Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Analiza sudske prakse za parnični postupak u Bosni i Hercegovini (2023/2024)
Pokretanje izvršnog postupka, odluke i pravni lijekovi
Odnos kategorija upravnog akta i upravne stvari i teoriji i zakonodavstvu
Mobing – uznemiravanje na radu: stres tijela i njegova odbrana biblioterapijom
Zaštita poslodavaca kod davanja otkaza ugovora o radu bez otkaznog roka radi povrede radne obaveze
Osnove za izradu elaborata za uređenje gradilišta
Umanjenje vrijednosti dugoročne imovine (MRS 36)
Vrijednosno usklađivanje dugotrajnih materijalnih sredstava
Postupak davanja mišljenja Uprave za indirektno oporezivanje
Priredio: Faruk Latifović
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 134 – 149.
Javne nabavke – str. 150 – 166.
Radni odnosi u FBiH – str. 167 – 182.
Adis Poljić
Predmet rada je sudska praksa iz parničnog postupka za drugu polovinu 2023. godine i početak 2024. godine, što ukazuje na njenu aktuelnost. Analiza je izvršena na način da su navedene najznačajnije odluke koja za predmet imaju parnični postupak. Odluke su donesene od strane vrhovnih sudova entiteta i Suda Bosne i Hercegovine. U okviru analiza navedena je sentenca kao najvažniji dio odluke, zatim kraće obrazloženje iz odluke i nakon toga je ukazano na značaj odluke, zatim na zakonitost odluke. Dolazi se na kraju do zaključka da određene odluke imaju izuzetno veliki značaj i da je potrebno na identičan način donositi odluke u budućnosti, dok su neke odluke proizvod pogrešne primjene pozitivnog prava i ne mogu se u budućnosti primjenjivati.
str. 14 – 25.
Dušan Đuričić
Predmet ovog članka jeste predstavljanje materije izvršnog postupka čitaocima, posebno jer je to uvijek aktuelan proces, s obzirom da se primjenjuje u situacijama kada se obaveze određene po izvršnim ili vjerodostojnim ispravama ne ispunjavaju dobrovoljno. S obzirom da je izvršni postupak široka oblast, koja se ne može obuhvatiti jednim stručnim radom, to će ovim putem sažeto biti obrađeno pitanje pokretanja izvršnog postupka, kao i pitanje šta sve treba da sadrži jedan prijedlog za pokretanje izvršnog postupka, da bi se po njemu moglo postupati i da bi se na koncu tog postupka mogla donijeti sudska odluka. Takođe, biće obrađeno i pitanje ko može pokrenuti izvršni postupak, šta prijedlog mora da sadrži da bi se po njemu moglo postupati, i objašnjenje formalnog dijela vezanog za vrste odluka u izvršnom postupku i dozvoljene pravne lijekove, dok će pitanja pravnih radnji u postupku izvršenja sa svim svojim varijacijama svakako biti predmet daljih razrada u nekom od narednih stručnih radova.
str. 26 – 33.
Faruk Latifović
Jedno od najbitnijih pitanja u upravnom procesnom pravu jeste definicija pojma „upravne stvari“ i „upravnog akta“. Razlog za značaj tog pitanja je više nego očit – u upravnom postupku se rješavaju „upravne stvari“ i donose najrazličitiji „upravni akti“. No, sa druge strane, upravo obrnuto srazmjerno njegovom značaju, pitanje definisanja tih pojmova je dugo zanemarivano u legislativi. Pravna teorija je pokušavala, manje ili više uspješno, dati odgovor na to pitanje. I tada, uglavnom se koristio sistem negativne enumeracije – odgovaralo se na pitanje šta nije upravni akt. Sve ovo je otvorilo potrebu da se, u ovom stručnom radu, na cjelovit način, predoče osnovne odlike tih ustanova. Prikazana su i pojedina teorijska mišljenja. Primijenjen je i uporedno – pravni metod. Naravno, nije izostao niti autorov kritički osvrt.
str. 34 – 37.
Jovana Tešnjak
U današnjem savremenom sistemu poslovanja, povezana Društva predstavljaju čestu pojavu, te kao takva zaslužuju detaljnu analizu i detaljno upoznavanje sa svim specifičnostima koje nose sa sobom.
Razlozi povezivanja poslovnih subjekata jesu prije svega ostvarivanje poslovnih ciljeva i to prvenstveno fiskalnih prednosti i podjela rizika.
