Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Pravo i finansije 09-2019



PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.



Seminar – Javne nabavke – Decembar



Mostar - Hotel “Mostar” - 16. 12. 2024.

Sarajevo - Hotel “Hollywood” - 17. 12. 2024.

Tuzla - Hotel “Salis” - 18. 12. 2024.

Banja Luka - Hotel “Bosna” - 23. 12. 2024.

Sadržaj: Pravo i finansije 09-2019

Sadržaj: Pravo i finansije 9/2019

PRAVO

Uticaj izbora nadležnog suda na nadoknadu troškova prevoza advokata i nagradu za odsustvo iz kancelarije advokata

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Odlučivanje o troškovima parničnog postupka obuhvata postupanje suda u više faza. Početna faza je utvrđivanje koji su troškovi bili potrebni radi vođenja parnice. Pravo stranke da ima pravo na nagradu i nadoknadu za rad advokata je bezuslovno pravo, ali je ograničeno ocjenom suda da li su troškovi bili nužni za vođenje parnice, što je uslov za dosuđivanje i svih ostalih troškova. U sudskoj praksi postoje različita mišljenja u kojim slučajevima stranka ima pravo na nadoknadu troškova prevoza advokata i nagradu za odsustvo iz kancelarije advokata. Može se reći da se o ovim troškovima, u odnosu na druge troškove, najčešće i odlučuje da li su bili potrebni radi vođenja parnice. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u odluci broj AP-3184/17 od 22. 5. 2019. godine odlučivao o nužnosti troškova za naknadu troškova prevoza advokata i nagradu za odsustvo iz kancelarije advokata. U ovoj odluci je ukazano na koji način izbor nadležnog suda utiče na dosuđivanje navedenih troškova. Iako se mogu prihvatiti razlozi za odluku da li su u predmetnom slučaju troškovi za naknadu troškova prevoza advokata i nagradu za odsustvo iz kancelarije advokata bili nužni za vođenje parnice, smatramo da odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nije u cijelosti pravilna

str. 11 – 23.

Naknada nematerijalne štete

Dr. sc. Rialda Ćorović

Dat je prikaz pitanja naknade nematerijalne štete, nazvane još i moralna, idealna, neimovinska, te šteta u ličnosti. Naknada nematerijalne štete je jedan od pravnih instituta koji se često susreće u pravnoj praksi. Pod nematerijalnom štetom, u smislu Zakona o obligacionim odnosima, podrazumijevaju se pretrpljeni i budući fizički bol, duševni bol i strah. O tome koliko je u pravu sporan navedeni institut dovoljno nam kazuje činjenica da se isti nekada potpuno osporavao, dok je danas općeprihvaćen stav da oštećeni, osim naknade materijalne, ima pravo i na naknadu nematerijalne štete. Njena naknada se može izvršiti uspostavom prijašnjeg stanja ili u novčanom obliku (novčana naknada). Analizirani su i pravno priznati i nepriznati vidovi nematerijalne štete utemeljeni u sudskoj praksi, kao i Orijentacioni kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete usvojeni od strane Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine dana 27. 1. 2016. godine

str. 24 – 33.

Pravo građenja/nadogradnje kao predmet hipoteke

Melisa Ahmić, mr. iur.

U uporednom pravu moguće je založiti pravo građenja, koje se u pravnom smislu smatra nekretninom. Isto važi i za pravo nadogradnje. Upravo takvo rješenje omogućilo je zalaganje stvari koja tek treba biti izgrađena. Prilikom donošenja Zakona o stvarnim pravima FBiH zakonodavac se vodio iskustvom susjednih zemalja i onih u okruženju, te je iz njihovih propisa crpio norme i prilagođavao ih našem pravnom sistemu. Tako je ostvarena ekonomska funkcija prava građenja i prava nadogradnje, kao jedna od najznačajnijih funkcija koju je omogućio Zakon o stvarnim pravima FBiH

str. 34 – 37.

RADNO PRAVO

Podsticaji u privredi Republike Srpske kao instrument povećanja plate

Danijela Radonić, dipl. iur.

Podsticaj za povećanje plate radnika zaposlenih u privrednim subjektima u Republici Srpskoj predstavlja pionirski poduhvat na ovim prostorima. U ovom radu se analizira uticaj ove mjere na promjene ugovorenih uslova rada. Zakon je stupio na snagu 1. jula 2019. godine, a očekivani efekat će se početi realizovati istekom prvog obračunskog perioda 31. 12. 2019. godine. Kako bi poslodavci ostvarili pravo na podsticaj trebaju do početka obračuna plate za mjesec juli 2019. godine izvršiti određene aktivnosti koje su u ovom članku detaljno obrađene

str. 38 – 45.

Probni rad i otkaz ugovora o radu za vrijeme trajanja probnog rada

Elma Omerćajić, mr. iur.

Institut probnog rada definisan je članom 21. Zakona o radu FBiH. U praksi se vrlo često javljaju nedoumice kada je u pitanju mogućnost otkazivanja probnog rada radniku prije roka na koji je ugovoren, odnosno da li poslodavac mora čekati da istekne ugovoreni probni rok ili mu otkaz može dati i prije isteka istog. U radu su obrađeni pojam i svrha probnog rada, obaveze poslodavca prilikom ugovaranja probnog rada, mogućnost otkaza probnog rada od strane radnika, prednosti ugovaranja probnog rada za poslodavca i mogućnost otkaza ugovora o probnom radu od strane poslodavca prije isteka roka na koji je zaključen

str. 46 – 51.

Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu (zakonski okvir i sudska praksa)

Samed Mehmdović, dipl. iur.

Zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i radnika i zasnivanjem radnog odnosa nastaju određena prava i obaveze za obje ugovorne strane, te iz istog radnog odnosa proizlaze i odgovornosti za eventualno pričinjenu štetu radnika poslodavcu dok traje radni odnos

str. 52 – 58.

FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO

Analiza isplativosti investicije

Dr. sc. Mirna Pajević

Analiza isplativosti investicije procjenjuje se kroz finansijsku analizu. Svrha finansijske analize je upotrijebiti prognoze finansijskog toka projekta za izračun rentabilnosti ulaganja, odnosno utvrditi u kojoj je mjeri je investicija finansijski isplativa za investitore. Analiza isplativosti investicije treba pokazati da li će svi budući primici biti dovoljni za pokrivanje budućih izdataka. Rentabilnost ulaganja iskazuje se kao odnos dobiti i uloženih sredstava.

Koraci u analizi isplativosti investicije su preliminarno testiranje ideje investicije sa stanovišta tržišne strategije, analiza postojećih baza podataka, prikupljanje i analiza primarnih informacija o ponudi, istraživanje potreba, navika i zadovoljstva potrošača, izrada detaljnog finansijskog plana projekta, istraživanje modela ponašanja potrošača, izrada finansijskog plana marketinga, komunikacije i prodaje, istraživanje prodajnog potencijala i projektovanje obima i dinamike prodaje i cash-flow analiza ili analiza finansijskog rezultata i novčanih tokova.

U vezi sa isplativošću investicije ključno je odrediti trošak kapitala. Trošak kapitala (eng. Cost of capital) se može definisati kao stopa profitabilnosti, odnosno stopa prinosa koja se mora postići kako bi se zadovoljili očekivani prinosi investitora preduzeća.

Isplativost dugoročnih investicija procjenjuje se po nekoliko najčešće korištenih pokazatelja ili kriterija: vrijeme povrata sredstava, prosječna stopa povrata, neto sadašnja vrijednost, interna stopa rentabilnosti i indeks profitabilnosti.

Analiza osjetljivosti predstavlja veoma jednostavnu metodu koja se koristi za lociranje i procjenu mogućih rizika koji utječu na profitabilnost investicije. Ova analiza ne uzima eksplicitno u obračun vjerovatnoću nastanka rizika, nego pokušava dati odgovor na pitanje ima li određena investicija izgleda za uspjeh. Na osnovu analize osjetljivosti se ispituje kako pojedina investicija podnosi promjene određenih parametara. Pomoću analize osjetljivosti mogu se utvrditi faktori koji utječu na smanjenje profitabilnosti investicije i analizom se može izvršiti odabir investicijskih projekta iz raspoloživog skupa alternativa, koji pokazuje najmanju osjetljivost, odnosno onih koji pokazuju najbolje rezultate.

str. 59 – 70.

Aktivna vremenska razgraničenja

Sabina Džanović, mr. oec.

Kako bi finansijski izvještaji ispunili svoje ciljeve, a to su pružanje informacija o finansijskom položaju, uspješnosti i promjenama finansijskog položaja pravnog lica, isti se sastavljaju primjenom računovodstvenog načela nastanka događaja. Međutim, u praksi se često dešavaju situacije da transakcije započinju u jednom obračunskom periodu, a završavaju u sljedećim periodima, i u tim slučajevima koristimo vremenska razgraničenja (aktivna i pasivna), kako bismo prihode i rashode evidentirali u onim obračunskim periodima u kojima i pripadaju. U ovom i sljedećem broju časopisa bavit ćemo vremenskim razgraničenjima, s tim da će fokus ovog članka biti usmjeren na aktivna vremenska razgraničenja, a u sljedećem broju našeg časopisa ćete moći pročitati o pasivnim vremenskim razgraničenjima.

str. 71 – 74.

TRGOVINA

Barter – vezani spoljnotrgovinski poslovi

Momir Stefanović, dipl. oec.

Jedan od zastupljenijih oblika vezane trgovine je barter posao kao poseban vid vezane trgovine dugoročnog karaktera koji se zasniva na barter sporazumu između poslovnih partnera iz dvije zemlje ili između dvije zemlje kojim se obavezuju da će pod ugovorenim uslovima obavljati međusobnu razmjenu roba i usluga. Barter je sistem razmjene u kojem se roba ili usluge direktno razmjenjuju za druge robe ili usluge pri čemu je cirkulacija novčanih sredstava u okviru tih transakcija potpuno ili djelimično isključena.

Između barter poslova i kompenzacije postoji sličnost, ali i značajne razlike, posebno kad se upoređuju složeni, savremeni barter i kompenzacija.

U dugogodišnjoj primjeni barter je evoluirao od jednostavnog do veoma složenog i sofisticiranog oblika razmjene roba i usluga izraženog kroz pojavu specijalizovanih barter organizacija domaćeg i međunarodnog karaktera.

Koristi od barter poslova su višestruke: oni omogućavaju da se nabavke roba i usluga plaćaju isporukama vlastitih proizvoda i usluga (što je posebno značajno kod nabavke kapitalnih dobara i investicione opreme); barter aranžmani omogućavaju brži plasman proizvoda i usluga, jer znatno olakšavaju pronalaženje kupaca; barter sistem pomaže u značajnoj mjeri ublažavanju problem nelikvidnosti, a posebno odgovara privrednim subjektima i zemljama koje su suočene s nedostatkom deviznih sredstava

str. 75 – 79.

Unifikacija potrošačkog zakonodavstva Evropske unije – Novi dogovor za potrošače

Mr. Samir Sabljica

Posljednje dvije decenije razvoja evropskog prava zaštite potrošača obilježio je radikalan prijelaz sa zahtjeva minimalne ka zahtjevu maksimalne harmonizacije. Sve evropske direktive koje su usvojene počev od 2002. godine u oblasti potrošačkog prava zahtijevaju maksimalnu, odnosno potpunu harmonizaciju prava država članica sa pravom EU. Maksimalna harmonizacija podrazumijeva da države članice više nisu samo u obavezi da uspostave minimalan nivo zaštite predviđen određenom direktivom, već im je nametnut i maksimalan dozvoljen nivo zaštite. Prelazeći na ciljanu maksimalnu harmonizaciju, Evropska komisija je u aprilu 2018. godine donijela novi paket mjera za potrošače poznat kao New Deal for Consumers. Ovaj paket mjera sadrži prijedlog dvije direktive od kojih jedna reguliše udružne tužbe radi zaštite kolektivnih interesa potrošača, dok druga direktno vrši izmjene u Direktivi o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, Direktivi o zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima, Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta i Direktivi o pravima potrošača. Predlaganjem dvije direktive Evropska komisija nastoji da još više približi pravne poretke država članica EU, kojim bi se smanjio pravni partikularizam, namjeravajući da izvrši unifikaciju potrošačkog zakonodavstva EU

str. 80 – 89.

ZAŠTITA PODATAKA

GDPR i pitanje tehničke zaštite ličnih podataka

Doc. dr. Haris Hamidović

Stupanjem na snagu Opće uredbe o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, društva / organizacije potiču se na provedbu tehničkih i organizacijskih mjera u najranijim fazama osmišljavanja postupaka obrade na način da se štite načela zaštite privatnosti i podataka od samog početka – privatnost po dizajnu (eng. privacy by design). U ovom radu predstavljamo pitanje privatnosti po dizajnu

str. 90 – 93.

MIŠLJENJE FEDERALNOG MINISTARSTVA RADA I SOCIJALNE POLITIKE

Izračun penzija policijskih službenika na državnom nivou

Priredio: Mr. sc. Kenan Spahić

str. 94.

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke

str. 95 – 106.

Radni odnosi u FBiH

str. 107 – 114.

Radni odnosi u RS

str. 115 – 126.

Info stranica

str. 127 – 138.