Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Pravo i finansije 05-2017
Seminar – Javne nabavke – April
Bihać - 22. 04. 2024.
Sarajevo - 24. 04. 2024.
Banja Luka - 25. 04. 2024.
Mostar - 29. 04. 2024.
Sadržaj: Pravo i finansije 05-2017
Sadržaj: Pravo i finansije 05-2017
RADNI ODNOSI
Otkaz ugovora o radu
Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.
Autorica u ovom članku predstavlja pravni institut otkaza ugovora o radu, kao jednog od načina prestanka radnog odnosa radnika i uslove koji moraju biti ispunjeni da bi otkaz ugovora o radu bio zakonit.
str. 11 – 18.
Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnošću
Karlo Barać, mag. iur.
U najužem smislu riječi, invalid podrazumijeva osobu sa smanjenom sposobnošću zbog fizičkog i/ili psihičkog oštećenja. Pravo razlikuje tri vrste invalida: invalide rada, vojne invalide i civilne invalide. Ovdje je riječ samo o invalidima rada i to o invalidima II. kategorije invalidnosti ili, prema Zakonu o radu FBiH, radnike sa promijenjenom radnom sposobnošću. Nakon donošenja rješenja nadležne institucije, koja je priznala radniku postojanje promijenjene radne sposobnosti, poslodavac je obvezan radniku u pismenoj formi ponuditi novi ugovor o radu, ali uz uvjet da takvi poslovi postoje ili da uz prethodnu kvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost rasporeda radnika na druge poslove. Ako poslodavac nije u mogućnosti ponuditi novi ugovor o radu koji odgovara trenutnoj sposobnosti radnika, poslodavac je prisiljen takvom radniku dati otkaz ugovora o radu u pisanoj formi
str. 19 – 23.
PRAVO
Nematerijalna šteta u uporednom pravu
Prof. dr. Duško Medić
Nematerijalna šteta je posebna vrsta štete i jedna od tekovina savremene pravne nauke. Ova šteta pogađa lična prava, dobra i interese koji se ne mogu izraziti u egzaktnom novčanom ekvivalentu i nema odraza u imovini oštećenog lica. Svaka povreda tih dobara ne mora nužno da dovede do nematerijalne štete. Koja će sve lična dobra biti zaštićena stvar je određenog pravnog sistema. Pojam štete mora da ima i svoje pravne granice. Pravnom štetom se može smatrati samo ona šteta koja je nastala povredom pravne norme. U pravnoj teoriji ne postoji saglasnost u određivanju pojma nematerijalne štete, odnosno ne postoji univerzalno prihvaćeni pojam (definicija) ove štete. Potpuno precizno definisanje nematerijalne štete nije moguće, ali ni poželjno, jer se radi o složenom pojmu vrlo širokog značenja. No, to ne znači da ne treba odrediti osnovni, temeljni pojam i pristup njenom popravljanju.
str. 24 – 31.
Obavezno kolektivno ostvarivanje autorskog prava u Bosni i Hercegovini
Lejla Gačanica
Autor ima pravo da odluči kako i na koji način će ostvarivati svoja prava. Svojevrsno odstupanje od ovog postulata privatno-pravnog karaktera autorskog prava nalazimo upravo u obaveznom kolektivnom ostvarivanju prava. Bez mogućnosti „izbora“ načina ostvarivanja i organizacije za ostvarivanje prava, u vremenu napredne tehnologije, obavezno kolektivno ostvarivanje prava se čini neophodnim. Pravni okvir za obavezno kolektivno ostvarivanje prava u BiH suočava se sa izazovima (efikasne) regulacije, usklađivanja (Upitnik EK) i oživljavanja u praksi.
str. 32 – 40.
Pravni aspekt poslovanja djelatnosti unutrašnje trgovine, ugostiteljstva i turizma
Momir Stefanović, dipl.oec.
Trgovina, ugostiteljstvo i turizam su značajan segment svake nacionalne privrede. Radi se o djelatnostima koje su međusobno komplementarne i time tijesno povezane. To se naročito odnosi na ugostiteljstvo i turizam, koji su u jednom dužem periodu bili regulisani jedinstvenim zakonom, a i sada su pod ingerencijom istog ministarstva. Priroda ovih djelatnosti je takva da se ostvaruju kroz niz organizacionih oblika i načina djelovanja, što iziskuje veoma razuđenu pravnu regulativu, posebno u formi većeg broja podzakonskih akata. Može se reći da je „pokrivenost“ovih djelatnosti neophodnim pravnim aktima u Federaciji BiH zadovoljavajuća.
str. 41 – 52.
Pravni aspekt lizinga
Alma Kozarić, dipl. oec.
Djelatnost lizinga je relativno novi oblik finansiranja u BiH i nije se razvijao kao poseban finansijski proizvod što je bio slučaj u drugim zemljama. Razvoju je doprinijelo prije svega prilagođavanje banaka regulatornim zahtjevim, te su matične banke koje su prisutne na tržištu BiH osnivale lizing društva koja su nudila namjenske zajmove (kredite) kao oblik finansiranja putem lizinga i obavljala su i druge poslovne aktivnosti koje su po svojoj suštini pripadale bankarskim proizvodima.
Upravo jedan od razloga za donošenje posebnog zakona je nagli rast finansiranja putem lizing društava bez adekvatnog regulatornog okvira. Zakon o lizingu u Federaciji BiH je stupio na snagu 3. 1. 2009. godine, dok je Zakon o lizingu u RS stupio na snagu 16. 8. 2007. godine.
str. 53 – 64.
RAČUNOVODSTVO I POREZI
Računovodstveni aspekt lizinga
Prof. dr. Mehmed Jahić
Računovodstveno posmatramo lizing (najam) kroz bilans stanja i bilans uspjeha u želji da inspirišemo zainteresirane ekonomiste, pravnike i druge čitaoce da gledaju na lizing s apekta kružnog kretanja sredstava. Način kako lizingu pristupa MRS 17 – Najmovi (lizing) je samo postavljen osnovni pristup najmu i uputa da one kategorije koje nisu regulisane MRS 17, da se regulišu drugim standardima u zavisnosti o kojoj kategoriji se radi (amortizaciji, revalorizaciji, umanjenju sredstava i sl.). Imajući u vidu da imamo dvije osnovne vrste lizinga: poslovni (operativni najam) i finansijski (kapitalni najam), ovom prilikom ćemo nastojati dati prikaz svih mogućih varijanti računovodstvenog obuhvatanja lizinga, poslovnog i finansijskog, i kod davaoca i primaoca sredstava.
str. 65 – 70.
PDV i računovodstveni tretman djelatnosti putničkih agencija i turoperatora
Dr. sc. Jozo Piljić
Putnička agencija je, u smislu Zakona o PDV, obveznik (ako je u sustavu PDV) koji putnicima pruža turističke usluge i u odnosu na njih istupa u svoje ime, a za organizaciju putovanja prima dobra i usluge drugih obveznika koje putnici neposredno koriste (prethodne turističke usluge). Navedene usluge u skladu sa člankom 46. stavak 2. Zakona o PDV, koje pruža putnička agencija, smatraju se jedinstvenom uslugom. Mjesto vršenja jedinstvene usluge određuje se u skladu sa člankom 15. st. 1. i 2. Zakona. Osnovica jedinstvene turističke usluge koju pruža turistička agencija je iznos koji predstavlja razliku između ukupne naknade koju plaća putnik i stvarnih troškova koje turistička agencija plaća za prethodne turističke usluge, uz odbitak PDV-a koji je sadržan u toj razlici. Prema odredbama članka 84. stavak 2. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV, putnička agencija dužna je da obezbijedi evidencije u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom.
str. 71 – 83.
Administrativne takse – računovodstveni i porezni aspekt
Dr. sc. Mirna Pajević
Članak pokušava objasniti pravni osnov, klasifikaciju taksi sa posebnim osvrtom na kategoriju administrativnih taksi i drugih usko povezanih taksi, te njihov računovodstveni i porezni aspekt. Ključno u razumijevanju računovodstvenog i poreznog aspekta administrativnih taksi jeste shvatiti osnovnu razliku između taksenih i poreznih kategorija. Taksa je iznos što ga organi države ili uže političko- teritorijalne jedinice naplaćuju od pojedinaca za usluge koje im obavljaju (rješavanje različitih predstavki, molbi, žalbi, tužbi, izdavanje dokumenata itd.). Porez je dio dohotka ili imovine kojeg država uzima za pokriće svojih rashoda ili u druge svrhe, od fizičkih i pravnih osoba, bez vršenja neposredne protivčinidbe.
str. 83 – 92.
SAVJETODAVNI SERVIS
Javne nabavke
str. 93 – 106.
Radni odnosi FBiH
str. 107 – 121.
Radni odnosi u RS
str. 122 – 124.
Porezi i finansije
str. 125 – 138.
Info stranica
str. 139 – 149.