Pravni Savjetnik 10/2016

Sadržaj: Pravni Savjetnik 10/2016

PRAVNI SAVJETNIK 10

Oktobar/Listopad 2016

U ovom broju možete pročitati:

Ugovorno isključenje ili ograničenje odgovornosti za štetu

Prof. dr.sc. Abedin Bikić i Mr. Vesna Lazić

Ugovor, kao opću karakteristiku, u sebi nosi obavezu na njegovo poštovanje, uredno ispunjenje i odgovornost, kao i pravo na pravnu zaštitu, ako dužnik obaveze istu ne ispuni kako je ugovorena. To je i logična posljedica pravnog smisla ugovora. Jednom zaključen ugovor je za strane zakon (pacta sunt servanda) i nastale obaveze iz tako zaključenog ugovora moraju se u svemu ispuniti onako kako glase. Strana koja povrijedi svoju ugovornu obavezu odgovorna je drugoj strani za nastalu štetu. Zahvaljujući dispozitivnom karakteru propisa o ugovornoj odgovornosti, ugovorne strane mogu svoje odnose urediti drugačije nego što je to propisano zakonom. Rad posvećuje pažnju pojmu klauzula o isključenju ili ograničenju odgovornosti dužnika, te na njihovu evoluciju. Nakon toga, razrađuje i konkretna zakonska rješenja u Bosni i Hercegovini, te ukazuje na uporednopravna rješenja u zakonodavstvu Hrvatske i Crne Gore.

PS – br. 10., str. 11-22

Porezni i računovodstveni aspekt pozajmica

dr. sc. Mirna Pajević

Važeći propisi u Federaciji Bosne i Hercegovine dozvoljavaju pravnim i fizičkim licima da drugim licima (pravnim i fizičkim) daju pozajmice. Prije donošenja Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem („Službene novine FBiH“, br. 72/15 i 82/15) zakonski nisu postojale nikakve prepreke da date pozajmice budu i u gotovini (npr. vlasnik firme – fizičko lice daje svojoj firmi gotovinsku pozajmicu). Takva pozajmica je bila stvar dogovora između dvije strane, u spomenutom slučaju firme i vlasnika, sa tim da ukoliko se kamata obračunavala i isplaćivala fizičkom licu – vlasniku, takvo lice se smatralo obveznikom poreza na dohodak na naplaćenu kamatu, koja se trebala isplaćivati bezgotovinski na račun fizičkog lica. Ukoliko se radi o pozajmicama s ugovorenom kamatom između stranog pravnog i fizičkog lica ili ukoliko se pozajmica vraća u dobrima ili uslugama treba uzeti, pored ostalih propisa, u obzir i propise o porezu na dodatu vrijednost.

PS – br. 10., str. 23-44

Ugovaranje rokova plaćanja u postupcima javnih nabavki u Federaciji BiH

Ivana Grgić, dipl. ecc.

U Federaciji Bosne i Hercegovine donesen je Zakon o finansijskom poslovanju kojim se, između ostalog, uvode maksimalni rokovi koji se mogu ugovoriti u poslovnim transakcijama, mogući rokovi izvršenja novčanih obaveza između ugovornih strana, ništavost pojedinih odredbi sklopljenih ugovora, kao i pravne posljedice (novčane kazne) zbog kašnjenja u izvršavanju novčanih obaveza, kako u ugovorima između privrednih subjekata, tako i u ugovorima između subjekata javnog prava (ugovornih organa) i privrednih subjekata. Sam Zakon stupio je na snagu 30. 6. 2016. godine, a počet će se primjenjivati od 31. 12. 2016. godine. U radu je dat pregled načina na koje odredbe ovog zakona utiču na postupke javnih nabavki i ugovore proistekle iz ovih postupaka.

PS – br. 10., str. 45-53

Osnovne karakteristike tužbe prema novim pravilima parničnog postupka

mr iur. Adis Poljić, sudija

Predmet rada su nova pravila zakona o parničnom postupku koja se odnose na tužbu. Novim pravilima parničnog postupka došlo je do ,,usklađivanja zakona sa samim sobom“, proširivanja mogućnosti podnošenja tužbe za utvrđenje, nemogućnost protivljenja za objektivnu preinaku tužbe od strane tuženog kada tužitelj preinači tužbu zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, jasno normiranje roka za subjektivno preinačenje tužbe i proširivanje načela dispozitivnosti. Propisivanjem pravnog osnova tužbenog zahtjeva kao obaveznog elementa tužbe, dok se u istom članu propisuje da će sud postupiti po tužbi i kada ovaj ,,obavezni element“ nije naveden dovodilo je do suprotnosti ne samo oko odredbi zakona o parničnom postupku već i oko odredbi jednog člana. Nakon zaključenja glavne rasprave nije postojala mogućnost povlačenja tužbe, bez obzira na volju stranaka. Novim pravilima parničnog postupka se omogućava povlačenje tužbe i nakon zaključenja glavne rasprave

PS – br. 10., str. 54-67

Otkaz i prestanak ugovora o radu

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku se analiziraju pravni instituti otkaza ugovora o radu i prestanka ugovora o radu i ukazuje na bitna pitanja koja treba da budu regulisana pravilnikom, odnosno ugovorom o radu, da bi bili zadovoljeni svi formalno-pravni razlozi za otkaz ugovora o radu.

