Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Pravni Savjetnik 11/2016



PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.



Seminar – Javne nabavke – Decembar



Mostar - Hotel “Mostar” - 16. 12. 2024.

Sarajevo - Hotel “Hollywood” - 17. 12. 2024.

Tuzla - Hotel “Salis” - 18. 12. 2024.

Banja Luka - Hotel “Bosna” - 23. 12. 2024.

Sadržaj: Pravni Savjetnik 11/2016

PRAVNI SAVJETNIK 11

Novembar/Studeni 2016

 

U ovom broju možete pročitati:

Prijevare u sustavu PDV-a

Dr. sc. Jozo Piljić                                                

Sustav poreza na dodanu vrijednost podložan je raznovrsnim oblicima prijevara. Obveznik može dobra koja su inicijalno namijenjena privatnoj potrošnji iskazati kao poslovni rashod i neosnovano priznati ulazni porez. Gotovo najjednostavniji način da se izbjegne obveza po osnovu poreza na dodanu vrijednost sastoji se u neprijavljivanju cjelokupnog ili dijela izvršenog oporezivog prometa dobara i usluga. Pojedine varijante nezakonite evazije poreza na dodanu vrijednost omogućene su propisanim odstupanjima od standardnog režima oporezivanja. Pored toga, izuzeci od općeg režima kompliciraju porezni sustav, povećavaju pravnu nesigurnost i troškove oporezivanja.

PS – br. 11., str. 11-24

Zakon o finansijskom poslovanju

Dr. sc. Mirna Pajević 

Zakon o finansijskom poslovanju donešen je 22. 6. 2016. godine, stupio je na snagu 30. 6. 2016. godine, a primjenjuje se od 30. 12. 2016. godine. Ovaj se zakon može smatrati jednim od ključnih koji ne samo da utječe na poslovanje privrednih subjekata već na određen način daje finansijsku i pravnu sigurnost. Cilj ovog zakona je da reguliše finansijsko poslovanje kroz smanjenje nelikvidnosti privrednih subjekata i svođenje rokova plaćanja u razumne granice. Isti daje pretpostavke za planiranje prihoda na temelju kojih se planiraju i rashodi, odnosno izmirenje troškova i obaveza. Privredni subjekti primjenom ovog zakona će trebati (morati) početi na vrijeme da planiraju svoje prihode i detaljnije prate pravovremeno izvršenje obaveza i naplaćivanje potraživanja. Zakonom je predviđeno preduzimanje tzv. ranih mjera za uočavanje prvih znakova nelikvidnosti društva i neadekvatnosti kapitala, te je u tom smislu velika odgovornost na upravi društva, ali i na nadzornom odboru. Sumarno gledajući, Zakon bi trebao uvesti reda u poslovanje među privrednim subjektima i dati šansu postizanju pravne sigurnosti i kontinuiranog poslovanja

PS – br. 11., str. 25-34

Zakonodavno uređenje državljanstva u Bosni i Hercegovini

mr. iur. Kurtović Hakija

Bosna i Hercegovina je odmah nakon njenog ustavno-pravnog uspostavljanja  kao nezavisne i suverene države pristupila zakonodavnom uređenju oblasti državljanstva. Sa tim u vezi doneseni su prvi propisi u obliku uredbi sa zakonskom snagom o državljanstvu Republike Bosne i Hercegovine koji su kasnije preuzeti kao zakoni Republike Bosne i Hercegovine, a koji su bili na snazi za period trajanja rata i ratnog stanja u Republici Bosni i Hercegovini, odnosno donošenja novog Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine iz 1997. godine. U ovom članku opisujemo nastanak propisa o državljanstvu donesenih od strane Republike Bosne i Hercegovine u toku ratnog stanja i propise o državljanstvu usvojene od strane Bosne i Hercegovine, te vršimo stručnu analizu zakonodavnih uređenja pomenutih oblasti.

PS – br. 11., str.35-40

 

Društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću u Federaciji BiH i stakeholderski model korporativnog upravljanja

Adnan Balvanović, magistar prava i magistar menadžmenta

Razmatraju se pravni i korporativni upravljački elementi vezani za društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću u Federaciji BiH. Težište prilikom istraživanja i pisanja teksta je stavljeno na normativni metod. U određenim dijelovima teksta spominju se i prepoznaju elementi savremenog stakeholderskog oblika korporativnog upravljanja (exempli gratia principi korporativnog upravljanja i sl.) kada su u pitanju društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću u Federaciji BiH. Odredbama Zakona o privrednim društvima Federacije BiH uređena je ova materija, čime je zakonodavac ovog bh. entiteta zakonski regulisao odnose između članova alias internih korporativnih konstituenata društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću u Federaciji BiH.

PS – br. 11., str.41-48

 

Radno vrijeme i provedbeni propisi koji uređuju evidentiranje radnog vemena

Ljiljana Ćehajić, dipl.  iur.       

U članku se analizira pojam radnog vremena i vrste radnog vremena propisane Zakonom o radu, uključujući prekovremeni i noćni rad, rad u preraspodijeljenom radnom vremenu i u smjenama, turnusu, skraćeno radno vrijeme, način vođenja evidencije o prisutnosti na radu radnika i lica koja po drugom osnovu rade za poslodavca, kao i propisi kojima se detaljnije regulišu pojedina pitanja u ovoj oblasti.

PS – br., str.49-60

 

Reguliranje radnog vremena u radnom zakonodavstvu FBiH

Vahida Hasanagić, dipl. iur. i mr. Emina Hasangić  

Autorice u ovom radu analiziraju institut radnog vremena, tj. način na koji je reguliran novim zakonom o radu FBiH, upoređujući nova zakonska rješenja sa rješenjima iz starog zakona o radu. Pri tome se ukazuju na postojanje značajnih izmjena, kao i novih rješenja u pogledu reguliranja radnog vremena, objašnjavajući u čemu se sastoji značaj ovih izmjena i novina, te ukazuju na doprinos ovih odredbi zaštiti prava radnika. Sa druge strane, kroz analizu se predstavljaju i odredbe koje su ostale neizmijenjene u novom zakonu o radu. Osim normativne analize i komparativnog prikaza starih i novih odredbi o reguliranju radnog vremena, daje se osvrt i na teorijska shvatanja o radnom vremenu kao bitnom pitanju i za radnike i za poslodavce.

PS – br. 11., str.61-69

 

Upravljanje dionički društvom

Rialda Ćorović, magistar prava   

Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice. To je međunarodno vrlo značajan, a u pojedinim državama preovladavajući, oblik organizacije privrednih društava. Organi dioničkog društva su: skupština, nadzorni odbor, uprava i odbor za reviziju. U radu će biti prikazani svaki od ovih upravljačkih organa sukladno odredbama Zakona o privrednim društvima. U radu će, također, biti dat primjer obavještenja o sazivanju skupštine društva.

PS – br. 11., str.70-83

 

DODATAK

Nabavka seminarskih usluga u skladu sa Pravilnikom o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B Zakona o javnim nabavkama

Melika Alajbegović, dipl. iur. 

Obrađuje se nabavka usluga edukacije i stručnog usavršavanja na seminarima i radionicama koje spadaju u usluge iz Aneksa II dio B Zakona o javnim nabavkama, tzv. „neprioritetne usluge“. S obzirom na činjenica da uslugu stručnog usavršavanja na seminarima ugovorni organi rijetko mogu tačno planirati i navesti jer obim ovih usluga  zavisi od ponuda koje će im dostaviti privredni subjekti koji organizuju seminare, kao i od tema koje će biti ponuđene, ugovornim organima se mora ostaviti otvorena mogućnost dostavljanja ponuda tokom cijele godine. Te ponude mogu biti i u formi e-maila, letaka, brošura i sl. koje šalju privredni subjekti koji nude usluge stručnog usavršavanja putem seminara. Na kraju se daju konkretne upute koje olakšavaju provođenje postupka nabavke seminarskih usluga za ugovorne organe i dobavljače.

PS – br. 11., str.85-88

Nabavka zdravstvenih i socijalnih usluga

Ivana Grgić, dipl. ecc.                   

U prva dva dijela rada predstavljene su procedure propisane odredbama Zakona o javnim nabavkama i odredbama novousvojenog Pravilnika o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II dio B Zakona o javnim nabavkama. U trećem dijelu rada predstavljen je nacrt poziva za dostavljanje ponuda i specifikacije za nabavku usluga sistematskog pregleda zaposlenih

PS – br. 11., str.89-98

Nabavka advokatskih i notarskih usluga iz Aneksa II. Dio B – Pravne usluge

Amir Rahmanović, dipl. ecc.   

Članak problematizora nabavku usluga iz aneksa II dio B, odnosno nabavka pravnih usluga, pa se razmatranje fokusira na ugovor o javnoj nabavci tih vrsta usluga. Riječ je o javnoj nabavci usluga po ugovoru koji se zaključuje za nabavku tri različite grupe usluga i to:

  1. usluge iz aneksa II dio A za čiju nabavku ugovorni organi primjenjuju postupke propisane članovima 25. do 29. Zakona;
  2. usluge iz aneksa II dio B za čiju nabavku ugovorni organi primjenjuju odredbe propisane članom 8. stav 1. Zakona kao i odredbe Pravilnika o postupku dodjele ugovora o uslugama iz aneksa II dio B Zakona;
  3. usluge iz aneksa II dio C koje su izuzete od primjene postupaka propisanih Zakonom.

Na početku rada više se govori o opštim odredbama u sistemu javnih nabavki, zakonskim i podzakonskim odredbama koje omogućavaju ovu vrstu nabavke, da bi se u drugom dijelu rada više fokisirali na samu procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača za nabavku pravnih usluga (advokatske i notarske usluge).

PS – br., 11. str.99-106

Nabavka usluga iz aneksa II Dio B Zakona o javnim nabavkama sa primjerom nabavke hotelskih usluga

Dragana Kovačević, dipl. ecc.

Tekst o nabavci hotelski usluga govori o proceduri provođenja postupka nabavke za neprioritetne usluge, tj. usluge nabrojane u Aneksu II dio B Zakona o javnim nabavkama, propisuje Pravilnik o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II dio B. Ovim pravilnikom propisana je fleksibilnija procedura u odnosu na procedure propisane Zakonom o javnim nabavkama. Razlog je što se ovaj pravilnik odnosi na neprioritetne usluge koje su specifične u odnosu na ostale nabavke usluga. Prilikom provođenja nabavke neprioritetnih usluga, ugovorni organ primjenjuje Pravilnik o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II dio B Zakona o javnim nabavkama, ali i odredbe Zakona o javnim nabavkama koje se odnose na opšte principe, pripremu tehničke specifikacije, period na koji se zaključuje ugovor, pravnu zaštitu, objavu obavještenja o dodjeli ugovora i dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti.

PS – br. 11. str.107-117

 

SAVJETODAVNI SERVIS

Javne nabavke – Ivana Grgić, dipl. ecc. str.118-130

Radni odnosi u FBiH – Ljiljana Ćehajić i dr. sc Edin Mehić  str.131-145

Radni odnosi u RS – Danijela Radonić, dipl. iur. str.146-147