 164.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis