Pravo i finansije 04-2020

Sadržaj: Pravo i finansije 04-2020

Pravo i finansije 4/2020

PRAVO

HEARSAY RULE – Dokaz po čuvenju u angloameričkom pravu

Prof. dr. Sanjin Omanović i Anisa Ruhotina, MA iur.

Jedno od najvažnijih pravila dokaznog postupka u angloameričkom pravu je institut hearsay – dokaz po čuvenju, koji ima univerzalnu primjenu u parničnom i krivičnom postupku. Radi se o pravilu o nedopustivosti primjene dokaza koji se ne izvode neposredno na ročištu pred sudom. Naime, svjedoku se ne može dozvoliti da dokazuje činjenicu da se neki događaj desio, tako što će svjedočiti da mu je o tom događaju govorilo neko drugo lice. Razlog za to je nemogućnosti primjene zakletve prilikom davanja takvog vansudskog iskaza, kao i nemogućnost provjere vansudski date izjave putem unakrsnog ispitivanja, s obzirom da je takva izjava data izvan domašaja sudije i/ili porote. Prema tome, dokaz po čuvenju je, osim u određenim slučajevima, nedopustiv u angloameričkom građanskom i sudskom postupku. Tako svjedok, dajući iskaz pred sudom, u pravilu može govoriti samo o činjenicama koje je poprimio neposredno, na temelju vlastitog čulog opažanja

str. 11 – 17.

RADNI ODNOSI

Volontiranje u BiH

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Volontiranje nije rad po ugovoru bez zasnivanja radnog odnosa radi sticanja uslova za polaganje stručnog ispita ili iskustva za samostalan rad nakon završene srednje, više ili visoke stručne spreme, već dobrovoljno ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se bez naknade pružaju usluge ili aktivnosti za opće dobro, bez obzira na stepen ili vrstu obrazovanja, umanjenu poslovnu sposobnost ili određene godine života. Cilj ovog članka je da poslodavcima ukaže na razliku u obavljanju i vrednovanju rada bez naknade i smisao, ciljeve, oblasti i način volontiranja, koje je regulisano posebnim zakonom i provedbenim propisima.

str. 18 – 32.

Postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine i Tuzlanskom kantonu (II dio)

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Predmet rada je postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine i Tuzlanskom kantonu, počev od donošenja odluke o prijemu u radni odnos pa do kraja postupka imenovanja, ali i posljedice poništenja odluke o prijemu u radni odnos. Do značajnih zaključaka i mišljenja u radu se dolazi na osnovu sudske prakse i pravne teorije u vrijeme dok je Bosna i Hercegovina bila u sastavu Socijalističke federativne republike Jugoslave, u kojem vremenu je bio normiran postupak za prijem u radni odnos na osnovu javnog oglasa. Cilj rada je da pomogne poslodavcima u zakonitom provođenju postupka za prijem u radni odnos, a da sudijama i advokatima omogući uvid u nezakonitosti postupka koje dovode do poništenja odluka o prijemu u radni odnos. U radu je ukazano i na koji način poslodavci trebaju svoje interne akte uskladiti s uredbom i koje norme internih akata poslodavaca su bile sporne u ranijoj praksi.

Na osnovu dogmatske metode u radu se utvrđuje da je poslodavac dužan najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja izvještaja i liste od strane komisije, donijeti odluku o prijemu u radni odnos jednog ili više kandidata sa liste, u zavisnosti da li je javni oglas bio objavljen za prijem jednog ili više kandidata, ali za onoliko kandidata za koliko je bio raspisan oglas. Pri izboru, poslodavac ima potpunu slobodu kojeg će kandidata izabrati sa liste uspješnih kandidata. Pravo prvenstva pri izboru se može ustanoviti samo aktom poslodavca koji se zasniva na zakonu ili zakonom, ako se tako ne vrijeđaju garantovana prava u pogledu rada i posebno prava na rad. Mogu se značajne kritike uputiti na način dostavljanja odluke o prijemu u radni odnos. Za proizvođenje pravnih posljedica odluke u prijemu u radni odnos potrebno je da ista ne samo bude dostavljena kandidatima već je potreban prijem odluke od strane kandidata što može uticati na dužinu trajanja postupka ukoliko neki od kandidata svjesno ne želi primiti odluku.