PS – br. 10., str. 68-82

Pravilnik o radu prema Zakonu o radu u Republici Srpskoj

Danijela Radonić, dipl. iur.

Pored imperativnih akata – Zakona o radu kao matičnog zakona i posebnih zakona koji uređuju radne odnose, oblast rada uređuju i autonomni akti: kolektivni ugovor, pravilnik o radu i ugovor o radu. Poslodavac je u obavezi da donese pravilnik o radu ako je kod njega zaposleno više od 15 radnika. Radni odnosi (na nivou poslodavca) po pravilu se uređuju kolektivnim ugovorom, a samo izuzetno pravilnikom o radu. Sadržaj pravilnika o radu treba da obuhvati pitanja i prava radnika: za koje je ZOR utvrđena najmanja visina ili obim tih prava, a opštim aktom se utvrđuju u većem iznosu ili obimu, za koje ZOR ne utvrđuje najmanju visinu ili obim tih prava već se to utvrđuje opštim aktom, i koje ZOR utvrđuje kao mogućnost, a uređuju se opštim aktom samo ako ih poslodavac uvede. Odredbe pravilnika o radu prestaju da važe stupanjem na snagu kolektivnog ugovora zaključenog između poslodavca i sindikata kojim su ista pitanja uređena

PS – br. 10., str. 83-89

Interakcija između politike konkurencije i politike zaštite potrošača na primjeru Evropske unije

Samir Sabljica, dipl.iur. i magistar politologije

U članku je najprije je razmatrano opće definisanje politike zaštite konkurencije koja se bavi ograničavanjem svih netržišnih oblika ponašanja subjekata koji izazivaju tržišne distorzije. Takođe se daju osnovna fakta na osnovu kojih se definiše politika zaštite potrošača. Prikazane su osnovne karakteristike i ciljevi politike konkurencije i politike zaštite potrošača u Evropskoj uniji. Ujedno se elaborira kratka geneza obje politike na primjeru Evropske unije. Politike konkurencije i zaštite potrošača su komplementarne i postoji značajno sadjejstvo obje politike sa krajnjim ciljem pravilnog funkcionisanja jedinstvenog tržišta EU, na kojem sa druge strane egzistira dobrobit potrošača, što je refleksija efektivne (djelotvorne) konkurencije. Ukazuje se i na novu Strategiju za jedinstveno tržište EU, koju je sačinila Evropska komisija sa čitavim nizom mjera koje se trebaju implementirati tokom 2016. i 2017. godine, radi otklanjanja barijera koje bi mogle spriječiti slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala. U zaključnom razmatranju se potencira da je politika konkurencije jedan od konstitutivnih elemenata jedinstvenog tržišta EU te da je jedan od zaštitnih ciljeva konkurencije blagostanje potrošača

PS – br. 10., st. 90-97

Primjena elektronske uprave na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini

mr. sc. Ismeta Mameledžija

Svi servisi e-Uprave usmjereni su prevashodno na građane, poslovni sektor, organe uprave i zaposlene u javnoj upravi u cilju obezbjeđenja efikasnije interakcije sa korisnicima. Treba obezbijediti mogućnost da se zahtjevi i inicijative mogu podnijeti putem interneta, intraneta ili drugog odgovarajućeg ICT mehanizma, a da se traženi servis dobije na isti način. Moguće je servis javne uprave isporučivati na jednom mjestu, a e-Transakciju komplementirati bez direktnog kontakta sa zaposlenim u javnoj upravi. Integracijom javne uprave i korisnika obezbijedio bi se potpuni „servisni lanac“ čijim se upravljanjem ostvaruje jedna od bitnih karika strateškog razvoja e-Uprave

PS – br. 10., str. 98-107

SAVJETODAVNI SERVIS

Javne nabavke: Dragana Ribić – Agencija za javne nabavke str. 108-122

Radni odnosi u Federaciji BiH: dr. Edin Mehić i Ljiljana Ćehajić, dipl. iur. str. 123-147

Radni odnosi u Republici Srpskoj: Danijela Dadonić, dipl. iur. str. 148-149

Pravni Savjetnik 10/2016

Prijava za pretplatnike.

Seminar – Javne nabavke – April

Sadržaj: Pravni Savjetnik 10/2016