Pravo i finansije 10-2019

Sadržaj: Pravo i finansije 10-2019

Sadržaj: Pravo i finansije 10/2019

PRAVO

Sadržaj obrazloženja presude zbog propuštanja

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Predmet rada je sadržaj obrazloženja presude zbog propuštanja, imajući u vidu nova pravila parničnog postupka koja omogućavaju pobijanje ove presude putem žalbe. Nemogućnost pobijanja presude zbog propuštanja putem žalbe dovodila je to nemogućnosti zaštite prava tuženog u slučaju kada je smatrao da je tužbeni zahtjev očigledno neosnovan i nije dostavljao odgovor na tužbu. Pozitivno pravo omogućava pobijanje presude zbog propuštanja žalbom, što utiče na promjenu obrazloženja presude, u odnosu na obrazloženje kada nije bila dopuštena žalba.

Za donošenje presude zbog propuštanja potrebno je da se kumulativno ispune propisani uslovi, koje je potrebno obrazložiti. Razlika u obrazloženju se odnosi na uslov da tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan, zbog mogućnosti pobijanja presude radi pogrešne primjene materijalnog prava. Presuda zbog propuštanja ne može se pobijati iz svih žalbenih osnova.

Sudska prakse se razlikuje u vezi s obrazloženjem da tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan. Razlika se odnosi u pogledu obima obrazloženja, odnosno šta je dovoljno da sud obrazloži da tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan

str. 11 – 21.

Zaštita izuma patentom u BiH

Mr. Adnan Hadžimusić

Razvojem industrije i tehnologije, značaj je dobila ljudska domišljatost i inovativnost čiji rezultat ima tehnološku primjenu. Nova i inovativna rješenja tehničkog problema se definišu kao izum. Da bi se spriječilo neovlašteno iskorištavanje izuma, predviđena je zakonska zaštita prava izumitelja koja predstavlja patent. Zaštita izuma patentom definisana je nacionalnim zakonodavstvom. U Bosni i Hercegovini izum je moguće zaštititi u okviru odredbi Zakona o patentu. Zakon o patentu definiše karakteristike koje izum treba da ispunjava da bi se priznao patent, proceduru dodjele patenta, prava koja stiče vlasnik patenta koji se prizna u skladu sa Zakonom, prijenos patentnih prava i slično

str. 22 – 27.

Pravo konkurencije kroz prizmu instituta patenta u farmaceutskoj industriji

Elmedina Bojičić, mr. iur.

Pravo konkurencije i njegovi instituti u farmaceutskoj industriji imaju strateški značaj. Na ime patentne zaštite koja je bezuslovno jedan od ključnih instrumenata farmaceutskih kompanija koji koriste u svrhu dominantnog položaja na tržištu, sa jedne strane, i u svrhu opstanka na tržištu farmaceutskih proizvoda, sa druge strane, mehanički aspekti tržišta nisu prekinuti u konvencionalnom antitrust smislu. Umjesto toga, tržište je dizajnirano bez adekvatnih mehanizama kontrole ili „ograničivača“ koji djeluju na ograničavanje ponašanja u eksploataciji, što u konačnici ima za posljedicu visoke cijene lijekova, jer farmaceutske kompanije upravo putem patentnog prava nastoje vratiti sredstva za novi ciklus istraživanja

str. 28 – 32.

Obrazovanje odraslih i promjene postojećih zanimanja

Mr. iur. Hakija Kurtović

Obrazovanje odraslih je oblik obrazovanja koji je prvenstveno započet Odlukom Vijeća ministara BiH u aprilu 2014. godine, kojom su usvojeni principi i standardi iz oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini. Iz sadržaja Odluke proizilazi da je Vijeće ministara odlučilo donijeti ovu odluku sa ciljem poboljšanja i ujednačavanja obrazovne i kvalifikacione strukture stanovništva, te povećanja zaposlenosti u BiH. Na nivou BiH, doneseni su adekvatni Okvirni zakoni o obrazovanju koji su u skladu s evropskim standardima omogućili nižim nivoima vlasti da donosu odgovarajuće propise kojim će se bliže urediti pitanja obrazovanja odraslih.

str. 33 – 34.

RADNO PRAVO

Prekovremeni rad

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku se analizira zakonodavno-pravni okvir prekovremenog rada i, s obzirom da brojni poslodavci imaju poslovne jedinice na teritoriji oba entiteta, ukazuje na razlike u entitetskim propisima kojima se reguliše ovaj pravni institut, koje, s obzirom na teritorijalnu primjenu radnog zakonodavstva, dovodi radnike istog pravnog lica u različit položaj.

str. 35 – 39.

RAČUNOVODSTVO I POREZI

Vlasništvo nad nekretninama, postrojenjima i opremom u kontekstu njihovog priznavanja u finansijskim izvještajima i utjecaj na propisani, imovinski i finansijski položaj entiteta

Mr. Danka Panić Ašanin

U najvećem broju slučajeva u praksi entitet je vlasnik onih nekretnina, postrojenja i opreme koju koristi u poslovne svrhe radi obavljanja redovne djelatnosti radi koje je osnovan, te radi ostvarivanja prihoda i dobiti. Računovodstveno priznavanje nekretnina, postrojenja i opreme u takvim slučajevima se vrši u skladu sa MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema. U određenom broju slučajeva entitet uzima pod zakup (finansijski ili poslovni) nekretnine, postrojenja ili opremu, koje koristi za obavljanje redovne djelatnosti. Tada se rukovodi MSFI 16 – Zakupi. Međutim, u malom broju slučajeva dešava se da entitet dobije nekretninu, postrojenje ili opremu na korištenje bez naknade. Tada se, takođe, rukovodi odredbama MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, koji predviđa i takve mogućnosti.

str. 40 – 47.

Mjerenje finansijske imovine prema MSFI 9

Dr.sc. Jozo Piljić

Mjerenje određene financijske imovine ovisi prije svega o klasifikaciji konkretne financijske imovine u određenu kategoriju definiranu standardima financijskog izvještavanja. MSFI 9, koji je u primjeni od 1. 1. 2018. godine, za subjekte koji sastavljaju financijske izvještaje primjenom MSFI-a definira tri kategorije financijske imovine u koje se financijska imovina klasificira prema odgovarajućem subjektovom poslovnom modelu upravljanja financijskom imovinom te obilježjima financijske imovine s ugovornim novčanim tokovima.

Financijska imovina se prilikom njezinog početnog priznavanja klasificira u jednu od sljedeće tri grupe:

financijska imovina koja se naknadno mjeri po amortiziranom trošku
financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i
financijska imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha.

Prilikom mjerenja financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se, u ovisnosti o njezinoj klasifikaciji u odgovarajuću kategoriju financijske imovine, može mjeriti ili po fer vrijednosti ili po amortiziranom trošku. U slučaju kada se financijska imovina na datum izvještavanja mjeri po fer vrijednosti ključno pitanje jest na koji način se u računovodstvu evidentiraju promjene fer vrijednosti financijske imovine između dva izvještajna datuma

str. 48 – 68.

Pasivna vremenska razgraničenja

Sabina Džanović, mr. oec.

U prethodnom izdanju časopisa „Pravo i finansije“, kao i u ovom, bavili smo se pitanjem vremenskih razgraničenja, s tim da je u prethodnom broju fokus bio na aktivnim vremenskim razgraničenjima, dok ćemo se u ovom tekstu baviti problematikom pasivnih vremenskih razgraničenja. Pasivna vremenska razgraničenja predstavljaju specifičan oblik obaveza preduzeća, koji će se u sljedećem razdoblju pretvoriti u obavezu kod uračunatih troškova, odnosno u prihod ako se privremeno odgađa priznavanje prihoda.

str. 69 – 72.

Donošenje i primjena računovodstvenih politika

Dr. sc. Mirna Pajević

Donošenje i primjena računovodstvenih politika ima krajnji cilj da informacije u finansijskom izvještaju odražavaju istinit i fer pregled finansijskog stanja i uspješnosti poslovanja, a objavljivanje korištenih računovodstvenih politika u finansijskim izvještajima ima za cilj da korisnicima finansijskih izvještaja ukaže na sadržaj određenih informacija u izvještaju. Međunarodni računovodstveni standard koji definiše i reguliše računovodstvene politike je MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. U svim područjima gdje su računovodstveni standardi (Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja) dali alternativu i „slobodu“ procjene, ista područja treba regulisati pravilnikom o računovodstvenim politikama.