Značajan institut je pravo prigovora na odluku poslodavca. Kako bi se osiguralo ostvarivanje ovog prava neophodno je da poslodavac ustanovi poseban organ ili da nekom postojećem organu ustanovi nadležnost da odlučuje o prigovorima. Organ koji odlučuje po prigovoru može odluku poništiti, ali i odlučiti da drugi kandidat bude izabran. Posljednji oblik zaštite koji pripada nezadovoljnim kandidatima je ostvarivanje zaštite u parničnom postupku.

str. 33 – 43.

Mjere koje poslodavac može poduzeti u okviru radno-pravnog zakonodavstva u vezi sa postojećom pandemijom u FBiH

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur. i Sabina Džanović, mr. ecc.

Zbog širenja COVID-19 i proglašenja pandemije, te s obzirom na gubitak narudžbi, ugovorenih poslova i tržišta u širem smislu, u određenim granama privrede treba ukazati na moguća rješenja, odnosno razmotriti što stoji na raspolaganju poslodavcima u skladu sa Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18) kako bi se što bezbolnije riješili novonastali problemi, a u vezi sudbine zaposlenih (organizacija rada, isplata plaća, doprinosa, likvidnost i dr.).

Navodimo moguće mjere i rješenja koja poslodavcima stoje na raspolaganju, ukoliko mjere nadležnih organa neka pitanja ne riješe drugačije.

str. 44 – 51.

Postupanje poslodavaca u vanrednim okolnostima izazvanim širenjem SARS-COV-2 virusa u Republici Srpskoj

Danijela Radonić, dipl. iur.

Pojava COVID-19 bolesti u našoj zemlji nameće određena prilagođavanja procesa rada novonastalim okolnostima i mjerama. Zbog toga je u ovom članku dat prikaz određenih rješenja Zakona o radu Republike Srpske koja su primjenljiva u datim okolnostima. Tako sada u prvi plan dolaze zapostavljeni instituti radnog prava – rad van prostorija poslodavca, rad na daljinu i rad od kuće. Poslodavci se susreću i sa većim brojem radnika kojima je određena izolacija zbog čega smo prikazali modalitete evidencija odsustva i s tim u vezi obračun plate ili naknade. Na kraju smo se dotakli krajnjih mjera ukoliko je poslovanje poslodavca destabilizovano u mjeri da je prestala potreba za radom radnika.

str. 52 – 66.

ZAŠTITA PODATAKA

Sistem upravljanja zaštitom ličnih podataka

Doc. dr. Haris Hamidović

U današnjem vremenu digitalnog doba i naprednog razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija zaštita digitalne privatnosti predstavlja značajan problem za organizacije. Godine 2019. objavljen je prvi globalni međunarodni standard koji pomaže organizacijama u upravljanju informacijama o privatnosti i ispunjavanju regulatornih zahtjeva iz oblasti zaštite ličnih podataka. U radu predstavljamo standard ISO/IEC 27701 koji određuje zahtjeve za uspostavljanje, primjenu, održavanje i kontinuirano unapređivanje sistema upravljanja zaštitom ličnih podataka (eng. Personal Information Management System – PIMS).

str. 67 – 72.

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Mehanizmi koroporativnog upravljanja

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Korporativno upravljanje je sistem nadzornih mehanizama kojima svi dobavljači glavnih inputa trebaju osigurati povrate na svoja ulaganja u korporaciji (preduzeću), a da se pritom ne ugrozi dugoročni opstanak korporacije. Korporativno upravljanje predstavlja menadžment menadžmenta, a uključuje skup odnosa između menadžmenta, odbora, dioničara i interesno-utjecajnih grupa preduzeća i definiše okvir za postavljanje ciljeva i određivanje sredstava za postizanje tih istih ciljeva uz praćenje izvedbe i djelotvornosti preduzeća.

Mehanizmi korporativnog upravljanja mogu biti raznovrsni i zavisno o njihovoj upotrebi, postoji osnovna podjela na interne i eksterne mehanizme korporativnog upravljanja.

Korporativno upravljanje ovisi o odnosima između te dvije vrste mehanizama, odnosno pravilnom upotrebom mehanizama može se utjecati na efikasnost upravljanja i na rješavanje prirodnih problema i mogućih sukoba u preduzeću.

Interni mehanizmi obuhvataju odbore (nadzorni odbor i uprava), naknade menadžmentu, koncentraciju vlasništva, odnos s interesno-utjecajnim grupama i korporativno izvještavanje. Eksterne mehanizme čine tržište za korporativnu kontrolu, zakonodavni i regulatorni okvir, zaštita manjinskih dioničara i konkurentski uslovi

str. 73 – 87.

POREZI

Značaj porezne uprave u međunarodnom oporezivanju

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Članak se bavi ključnim odrednicama i ulogom porezne uprave u međunarodnom oporezivanju. Dakle, posebnu pažnju posvećuje determinisanju povećane važnosti međunarodnog oporezivanja, djelovanju multinacionalnih preduzeća, tumačenju transfernih cijena i načela nepristrasne transakcije, tumačenju sistema podjele troškova. Sa druge strane, posvećuje se znatna pažnja elaboriranju ugovornih stavaka i dostupnost informacija vezanih za međunarodne poreze i oporezivanje. Na kraju članka, autor stigmatizira aktualnosti vezane za djelovanje poreznih uprava u okviru međunarodnog oporezivanja

str. 88 – 92.

Reeksportni poslovi

Momir Stefanović, dipl. oec.

Propisi o vanjskotrgovinskom i carinskom poslovanju BiH poznaju slucajeve kada domace lice nije u obavezi da placenu robu u inostranstvu uveze. Jedan od takvih slučajeva su poslovi reeksporta robe.

Reeksport predstavlja složeni vanjskotrgovinski posao koji obuhvata uvoz i sukcesivni izvoz robe, bez stavljanja robe u slobodan promet u zemlji uvoza.

Postoje dvije vrste reeksportnih poslova:

roba kupljena u inostranstvu ne unosi se u carinsko područje BiH i na osnov u ugovora o prodaji isporučuje se direktno u inostranstvo (direktni reeksport),
roba kupljena u inostranstvu privremeno se uvozi u zemlju i u nepromenjenom ili bitno nepromijenjenom stanju prodaje se u inostranstvu (indirektni reeksport).

Osnovni cilj reeksportne trgovine je ostvarenje određene financijske koristi, koja se inače ne bi mogla postići redovnim međunarodnim transakcijama. Taj se cilj postiže korištenjem znatnih razlika u cijenama robe na raznim inostranim tržištima,kaoirazlikeudeviznomkursu.

Pored toga reeksportom se ostvaruju značajne uštede u vremenu isporuke i novcu potrebnom za transport i carinske postupke nad robom.

Zbog prisutnih razlika u cijenama i deviznim kursevima reeksport se često povezuje sa spekulativnim poslovima u spoljnoj trgovini što je razlog da su ovi poslovi podvrgnuti strožijem režimu kontrole u odnosu na druge vanjskootrgovinske poslove.

Reeksportni poslovi se najćešće odvijaju uz učešče prodavca, kupca i posrednika (reeksportera).

str. 93 – 96.

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO

Tržište javno-privatnog partnerstva u BiH

Dr. sc. Jozo Piljić

Povod nastanka tržišta javno-privatnog partnerstva je pretpostavka o efikasnijoj i efektivnijoj isporuci javne usluge od strane privatnog sektora zbog stanovitog transfera rizika na njega i stvaranju pretpostavki za efikasnijom primjenom zakonitosti ekonomije obujma u segmentu javnih investicija, kao i uvođenjem mehanizama konkurencije kako u fazu izgradnje javnih građevina, tako i u fazu eksploatacije i održavanja. Tržište javno-privatnog partnerstva određeno je subjektima koji na njemu djeluju, a to su, prije svega, javni i privatni partner. Važan sudionik ovoga tržišta je i kreditor koji osigurava nedostajuće izvore financiranja troškova izgradnje javne građevine iznad vlastitog uloga privatnog partnera. Državna revizija zadužena je za nadzor trošenja javnog novca pa je, stoga, i njena uloga na tržištu javno-privatnog partnerstva od posebne važnosti. Efektivnosti ovog tržišta doprinosi i subjekt koji analizira postojeća domaća i svjetska iskustva o javnim investicijama izvršenim po brojnim modelima javno-privatnog partnerstva. Važno je i postojanje institucije koja će voditi jedinstveni registar projekata.

str. 97 – 103.

JAVNE NABAVKE

Javne nabavke za vrijeme vanredne situacije i stanja prirodne nesreće zbog korona virusa

Ivana Grgić, dipl. ecc.

Zakon što je 16.03.2020. godine proglašena vanredna situacija u Republici Srpskoj, stanje nesreće zbog koronavirusa na području Federacije BiH, odnosno nakon što je 17.03.2020. godine proglašeno stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, donesen je i niz mjera i aktivnosti koje svi subjekti na teritoriji BIH moraju da poštuju. Budući da je novonastala situacija izmijenila način organizacije i privatnih života i poslovnih procesa, kada je u pitanju sistem javnih nabavki, osnovna pitanja koja se postavljaju jesu:

Kako izvršiti hitne nabavke (dezinfekciona sredstva, maske, rukavice, druga zaštitna oprema, kao i respiratori, lijekovi i druga medicinska oprema u slučaju zdravstvenih ustanova),
Ako se provodi pregovarački postupak bez objave obaveještenja o nabavci, na koji način provoditi isti, imajući u vidu preporuke da se izbjegavaju okupljanja ljudi, a dio pregovoračkog procesa podrazumijeva i vođenje pregovara komisije za nabavke (min 3 člana komisije+sekretar komisije, sa predstavnicima ponuđača),
Šta sa započetim postupcima nabavki (budući da postoji problem kod javnog otvaranja ponuda, opet zbog okupljanja većeg broja ljudi u prostoriji u kojoj se vrši javno otvaranje ponuda, problem oko organizacije rada komisije za javne nabavke, budući da je u većini ugovornih organa uspostavljen rad od kuće i sistem dežurstava, ponuđači otežano pribavljaju potrebnu dokumentaciju za učešće u tenderima, itd).
Kako nabaviti ostale predmete nabavki potrebne za poslovanje ugovornih organa?

Agencija za javne nabavke izdala je tri saopštenja/mišljenja kako ugovorni organi mogu da postupaju u uslovima vanrednih okolnosti izazvanih pandemijom korona virusa, te se u radu, uz prenošenje navedenih mišljenja, daju i dodatne nepomene za implementaciju istih.

str. 104 – 108.

Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci sa posebnim akcentom na njegovu primjenu u vrijeme prirodne ili druge nesreće zbog pandemije koronavirusa

Amir Rahmanović, dipl. ecc.

Ugovorni organi prilikom nabavke roba, usluga i radova dužni su primjenjivati postupke nabavke propisane Zakonom o javnim nabavkama. Zakon o javnim nabavkama propisao je redovne postupke nabavki koje su ugovorni organi dužni primjenjivati prilikom vršenja nabavki roba usluga ili radova u ”normalnim” uslovima. Međutim, opće je poznato da uslovi i okruženje u kojem rade i djeluju ugovorni organi ponekad odstupe od normalnih i redovnih okolnosti, odnosno nastupe neki uslovi koji iziskuju hitne mjere i postupanje kako bi se prevazišla situacija uzorovana nastankom nepredviđenih okolnosti. Za takve okolnosti Zakonom o javnim nabavkama propisani su postupci nabavke koji, kako bi se primijenili u praksi, zahtijevaju ispunjavanje određenih uslova.

Jedan od takvih postupka javne nabavke je pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci o kojem će biti riječi u ovom tekstu a čija je primjena opravdana u nastaloj situaciji vezanoj za proglašenje prirodne i druge nesreće u Bosni i Hecegovini zbog pandemije koronavirusa u svijetu.

str. 109 – 114.

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Radni odnosi u RS

str. 115 – 122.

Porezi i finansije

str. 123 – 133.

Info stranica

str. 134 – 144.

Pravo i finansije 04-2020

Prijava za pretplatnike.

Seminar – Javne nabavke – Novembar

Sadržaj: Pravo i finansije 04-2020