U skladu sa Zakonom o privrednim društvima kako Republike Srpske ,tako i Federacije Bosne i Hercegovine, povezana Društva su pravno samostalna Društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao: Društvo koje u drugome Društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, zavisno i vladajuće Društvo, Društvo koncerna, Društva s uzajamnim udjelima i Društva povezana pravnim ugovorima, odnosno povezana Društva čine dva ili više Društava koja se međusobno povezuju i to, učešćem u osnovnom kapitalu ili udjelima (Društva povezana kapitalom, putem ugovora (Društva povezana ugovorom),putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana Društva).
U skladu sa naprijed navedenim, povezano društva obuhvata jedno matično-vladajuće i jedno ili više zavisnih društava, također povezana Društva organizuju se kao koncern, holding, poslovno udruženje ili drugi oblik organizovanja, sve u skladu sa relevantnim zakonima.
str. 38 – 47.
Danijela Radonić i Aleksandar Mrđen
Mobing je „tihi“ pratilac radnog odnosa. Žrtva često nije svjesna da je izložena mobingu, zbog čega tegobe koje osjeća pripisuje drugim uzrocima i razlozima. Jedna od prvih posljedica mobinga je dugotrajan i akumulirani stres koji utiče na druge segmente života žrtve. Stoga se u radu daje pregled književnih djela koja mogu biti korištena kao jedan vid samopomoći. Takvo „vođeno čitanje“ može biti pomoć u stresnim situacijama i mehanizam za prevladavanje teških životnih perioda.
str. 48 – 58.
Pilić Lejla
Uvijek aktuelno pitanje u vezi sa radom jeste ponašanje radnika na radnom mjestu, te da li takvo ponašanje može izazvati negativne posljedice po poslodavca. U praksi često susrećemo slučajeve gdje je radnik stavljen u nepovoljan položaj u odnosu na poslodavca, ali se rijetko govori o slučajevima u kojem je poslodavac stavljen u nepovoljan položaj u odnosu na radniku u smislu da u jednom trenutku trajanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme je prinuđen trpiti nedopušteno ponašanje radnika iz straha da bi isti mogao nakon otkazivanja ugovora o radu zatražiti sudsku zaštitu, te da bi sudovi mogli bezuslovno biti na strani radnika, čime ne samo da bi bio obavezan istog vratiti na posao već bi se našao u situaciji da snosi ogromne troškove radi tog istog otkaza. Stoga je institut otkaza poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka uvijek aktuelna tema i osjetljivo pitanje, pa ćemo u ovom radu pokušati dati odgovore na koji način poslodavac može sebe zaštiti prije davanja ovakvog otkaza.
str. 59 – 68.
Mustafa Imamović
Uređenje gradilišta je složen proces kojim je potrebno isplanirati poslove kako bi se isti odvijali u planiranim rokovima, uz primjenu pravila zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika na što ekonomičniji način. Pri tome je svakako potrebno zaštititi okoliš primjenom odgovarajućih metoda rada kod izvođenja radova. Način uređenje gradilišta se definiše planom /elaboratom o uređenju gradilišta.
Izvođač radova koje na privremenim gradilištima i zajedničkim privremenim gradilištima obavljaju građevinske, montažne radove (radovi na izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji ili rušenju) ili radove na iskorištavanju šuma obavezan je prije početka izvođenja radova urediti gradilište i osigurati da se radovi obavljaju na osnovu plana o uređenju gradilišta koji je definisan kao elaborat o uređenju gradilišta i u skladu s pravilima zaštite na radu.
Elementi uređenja gradilišta uglavnom su privremenog karaktera, i ako se mogu koristiti i neki postojeći ili neki elementi koji će biti dio buduće građevine.
U ovom radu je dat okvirni sadržaj elaborata o uređenju gradilišta, osnovni elementi iz elaborata. kao i zakonska regulativa.
str. 69 – 85.