Pravilnik o računovodstvenim politikama donosi uprava pravnog lica u momentu njegovog osnivanja, odnosno upisa društva u sudski registar.Prijedlog pravilnika o računovodstvenim politikama i tumačenje računovodstvenih regulativa daje najčešće rukovodilac računovodstva, u saradnji sa rukovodiocima ostalih poslovnih funkcija u pravnom licu (u zavisnosti od djelatnosti pravnog lica)

str. 73 – 86.

Službena putovanja

Mirela Mašić, dipl. oec.

Službena putovanja sastavni su dio redovnog radnog procesa u različitim djelatnostima, ali povremene potrebe za službenim odsustvom sa redovnog radnog mjesta mogu se pojaviti u bili kojoj branši. S obzirom na poslovni karakter takvih putovanja, podrazumijeva se da lice koje je upućeno na isto ima pravo na plaćene troškove ishrane, prevoza, noćenja i druge troškove koji su vezani za službeno putovanje. Poslodavac svojim internima aktima može urediti različite detalje u vezi s isplatom takvih naknada (u određenim slučajevima je i obavezan).

Sa druge strane, nema smetnje da se prevoz, smještaj i svi drugi troškovi plate i za lice koje nije u radnom odnosu kod poslodavca, već je angažovano po ugovoru o djelu i sl. Međutim, ono što može biti sporno je kako pravilno porezno tretirati sve takve isplate, pa je tom smislu potrebno biti vrlo oprezan, jer nije svejedno kome se šta isplaćuje, pod kojim uslovima, za koje potrebe, koja visina naknada se isplaćuje i dr.

Ovdje je ukazano na osnovna pravila koja je potrebno poznavati kada je u pitanju porezni tretman troškova službenog putovanja, ali i na određene situacije u praksi kada je potrebno posebno cijeniti porezni karakter isplaćenih naknada troškova (službenog) putovanja

str. 87 – 96.

Porezni značaj promjene sjedišta privrednog društva u EU

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Globalizacijom tržišta javila se potreba preseljenja sjedišta koja ovisi o načinu kako države određuju domicil i rezidentnost privrednih društava. Ako je prijenos sjedišta moguć, privredno društvo prije napuštanja države mora podmiriti porezne obaveze koje ima prema državi porijekla plaćajući porez na izlazak privrednih društava iz zemlje. Primjena tog poreznog oblika u praksi dovodi do prijepornih situacija kojima se bavio Sud EU razmatrajući ih u kontekstu slobode poslovnog boravišta. Slijedom navedenoga, ovdje se uvodno razmatra pojam slobode poslovnog prebivališta i boravišta kroz suštinu samog prijenosa sjedišta. U radu je pojašnjen postupak naplate poreza na izlazak iz zemlje, da bi nakon toga slijedilo pojašnjenje poreza na izlazak iz zemlje u odabranim zemljama (Italija, Holandija i SAD)

str. 97 – 102.

JAVNE NABAVKE

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg – Šta izmjene i dopune donose u praksi?

Ivana Grgić, dipl. ecc.

U „Službenom glasniku BiH“, br. 54/19 od 9. 8. 2019. godine objavljena je Odluka o izmjenama i dopunama odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg. U radu je dat pregled onoga na šta se odnose usvojene izmjene i dopune u odnosu na tekst Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg („Službeni glasnik BiH“, broj 83/16), te šta te izmjene i dopune znače u praksi

str. 103 – 106.

SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke

str. 107 – 113.

Radni odnosi u FBiH

str. 114 – 117.

Radni odnosi u RS

str. 118 – 121.

Porezi i finansije

str. 122 – 129.

Info stranica

str. 130 – 141.

Pravo i finansije 10-2019

Prijava za pretplatnike.

Seminar – Javne nabavke – Decembar

Sadržaj: Pravo i finansije 10-2019