Pravo i finansije 06-2020

Sadržaj: Pravo i finansije 06-2020

Pravo i finansije 6/2020

PRAVO

Ravnopravnost muškaraca i žena kod zaključivanja ugovora o osiguranju života u evropskom pravu i pravu BiH

Dr. sc. Jasmina Đokić

Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obavezuje osiguraniku naknaditi štetu ili isplatiti osiguranu svotu u slučaju nastupanja ugovorenog osiguranog rizika. Djelatnost osiguranja, od samog početka do danas, zasniva se na ocjeni rizika uz pomoć različitih faktora. Izračun premije osiguranja zavisi od prethodnih iskustava (claim history) i od predviđanja budućih štetnih događaja. U određivanju premije životnog osiguranja spol se, jednako kao i dob i zdravstveno stanje, dugi niz godina javljao kao jedan od statistički relevantnih faktora. Decenijama je vladala praksa po kojoj su, za uplatu istog iznosa premije, za žene ugovarane veće osigurane svote nego za muškarce za slučaj smrti ili doživljenja. Razvojem antidiskriminacijskih propisa i propisa o zaštiti potrošača u EU, kao i prakse Europskog suda pravde, vremenom je došlo do zabrane korištenja spola kao faktora rizika. U radu ćemo vidjeti jesu li te tekovine dovele do stvarne ravnopravnosti u ovom segmentu života, te jesu li odredbe o ravnopravnosti spolova kod ugovaranja osiguranja inkorporirane u bosanskohercegovačko zakonodavstvo

str. 11 – 14.

Računanje rokova u upravnom postupku

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Rokovi u upravnom postupku, propisani Zakonom o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, drugim zakonom ili propisom ili odlukom službenog lica koje vodi postupak, značajni su za postupak rješavanja o pravima, obavezama ili pravnim interesima građana, pravnih lica i drugih učesnika u postupku, jer omogućavaju brzo i sa što manje gubitka vremena za stranku i druge osobe koje učestvuju u postupku ostvarivanje prava i pravnih interesa tih lica. U ovom članku je ukazano na različite načine i situacije za koje su propisani rokovi za izvršenje obaveza za koje su rokovi i propisani, kako se oni mogu odrediti, kao i na način na koji se računaju početak i završetak roka, a koji vrijedi za sve rokove

str. 15 – 23.

Svi aspekti naknade nematerijalne štete proizašle iz saobraćajne nesreće

Emina Sokolušić Delić, dipl. iur.

Aktuelnost navedne teme prozilazi iz činjenice da je povod za veliki broj sudskih postupaka upravo prouzrokovanje nematerijalne štete i to učesnika u saobraćaju. Nastankom osiguranog slučaja, udesa, nastupaju brojne pravne posljedice za sudionike saobraćajne nesreće, kako za štetnike, tako i za oštećene. Uprkos zastupljenosti instituta naknade nematerijalne štete u velikom procentu u sudskoj praksi, pojedina pitanja su još uvijek ostala nejasna i različito tumačena. Cilj rada je da se na jednom mjestu sistematiziraju specifična pitanja koja se tiču naknade nematerijalne štete proizašle isključivo iz saobraćajnih nesreća, pretpostavki za naknadu štete, vještačenja i pojavnih oblika / vidova takve štete.

str. 24 – 29.

ZAŠTITA PODATAKA

Zaštita prava na privatnost i obrada ličnih podataka u vrijeme pandemije sa aspekta postupanja poslodavac

Mirela Gljiva, mr. iur.

Suočeni s pandemijom koronavirusa COVID-19, i vanrednih mjera poput ograničavanja slobode kretanja, zabrane napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, samoizolacije, prikupljanja podataka o kontaktima i kretanjima oboljelih, značajan rezultat pravno-tehničke analize predstavlja tok podataka kroz mrežu javnih institucija i organa vlasti upravo radi prikupljanja i obrade podataka o testiranim, inficiranim, hospitalizovanim, izliječenim i preminulim građanima, kao i podataka o njihovim kontaktima. Pandemija je dovela poslodavce do rješavanja problema koji se tiču adekvatne zaštite zdravlja svojih radnika kako sa stanovišta zaštite ličnih podataka (imajući u vidu da zdravstveni podaci predstavljaju posebnu vrstu ličnih podataka), tako sa stanovišta obrade istih od strane Zakona o zaštiti ličnih podataka, i Opće uredbe o zaštiti ličnih podataka. Poslodavci, kako bi odgovorili na sve veću prijetnju od potencijalne zaraze, razmatraju da prate zdravstveno stanje radnika, njihove planove putovanja na poslu i van njega, kao i njihove kontakte sa zaraženim pojedincima van radnog mjesta.

U svakom slučaju, ako se poslodavac odluči da prikuplja podatke o simptomima bolesti od radnika, morat će obezbjediti da se obrada ličnih podataka vrši na osnovu odgovarajućeg pravnog osnova. Nizom navedenih obaveza, preporuka za poslodavca bi bila da ne primorava radnike da daju bilo kakve lične podatke, ne prikuplja lične podatke koji nisu od značaja za sprječavanje i kontrolu COVID-19, ne prikuplja ili koristi date lične podatke u druge svrhe, ne otkriva lične podatke trećim licima, osim nadležnim organima za prikupljanje ovih podataka, kao i da koristi sigurne tehnologije za čuvanje ličnih podataka.

str. 30 – 34.

RADNI ODNOSI

Rad od kuće

Jusuf Brkić, dipl. iur.

Jedna od preporuka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine jeste bila da se radnici za vrijeme pandemije upute na rad od kuće. Postavlja se pitanja na koji način će poslodavci, u skladu sa Zakonom o radu, omogućiti radniku da radi izvan prostorija poslodavca. Da bi na pravilan način mogli provesti proceduru, poslodavci u velikom broju slučajeva moraju radnicima ponuditi nove ugovore o radu izvan prostorija poslodavca na način da će radniku ponuditi otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Međutim, u određenim slučajevima poslodaci mogu donijeti i odluku o radu izvan prostorija poslodavca. Time koje su to situacije u kojima poslodavci mogu donijeti odluku umjesto izmjene ugovora o radu bavio se ovaj tekst.

str. 35 – 40.

Prikaz Zakona o radu Brčko Distrikta BiH (II dio)

Danijela Radonić, dipl. iur.

U reformskim procesima u Bosni i Hercegovini radnopravna regulativa zauzima značajno mjesto. Slijedeći identične aktivnosti u entitetima, krajem 2019. godine Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine dobija novi Zakon o radu. Novim zakonom regulisani su novi instituti, a određeni postojeći instituti su pretrpili značajne izmjene. To dovodi do potrebe analize radnopravnih normi i njihovog stavljanja u praktičan kontekst.

str. 41 – 52.

FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO

Upravljanja novcem i finansijsko planiranje

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Upravljanje novcem podrazumijeva stalno balansiranje između solventnosti i rentabilnosti, što se ostvaruje uspostavljanjem optimalnog salda gotovine. Zadatak finansijskog menadžmenta je da skrati prosječno vrijeme trajanje obrta, tj. da poveća koeficijent obrta gotovine. Pri upravljanju novcem treba težiti da se što više novca oslobodi i da se isti rentabilno uloži, ne ugrožavajući solventnost. Finansijsko planiranje je iskazivanje planova nabavke, proizvodnje i prodaje u finansijskim pokazateljima. Planiranje finansijskih sredstava se sintetizuje u finansijskom planu. Finansijsko planiranje ima za zadatak da izradi i prezentuje plan aktivnosti preduzeća i njegovih potreba za poslovnim sredstvima u izvorima finansiranja, koji su izraženi u monetarnoj formi. Godišnji finansijski plan je sveobuhvatan i koordiniran plan aktivnosti preduzeća i njegovih potreba za poslovnim sredstvima i izvorima finansiranja za određeni vremenski period.

Finansijska analiza je proces skupljanja, upoznavanja, provjeravanja i interpretiranja finansijskih podataka. Finansijska analiza je zapravo sinteza finansijskih podataka sa kojom se pokušavaju prepoznati ekonomski trendovi, odrediti finansijske politike i usmjerenja, izraditi finansijski planovi za budućnost, te identifikovati potencijalni projekti i investicije

str. 53 – 64.

Mjere za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na nivou Federacije BiH

Mr. ecc. Sabina Džanović

Nakon više od mjesec i po dana od dana proglašenja stanja nesreće zbog pojave koronavirusa na području FBiH (16. 3. 2020.) usvojen je tzv. „korona-zakon“, službeno Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i objavljen u „Službenim novinama FBiH“, broj 28/20 od 7. 5. 2020. godine. Navedeni zakon ima za cilj ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica po privredu Federacije BiH. Međutim, s obzirom na to da su prve hitne ekonomske mjere pomoći privredi trebale da budu donesene do kraja marta, kako bi iste već proizvodile efekte, smatra se da se s donošenjem ovog zakona značajno zakasnilo. Naime, veliki broj radnika je već ostao bez posla (otpušteni su) i isti će se prijaviti zavodima za zapošljavanje, kako bi ostvarili pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti, čime se postigao dupli trošak, tj. smanjena je naplata doprinosa, a istovremeno povećane isplate po osnovu nezaposlenosti. U ovom tekstu su predstavljene mjere koje su donesene, odnosno način realizacije istih

str. 65 – 70.

Kapital i revalorizacijske rezerve

Dr. sc. Jozo Piljić

Kapital pokazuje obujam i strukturu vlastitih izvora financiranja, odnosno vrijednost dijela ukupno raspoložive imovine u aktivi bilance, koje je stvarni vlasnik društvo. Nominalni iznos kapitala odgovara pojmu „knjigovodstvene vrijednosti“ društva, a predstavlja razliku između ukupne imovine i ukupnih obveza na određeni dan. Društvo koje ima veće obveze od imovine nema kapitala. Revalorizacijske rezerve po osnovu revalorizacije stalnih sredstava, iskazuju se pozitivni efekti promjene fer vrijednosti nematerijalnih sredstava, nekretnina, postrojenja i opreme, investicijskih nekretnina koje se amortiziraju i bioloških sredstava koja se amortiziraju.

str. 71 – 78.

PRAKSA KRŽ/URŽ-a

Izvodi iz Rješenja Ureda/Kancelarije za razmatranje žalbi

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc.

U ovom broju časopisa „Pravo i finansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi po pitanjima:

Perioda za koji ugovorni organ može tražiti da računi ponuđača nisu bili u blokadi,
Definisanja uslova i zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji u postupku nabavke goriva, vezanih za raspoloživost benzinskih pumpi,
Da li se u postupcima javnih nabavki mogu prihvatiti i potvrde koje izdaju drugi privredni subjekti koji nisu ugovorni organi,
Ako ugovorni organ dozvoli da se kopija ponuda dostavlja i na mediju za pohranjivanje podataka, da li se i u tom slučaju mora dostaviti i „klasična“ kopija ponude,
Ulaganja žalbe u proceduri izbora za rezervisane ugovore.

str. 79 – 84.

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke

str. 85 – 93.

Radni odnosi FBiH

str. 94 – 102.

Radni odnosi RS

str. 103 – 108.

Porezi i finansije

str. 109 – 118.

Info stranica

str. 119 – 129.

Pravo i finansije 06-2020

Prijava za pretplatnike.

Seminar – Javne nabavke – Novembar

Sadržaj: Pravo i finansije 06-2020