Pravo i finansije 03-2018

Sadržaj: Pravo i finansije 03-2018

Sadržaj: Pravo i finansije 3-2018

PRAVO

Zakonito pribavljanje dokaza u krivičnom postupku

Nerma Rajkić, dipl. iur

Reforme krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine izvršene 2003. godine znatno su obogatile krivični postupak. Ovom reformom vođenje istrage je povjereno tužiocu, što je i dovelo do izmjene uloge tužioca na glavnom pretresu, jer je teret dokazivanja pao na tužioca. Dobro sprovedena istraga uvjet je za dobru poziciju tužioca na suđenju. Tužilac u istrazi mora saznati sve činjenice i riješiti sva sporna pitanja, što podrazumijeva i pribavljanje dokaza koji idu na teret, a i u korist osumnjičenog. Uloga ovlaštenog službenog lica ( u daljem tekstu OSL ) je također izmijenjena, te je dokazima koji su pribavljeni od strane OSL u istrazi dat valjan dokazni karakter, pod uslovom da su pribavljeni na zakonit način. S tim u vezi posebnu pažnju kod pribavljanja dokaza od strane OSL trebaju da imaju tužioci jer su oni ti koji rukovode istragom i upravo će se takvi dokazi negativno odraziti u nastojanju tužioca da dokaže krivicu optuženom za krivično djelo. Kroz ovaj rad obradit ću pojam dokaza te objasniti način pribavljanja zakonitih dokaza kroz radnje dokazivanja predviđene Zakonom o krivičnom postupku FBiH.

str. 11 – 20.

Dospjelost kao originarni način sticanja prava vlasništva

Muhamed Grabus, dipl. iur.

Dosjelost je jedan od originarnih načina sticanja prava vlasništva na nekretninama, pokretninama i pravu stvarne služnosti. U radu se analizira historijski razvoj instituta dosjelosti, zakonski propisi koji danas regulišu primjenu navedenog instituta, dosjelost na pokretnim i nepokretnim stvarima, redovna i vanredna dosjelost, uslovi da bi se steklo pravo vlasništva dosjelošću i mogućnost uknjižbe prava vlasništva na nekretninama stečenim dosjelošću bez prethodne obaveze plaćanja poreza na promet nepokretnosti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Analizirani su uslovi za sticanje zakonitog, savjesnog i istinitog posjeda, te prekid i zastoj dosjelosti, zloupotrebe navedenog instituta, kao i određena sudska praksa u vezi sa sticanjem prava vlasništva dosjelošću na nekretninama

str. 21 – 31.

RADNI ODNOSI

Disciplinski postupak u javnim preduzećima

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Kad su u pitanju lakše povrede radnih obaveza i lakši prestupi, i u javnim preduzećima primjenjuju se odredbe Zakona o radu FBiH koje se odnose na pismeno upozorenje. Zakonom o radu nije propisan postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti radnika zbog teže povrede obaveza ili težeg prestupa, osim što je poslodavac obavezan da radniku omogući da se izjasni o okolnostima koje mu se stavljaju na teret te je utvrđen rok za otkaz ugovora o radu (može se otkazati u roku od 60 dana od dana saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u roku od jedne godine od dana učinjene povrede). Međutim, na propisivanje disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zaposlenih u javnom preduzeću, zbog težeg prestupa ili teže povrede radnih obaveza, koja predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu, odnosno zbog koje zaposlenik može biti razriješen, obavezuje Zakon o javnim preduzećima, koji se primjenjuje u ovom slučaju kao lex specialis.

str. 32 – 36.

Disciplinski postupak u Republici Srpskoj

Radmila Puzić, dipl. iur.

Radnik je dužan da se na radu pridržava obaveza propisanih zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu i da svoje radne obaveze izvršava na način koji neće onemogućavati ili ometati druge radnike u izvršavanju njihovih radnih obaveza. Radna disciplina se može definisati kao savjesno, marljivo i odgovorno vršenje radnih obaveza od strane radnika na radu i u vezi sa radom, u toku rada u odnosu na druge radnike i treća lica sa kojima dolazi u kontakt u vezi sa poslom, kao i prema povjerenim sredstvima rada. Za povredu radnih obaveza radnik je odgovoran poslodavcu, a ako je povredom radnih obaveza pričinjena materijalna šteta poslodavcu ili trećim licima, ili je učinjeno krivično dijelo ili prekršaj, radnik je odgovoran materijalno, odnosno krivično i prekršajno. U nastavku ovog teksta navodimo koje su to mjere koje se mogu izreći u slučaju povreda radne obaveze i radne discipline, kao i postupka utvrđivanja i izricanja tih mjera (disciplinski postupak).

str. 37 – 44.

Stres na poslu

Tadić Vladislava, dipl. iur

Stres na radu je svakodnevnica našeg života, jer život današnjeg čovjeka odvija se u stalnom trku. Današnji čovjek ima niz zadataka koje treba obaviti, stalno mora usvajati nova znanja i prilagođavati se novim tehnologijama. Tako u nekom trenutku ljudski organizam, sa svojim ograničenjima koja neupitno postoje, više nije u stanju savladavati povećane zahtjeve koji se pred njega postavljaju. U takvim situacijama kod pojedinca se razvija stanje koje se naziva stres, a koje pokreće čitav niz reakcija organizma koje konačno onemogućava pojedincu uspješno obavljanje radnih zadataka, zatim smanjuje kvalitet života te značajno doprinosi nastanku niza bolesti.

str. 45 – 48.

RAČUNOVODSTVO I POREZI

Članarina Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo

Mr. Sabina Džanović

Obaveza plaćanja članskog doprinosa turističkim zajednicama, koja je ranije bila propisana federalnim propisima, a koja je presudom Ustavnog suda proglašena neustavnom, donedavno je postojala samo u dva kantona (Tuzlanski i Hercegovačko-neretvanski), o čemu smo pisali u časopisu „Pravo i finansije“, broj 4, iz 2017. godine. Zakon o turizmu Kantona Sarajevo, incijalno nije propisivao navedenu obavezu plaćanja članskog doprinosa, što je resorno ministarstvo objašnjavalo kao rasterećenjem privrede shodno „Programu ekonomskih reformi“ koji je Vlada FBiH usvojila za period 2016 -2018. godina, međutim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu, koji je objavljen u „Sl. novinama KS“, broj 31/17 i u Kantonu Sarajevo uvedena je obaveza plaćanja članarine TZ.

str. 49 – 52.

Finansijsko upravljanje i kontrola kao uvjet Bosni i Hercegovini za pristup EU

Adela Koričić, dipl. iur. i mr. sc. Edin Koričić, dipl. oec.

Bosna i Hercegovina, kao zemlja kandidat za pristup Europskoj uniji, ima mnogobrojne obaveze koje treba ispuniti, a koje većinom ne ispunjava. Raspolaganje javnim sredstvima ima najveću vrijednost u demokratskom društvu, posebno iz razloga jer su to sredstva koja ulaže svaki stanovnik jedne države. Sistem finansijskog upravljanja i kontrole pruža odlično zakonsko rješenje upravljanja javnim sredstvima, te uspostavlja linijsku odgovornost koja bi trebala osigurati zakonite radnje u finansijskom poslovanju, a samim tim i legalnom i svrsishodnom obavljanju djelatnosti pravnih subjekata pod državnom kontrolom. Trenutna situacija je takva da većina obaveznika provođenja sistema ne preduzima nikakve radnje na realizaciji zakonske regulative, što je posebno primjetno kod uspostavâ odjelâ interne revizije, čija je obavezna uspostava izostala ili je nedovoljno organizirana u javnom sektoru, bez ikakvih posljedica. Dok se god ne aktivira primjena represivnih mjera na jednak način prema svima, nerealno je za očekivati da će se stanje promijeniti u bližoj budućnosti u pogledu implementiranja sistema zaštite javnih sredstava, odnosno javnog interesa.

str. 53 – 65.

MSFI 9 umjesto MRS 39 – korak prema boljem računovodstvu finansijskih instrumenata

Dr. sc. Mirna Pajević

Finansijska imovina klasifikovana je temeljem karakteristika ugovorenih gotovinskih tokova i poslovnih modela (držanje radi naplate i prodaje te ostali modeli). Finansijski instrumenti će biti klasifikovani u kategoriju amortizovanog troška, fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili u kategoriju fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. MSFI 9 zahtijeva ranije priznavanje umanjenja vrijednosti te procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za širi raspon imovine. Također, nova pravila označavaju temeljitu promjenu u računovodstvenom procesu umanjenja vrijednosti. Zahtjevi novog standarda na području umanjenja vrijednosti temelje se na modelu očekivanih kreditnih gubitaka te se zamjenjuje MRS 39 i model nastalih gubitaka. Model očekivanih kreditnih gubitaka primjenjuje se na dužničke instrumente koji se mjere po amortizovanom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, uključujući kredite, dužničke vrijednosne papire, potraživanja od kupaca, potraživanja temeljem najma, preuzete obaveze za kreditiranjem te finansijske garancije. Standard zahtijeva priznavanje 12-mjesečnih ili „životnih“ očekivanih kreditnih gubitaka, ovisno o procjeni je li došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od datuma inicijalnog priznavanja.

str. 66 – 72.

Pozajmice u poreznim propisima

Mirela Mašić, dipl. oec.

Ugovaranje pozajmica je vrlo česta poslovna praksa. Pravni osnov za zaključivanje ugovora o zajmu nalazimo u Zakonu o obligacionim odnosima, ali dodatno kod svakog ugovora o zajmu treba voditi računa o potencijalnim poreznim posljedicama, kako s aspekta primaoca, tako i sa strane davaoca pozajmice. Porezne konsekvence su različite u zavisnosti od toga da li su ugovorne strane fizička ili pravna lica, u kojoj ulozi se nalazi koje lice (ulozi zajmodavca ili zajmoprimca), da li je u pitanju rezidentno ili nerezidentno lice, da li je zaračunata kamata ili se, pak, radi o beskamatnom pozajmljivanju i dr. Također, treba voditi računa i o određenim zakonskim ograničenjima koja su postavljena kada je u pitanju davanje pozajmica. Stoga se u ovom tekstu bavimo različitim aspektima pozajmljivanja, počev od kraćeg osvrta na pravni osnov za zaključivanje ovog ugovora, propisana ograničenja kod davanja pozajmica, način njihove realizacije, pa do specifičnog tretmana koje pozajmice imaju u različitim poreznim propisima.

str. 73 – 82.

Evidentiranje nabavke stalnih sredstava u sistemu budžeta

Mujo Salkić, dipl. oec.

Stalna (dugoročna) materijalna i nematerijalna sredstva kod budžeta i budžetskih korisnika, kao i kod privrednih društava i drugih pravnih lica, obračunavaju se i knjiže po nabavnoj, odnosno revalorizovanoj nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost stalnih sredstava čini kupovna cijena (cijena na fakturi) uvećana za carine i za porez na dodatu vrijednost, ako se imovina nabavlja za obavljanje neoporezive djelatnosti, izdatke za prijevoz i sve druge izdatke koji su u neposredno vezani za nabavku konkretnog stalnog sredstva. Svi popusti i rabati se oduzimaju od nabavne cijene stalnog sredstva. Međutim, evidentiranje nabavke, otpisa i otuđenja stalnih sredstava se značajno razlikuje od evidentiranja stalnih sredstava kod privrednih društava i drugih profitnih i neprofitnih pravnih lica, o čemu će detaljno biti riječi u nastavku teksta.

str. 83 – 92.

JAVNE NABAVKE

Direktni sporazum kao postupak javne nabavke

Ivana Grgić, dipl. ecc.

Postupak direktnog sporazuma, kao postupak nabavke koji se može primijeniti u svim slučajevima u kojem ugovorni organ na dati predmet nabavke ne troši više od 6.000 KM bez PDV-a na godišnjem nivou jeste postupak nabavke koji primjenjuju svi ugovorni organi. Uređen jednim članom Zakona o javnim nabavkama (članom 90) i odredbama Pravilnika o direktnom sporazumu, određena pitanja poput rokova za dostavu ponuda, forme u kojoj se od ponuđača mogu tražiti ponude, pitanje imenovanja komisije za javne nabavke i odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača nisu eksplicitno riješena. Pored navedenog, u radu je dat i osvrt na česta pitanja ugovornih organa vezanih za provođenje postupka direktnog sporazuma, npr. da li se direktni sporazum može sklapati sa fizičkim licem koje nema IDB/JIB broj, da li i šta navesti u pouci o pravnom lijeku prilikom obavještavanja ponuđača o rezultatima direktnog sporazuma, da li ugovorni organ uvijek mora zatražiti ponude od minimalno tri ponuđača, itd.

str. 93 – 100.

Izvodi iz rješenja Kancelarije za razmatranje žalbi

Pripremila: Ivana Grgić, dipl. ecc.

U ovom broju pregleda prakse Ureda/ Kancelarije za razmatranje žalbi dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja URŽ-a/KRŽ-a na pitanja:

Koja se maksimalna vrijednost izvršenih ugovora može tražiti kada se traži dokaz o uspješnoj realizaciji više ugovora,
Da li izjava o ispunjavanju uslova iz člana 45. Zakona o javnim nabavkama mora biti opečaćena i od strane ponuđača,
Da li je 0,00 KM prihvatljiva kao ponuđena cijena stavke,
Da li punomoć kojom zakonski zastupnik ovlašćuje drugo lice za potpisivanje ponude i dokumenata u ponudi mora biti dodatno ovjerena od strane nadležnog organa,
Kako postupati kada ponuđač dostavi žalbu u manje od tri primjerka.

str. 101 – 103.

SAVJETODAVNI SERVIS

Javne nabavke

str. 104 – 111.

Radni odnosi u FBiH

str. 112 – 119.

Radni odnosi u RS

str. 120 – 124.

Porezi i finansije

str. 125 – 132.

Info stranica

str. 133 – 142.

Pravo i finansije 03-2018

Prijava za pretplatnike.

Seminar – Javne nabavke – Novembar

Sadržaj: Pravo i finansije 03-2018