Muhamed Dervišević
Po hitnoj proceduri i postupku, Parlamentarna skupština BiH je usvojila novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama koji se tiče segmenta Pravne zaštite. Ugovorni organi će prilikom zaprimanja žalbi, pored dosadašnje primarne obaveze ispitivanja procesnih pretpostavki da li je žalba blagovremena, dopuštena, izjavljena od ovlaštenog lica i od lica koje ima aktivnu legitimaciju, obavezno provjeravati da li je i žalba uredna. Sada je Ugovorni organ taj koji će provjeravati da li žalba pored ostalih elemenata koje treba sadržavati, sadrži i dokaz o uplaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka. Ukoliko je žalba neuredna, Ugovorni organ je odbacuje zaključkom, te ne ulazi u meritum same žalbe. Žalitelji prilikom izjavljivanja svojih žalbi obavezno moraju taksu / naknadu za pokretanje žalbenog postupka uplatiti, i sada pred Ugovornim organom. Pored cilja koji se namjerava postići izmjenom člana 101. stav (1) tačka a. ZJN,, prethodna neusaglašenost između tačaka a) i b) ovog stava ZJN, sada je ispravljena. Također, u postupku konkurentskog zahtjeva, rok za izjavljivanje žalbe više ne počinje teći od preuzimanja tenderske dokumentacije, nego od objave iste. Iznosi koji se uplaćuju kao naknade za pokretanje žalbenog postupka su novim izmjenama i dopunama ZJN povišene. Najniža taksa koja je iznosila 500,00 KM, sada iznosi 750,00 KM, dok najviša taksa od 10.000,00 KM sada iznosi 15.000,00 KM. U slučaju da je osnovana žalba ili djelimično osnovana, ili neuredna, a kasnije se utvrdilo da je uplata za pokretanje žalbenog postupka bila izvršena, Ugovorni organ ima sada obavezu da u roku 7 (sedam) dana od dana kada je donio odluku po žalbi, URŽ-u proslijedi dokumentaciju, a sve kako bi se izvršio povrat naknade za pokretanje žalbenog postupka žalitelju.
str. 86 – 96.
Mirna Pajević Rožajac
Cilj standarda MRS 36 Umanjenje vrijednosti imovine je da propiše postupke koje je subjekt dužan primjenjivati kako bi osigurao da se njegova imovina ne iskazuje po vrijednosti koja je veća od nadoknadivog iznosa.
Imovina se iskazuje po vrijednosti većoj od nadoknadivog iznosa ako njena knjigovodstvena vrijednost premašuje iznos koji se može nadoknaditi korištenjem ili prodajom te imovine.
U takvom slučaju, vrijednost imovine se smatra umanjenom i MRS 36 zahtijeva da subjekt prizna gubitak od umanjenja vrijednosti.
MRS 36 se odnosi na svu imovinu osim imovine čije umanjenje vrijednosti je uređeno drugim standardima. Osnovna pitanja koja razmatra MRS 36 su način identifikovanja rashoda po umanjenju vrijednosti, utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, računovodstveno evidentiranje umanjenja vrijednosti i objelodanjivanja o umanjenju vrijednosti.
str. 97 – 104.
Jozo Piljić
Vrijednosno usklađivanje zahtijeva poštivanje niza pravila koja se odnose na to kada i u kojim slučajevima treba provoditi vrijednosno usklađivanje, kako utvrditi fer vrijednost s kojom treba uskladiti knjigovodstvene iznose sredstava, kako iskazati učinke tog vrednovanja na dobit, kapital i porezne obveze, te na koji način iskazati povećanje knjigovodstvenih iznosa sredstava.
Nakon početnog priznavanja, stavke financijskih izvještaja, pogotovo one koje se odnose na dugotrajna sredstva, dobivaju obilježje povijesnih vrijednosti budući da od vremena nabave ili izgradnje sredstva pa do sastavljanja financijskih izvještaja protekne dugo vremena. U vrijednosnom usklađivanju dugotrajnih materijalnih sredstava na fer vrijednost moguće je postupiti na jedan od dva načina usklađenja knjigovodstvene vrijednosti: akumulirana amortizacija usklađuje se razmjerno promjeni bruto knjigovodstvenog iznosa, ili isključivanjem akumulirane amortizacije na teret bruto knjigovodstvene vrijednosti, s tim da je knjigovodstvena vrijednost nakon usklađenja jednaka revaloriziranoj vrijednosti.
str. 105 – 114.
Samira Memić
Poreski obveznici, radi rješavanja određenih pitanja i nejasnoća u vezi sa indirektnim porezima (PDV i akciza) mogu UIO podnijeti Zahtjev za mišljenje u skladu sa članom 50. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, koji se podnosi na propisanom Obrascu „ZM“. Predmet zahtjeva za mišljenje može biti pitanje koje se odnosi samo na jedan konkretan problem, odnosno nejasnoću. Organizaciona jedinica UIO nadležna za kontrolu će izvršiti provjeru ispunjenosti uslova za davanje mišljenja u slučaju iz predmetnog zahtjeva poreskog obveznika.
Postavlja se pitanje, koji su uslovi potrebni za dobijanje mišljenja UIO?
str. 115 – 121.
Priredio: Faruk Latifović
str. 122 – 133.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis