fbpx Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Pravo i finansije 04-2019



PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izadnju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.


Sadržaj: Pravo i finansije 04-2019

Sadržaj: Pravo i finansije 4/2019

PRAVO

Prihvat ponude za zaključivanje ugovora kod međunarodne prodaje robe

Mirela Gljiva, mr. iur.

Polazeći od opštih principa na kojima počiva Bečka konvencija, nastojalo se da se pokaže da je moguće uniformno interpretirati i primijeniti jednu od odredbi Konvencije, odredbu o ponudi za zaključivanje ugovora i njenog prihvata. Tačnije, da različite pristupe korišćene od strane sudova i teoretičara zamijeni metodom koji će ugovornim stranama pružiti veću pravnu sigurnost i izvjesnost u određivanju ponude za zaključenje ugovora i prihvata na ponudu. Bečka konvencija traga za novim metodama koji će se koristiti u rješavanju kompleksnih odnosa u međunarodnoj prodaji kod ponude i njenog prihvata. Od suštinskog je značaja da zemlje koje su ratifikovale Konvenciju prihvate metod interpretacije koji je određen samom Konvencijom. Takođe je nužno da ove zemlje imaju u vidu da su se obavezale na novi zajednički pravni sistem koji su one same među sobom kreirale. I, što je značajnije, nacionalni sudovi se obavezuju da će odredbe Bečke konvencije primjenjivati i interpretirati na uniforman način kako u pogledu zaljučivanja ugovora i pravnog djejstva ponude, tako i njenog prihvata.

str. 11 – 17.

Pojam i vrste krivičnih sankcija

Nerma Rajkić, dipl. iur.

Krivične sankcije predstavljaju mehanizam zaštite društva od pojava koje se protive normama društva tako da ono može funkcionisati na način da građani žive u državi u kojoj vlada vladavina prava. Krivične sankcije kao zakonom predviđene mjere suzbijanja kriminaliteta služe kako bi se kriminalne aktivnosti suzbijale i primjenjivale na počinioce krivičnih djela za krivična djela propisana zakonom, na osnovu odluke suda donesene u sprovedenom krivičnom postupku. U ovom radu obrađene su vrste krivičnih sankcija propisanih Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, te karakteristike tih sankcija

str. 18 – 23.

Nova pravila u stečajnom postupku

Bernard Iljazović, univ. bacc. admin. public

Nestabilnosti na poslovnim tržištima uzrokovane različitim faktorima sve više se odražavaju i na gospodarske sustave, a time posljedično i na poslovanje privrednih subjekata u takvim poslovnim okruženjima, što dovodi do financijskih poteškoća koje ugrožavaju njihov daljnji opstanak. Stoga je za poduzimanje pravovremenih i učinkovitih mjera neophodno donošenje kvalitetnih normativnih rješenja koja bi u takvim situacijama spriječila negativne učinke i omogućila održivost i stabilnost privrednih subjekata

str. 24 – 29.

Uloga kućnog savjeta u ostvarivanju prava upravljanja zgradom

Borislav Matić, dipl. iur.

Pitanju formiranja kućnog savjeta i njegovom djelokrugu rada nije posvećena dovoljna pažnja, niti je ono normativno regulisano na adekvatan način. Imajući u vidu da upravljanje zgradom predstavlja veoma osjetljivu i složenu aktivnost, cijenimo potrebnim i opravdanim da se u zgradi, uz određene pretpostavke, formira kućni savjet

str. 30 – 33.

RADNO PRAVO

Šta nam donosi Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine?

Mr. sc. Ernis Imamović

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na svojoj sjednici održanoj 19. 2. 2019. godine, donijela Uredbu o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama dopunama Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 89/18), dana 17. 11. 2018. godine, nastala je obaveza za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 90 dana donese propis kojim će se urediti postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ovom uredbom propisuje se postupak prijema u radni odnos u federalnim zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima prenesenim federalnim propisima, kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, te u privrednim društvima u kojima Federacija učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

str. 34 – 38 .

Postupak utvrđivanja odgovornosti radnika radi učinjene teže povrede radne obaveze

Elma Omerćajić, mr. iur.

Obrađen je institut teže povrede radne obaveze, način na koji poslodavci trebaju kroz pravilnik o radu da definišu ove povrede, sadržaj pismenog upozorenja, kako da se sprovede postupak pismenog upozorenja radnika, sadržaj i donošenje rješenja o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika i formalnopravne greške koje se mogu napraviti kod vanrednog otkaza. Svjedoci smo neujednačene sudske prakse, neujednačenih stavova i različitih mišljenja kada je ova dosta osjetljiva materija u pitanju. Naime, radi se o institutu koji omogućava poslodavcu da radnika upozori na obavezu poštivanja radne discipline i u konačnici da otkaz ugovora o radu. Sama činjenica da se na sudu vodi puno sporova vezanih baš za ovaj institut dovoljno govore o njegovoj važnosti

str. 39 – 47 .

Prekovremeni rad – najčešći problemi u praksi

Jusuf Brkić, dipl. iur.

Prema Zakonu o radu, puno radno vrijeme može iznositi najviše četrdeset sati sedmično. Rad koji je duži od punog radnog vremena predstavlja prekovremeni rad. Prekovremeni rad se može koristiti u slučaju više sile (požar, potres, poplava), iznenadnog povećanja obima poslova i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, kada je radnik na zahtjev poslodavca obavezan raditi duže od punog radnog vremena, ali najviše do osam sati sedmično. Ovaj tekst se bavi ne samo prekovremenim radom nego i preraspodjelom radnog vremena i iznalaze se rješenja kako da poslodavci ne ulaze u zamku „prekovremenog rada“ nego kako mogu putem zakonskih odredbi prepraspodijeliti radno vrijeme i tako izbjeći eventualne povrede Zakona o radu

str. 48 – 51.

Stupanje na rad

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku se ukazuje na način regulisanja početka rada na osnovu zaključenog ugovora o radu, koji se smatra danom zasnivanja radnog odnosa, kao i na nedoumice i nejasnoće u slučaju nedolaska radnika na posao ugovorenog dana, početka rada u radnom zakonodavstvu entiteta.

str. 52 – 53.

Nadležnost inspekcije rada za postupanje u predmetima ostvarivanja prava radnika na zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme po osnovu zaključivanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme

Fahrudin Mustafić, dipl. iur., Edin Djedović, dr. iur.

Primjena odredbi člana 22. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18), koje se odnose na sticanje i ostvarivanje prava radnika na zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme po osnovu zaključivanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme kod istog poslodavca, u praksi je proizvela mnogo nedoumica, različitih mišljenja, tumačenja i postupanja u smislu da li su inspektori rada nadležni za nadzor nad primjenom navedenog člana i poduzimanje mjera u cilju otklanjanja nepravilnosti, propusta i nedostataka. Tekst je baziran na analizi integralnog teksta Zakona o radu FBiH i dovođenja istog u pravnu vezu sa drugim propisima. Ponuđeno rješenje bi trebalo da ujednači praksu kod inspekcijskih nadzora na području Federacije Bosne i Hercegovine, a radnike da uputi, da podnose zahtjeve nadležnim inspekcijama rada radi efikasne i ekonomične zaštite radničkih prava iz radnih odnosa

str. 54 – 58.

POREZI I FINANSIJE

Oporezivanje dobiti poslovnih jedinica pravnih lica sa sjedištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu

Dževad Jagodić, dipl. ecc.

Utvrđivanje oporezive dobiti podružnice/poslovne jedinice sa sjedištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH – pravni osnov i način alociranja troškova i prihoda kao i određivanje alokacijskih ključeva te izrada poreznog bilansa i najčešće greške.

str. 59 – 63.

Oporezivanje dobiti u Bosni i Hercegovini

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Naglašava se da je Bosna i Hercegovina složena država, pa je,analogno tome, sasvim jednostavno zaključiti da je BiH specifična po tome da svaki od entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Brčko Distrikt imaju svoj ustavno-pravni poredak, koji efektivno i suštinski propisuje i donosi zakone iz oblasti direktnih poreza, pa tako i poreza na dobit, a razlike u propisima su primjetne i značajne. Samim tim, neki segmenti međuentitetskog poslovanja su i usaglašeni, ali može se reći da je federalni Zakon o porezu na dobit jednostavniji, jer se zasniva na računovodstvenim pravilima, pa se članak fokusirao više na FBiH i njene zakone. Pored toga, spomenut je i novi Zakon o porezu na dobit u FBiH, koji je usvojen u februaru 2016. godine, kao i promjene koje on donosi(Zakon je objavljen u „Službenim novinama FBIH“, br. 15/16).Cilj članka je usporediti zakonska određenja oporezivanja dobiti u Bosni i Hercegovini, te iznijeti zaključak o tome koja su poreska rješenja bolja i jednostavnija za realiziranje aktivnosti vezanih za oporezivanje dobiti u Bosni i Hercegovini

str. 64 – 70.

Smanjenje parafiskalnih nameta i dalje „na čekanju“

Momir Stefanović, dipl. oec.

Već duže vremena u Federaciji Bosne i Hercegovine, pored fiskalnih, postoje i brojni parafiskalni nameti koji značajno opterećuju troškove poslovanja privrednih subjekata. Mjerama tekuće ekonomske politike i drugim programskim dokumentima generalno je utvrđeno da je neophodno preispitati opravdanost postojećeg obima ovih izdvajanja u cilju podizanja konkurentnosti privrede. U tom pravcu, od strane nadležnih organa urađene su analize stanja i predložene konkretne mjere smanjenja parafiskalnih nameta. Međutim, do realizacije predloženih mjera uglavnom nije došlo, tako da je zahtjev za rasterećenje privrede po tom osnovu i dalje akutan

str. 71 – 79.

Eksternalizacija interne revizije

Edin Fatić, mr. oecc

Interna revizija može biti organizirana na dva načina: unutar poslovnog subjekta, kao češći pristup provođenju interne revizije (osiguranje ljudskih resursa od 100% vlastitih resursa, preko angažiranja „gostujućih revizora“), ili korištenjem usluga internih revizora izvana. Takav pristup obavljanju interne revizije podrazumijeva dislokaciju interne revizije od samog poslovnog subjekta, odnosno da ne mora postojati služba interne revizije već ju može obavljati netko izvana. Taj se postupak naziva eksternalizacija interne revizije – outsourcing

str. 80 – 86.

JAVNE NABAVKE

Izvodi iz rješenja Ureda/Kancelarije za razmatranje žalbi

Pripremila: Ivana Grgić, dipl. oec.

U ovom broju časopisa „Pravo i finansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi o pitanjima:

  1. Utvrđivanja procijenjene vrijednosti nabavke,
  2. Propusta u imenovanju komisije za javne nabavke koje može rezultirati poništenjem cjelokupnog postupka nabavke,
  3. Odnosa cijena ponuda prema procijenjenoj vrijednosti nabavke u obaveznom ispitivanju neprirodno niskih cijena,
  4. Obavještavanja ponuđača o zakazivanju e-aukcije,
  5. Izjavljivanja žalbe kada rok za izjavljivanje žalbe ističe u subotu.

str. 87 – 90.

SAVJETODAVNI SERVI

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke

str. 91 – 103.

Radni odnosi u FBiH

str. 104 – 115.

Radni odnosi u RS

str. 116 – 125.

Porezi i finansije

str. 126 – 137.

Info stranica

str. 138 – 148.