Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Novembar 2020.
Amila Gajević, dipl. iur.
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (na sjednici Predstavničkog doma održanoj 24.09.2019. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 01.10.2020. godine), usvojio je novi Zakon o zaštiti na radu, koji će stupiti na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Ovim zakonom uređuju se prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca i radnika u vezi sa provođenjem i poboljšanjem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu, kao i opća načela prevencije, te sistem pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, čijom primjenom se postiže sprječavanje povreda na radu, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi sa radom, kao i zaštita radne okoline, te druga pitanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu.
Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti na radu prestat će da važi Zakon o zaštiti na radu (“Službeni list SRBiH”, broj: 22/90).
str. 11 – 28.
Mr. Zuhdija Mahmutović, dipl. ing. zaštite na radu
U članku su poslodavcima predoče obaveze predviđene Zakonom zaštiti na radu kako bi u zakonskom roku mogli uskladiti svoje opće akte iz ove oblasti. Dat je redoslijed radnji koje je neophodno završiti prije i nakon usaglašavanja internog akta o zaštiti na radu i način usaglašavanja koji ima malo drugačiji pristup od dosadašnjeg. U članku nisu pominjane radnje koje su poslodavci bili dužni provoditi prema zakonu o zaštiti na radu iz 1990. godine, već samo one aktivnosti koje na drugačiji način regulišu ovu oblast i aktivnosti kod kojih je došlo do promjena načina obavljanja
str. 29 – 40.
Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.
Ovim člankom ukazujemo na obavezu i sadržinu internog akta poslodavca o zaštiti na radu, radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu i na izazove koji stoje pred nadležnim organima Federacije Bosne i Hercegovine da što prije donesu nove propise usklađene sa nastalim promjenama u ovoj oblasti, koji će omogućiti poslodavcima da u potpunosti primijene odredbe novog Zakona o zaštiti na radu u svojim radnim sredinama
str. 41 – 49.
Kosta Đukanović, dipl. ecc., Uprava za indirektno-neizravno oporezivanje
Od maja 2020. godine u primjeni je novi Pravilnik o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 21/20 i 23/20), a kojim se, između ostaloga, uređuje način uplate indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO te bliže određuju pojedinosti za svako plaćanje koje se odnosi na indirektne poreze i ostale prihode i takse.
Ovim pravilnikom propisani su novi računi za uplatu indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO, procedura plaćanja gotovinskog depozita za potrebe osiguranja duga, kao i nova pravila za plaćanje obaveza pri uvozu i izvozu koje se ne naplaćuju na osnovu carinske prijave, ostalih prihoda i taksi, kao i plaćanja jednokratnih uplata.
U članku ćemo izložit pojedinosti u vezi sa plaćanjem: obaveza po carinskoj prijavi, obaveze pri uvozu i izvozu koje se ne naplaćuju na osnovu carinske prijave, po osnovu ostalih prihoda i taksi, kao i jednokratnih uplata, obaveza PDV-a, akciza i putarine na proizvode domaće proizvodnje (obaveza proisteklihdipl iz prijava samooporezivanja – PDV i akcizna prijava), gotovinskog depozita u svrhu osiguranja duga.
str. 50 – 58.
Momir Stefanović, dipl. ecc.
U poslovnoj praksi poznata je situacija da privredni subjekti koji u određenom periodu nemaju uslova za normalno poslovanje nastavljaju da žive u očekivanju povoljnijih uslova za rad, bilo da u potpunosti prekidaju obavljanje djelatnosti, bilo da značajno reduciraju obim ukupnih aktivnosti. Takvo stanje se kolokvijalno naziva “mirovanje ili zamrzavanje poslovanja”. Ova istuacija je posebno izražena u kriznim periodima kada je zbog sužavanja tržišta i nepovoljnih uslova finansiranja poslovanja veoma teško održavati tekuću likvidnost, što, u krajnjem dovodi do opadanja konkurentne sposobnosti privrednih subjekata. U normalnoj situaciji privremeni prekid poslovanja je problem pojedinačnog privrednog društva i njegove odluke, dok u vanrednim okolnostima (kakav je slučaj sa aktuelnom pandemijom CORONA virusom 19) to predstavlja širi problem i može biti i posljedica odluka državnih organa. Ovom prilikom ćemo ovu situaciju tretirati prvenstveno sa stanovišta normalnih okolnosti.
Bitno je naglasiti na koji način pozitivni propisi tretiraju stanje mirovanja poslovanja. Propisi koji se odnose na privredna društva ne poznaju status mirovanja poslovanja, što znači da praksa koja očigledno postoji nije “pokrivena” propisimai i prećutno se dozvoljava. Sa druge strane, propisi o obrtu, kao specifičan položaj registrovanog obrta, poznaju institut privremenog obustavljanja obavljanja obrta.
Zajedničko za oba oblika organizovanja je da privremeni prestanak rada ima svoju cijenu, jer i privredna društva i samostalni poduzetnici u takvom statusu imaju određene finansijske i druge obaveze.
str. 59 – 64.
Dr. sc. Jozo Piljić
U procesu donošenja poslovnih odluka ključna je identifikacija relevantnih financijskih informacija (prihoda i troškova) za svaku pojedinu alternativu. Proces koji se primjenjuje za identifikaciju financijskih informacija koje se mijenjaju kod svake pojedine alternative naziva se inkrementalnom analizom. Podaci koji se prikupljaju za potrebe inkrementalne analize su primarno financijski podaci koje pruža računovodstvena funkcija poduzeća. Ovi podaci se često prikupljaju i preko drugih funkcija.
str. 65 – 70.
Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac
Novim Pravilnikom o kriterijima za uspostavljanje jedinica za internu reviziju u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine se, u skladu sa Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH, uređuju obveznici uspostavljanja jedinica za internu reviziju, način uspostavljanja i vršenja interne revizije. Pod organizacijama javnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine, u smislu primjene ovog pravilnika, podrazumijevaju se korisnici javnih sredstava budžeta FBiH, kantona, gradova, općina, vanbudžetskih fondova, kao i pravna lica u kojima FBiH, kantoni ili općine imaju većinski udjel
str. 71 – 77.
Ivana Grgić, dipl. ecc.
Rok u pravu označava vrijeme dogovoreno, ugovoreno, zakonski ili odlukom nekog tijela ili osobe određeno za izvršenje neke radnje ili ponašanja (npr. ispunjenja obaveze), odnosno za njihovo nepreduzimanje. Postupak javne nabavke ima više faza: faza objave tenderske dokumentacije, faza prijema i ocjene ponuda, obavještavanje ponuđača o ishodu postupka nabavke, dostavljanje kvalifikacionih dokaza od strane izabranog ponuđača, faza žalbe, faza potpisivanja ugovora, faza realizacije ugovornih obaveza i plaćanja, i slično, te svaka od ovih faza ima svoj rok u kojem je potrebno određene radnje izvršiti ili u kojem se radnje ne smiju izvršavati.
U postupcima javnih nabavki je važno poznavanje rokova specifičnih za ovaj oblik poslovanja, jer u suprotnom ako se radnje ne preduzimaju na vrijeme, bilo da se sa njima kasni, bilo da se preduzimaju preuranjeno, održivost postupka javne nabavke se dovodi u pitanje. Isto tako, od krucijalnog je značaja pravilno računanje rokova, kako bi se postupci nabavki pokretali na vrijeme. U radu se daje pregled najznačijnijih rokova za provođenje postupaka nabavki, te se obrazlaže i način računanja rokova, za svaku od faza postupka nabavke
str. 78 – 87.
Javne nabavke
str. 88 – 99.
Radni odnosi FBiH
str. 100 – 108.
Radni odnosi RS
str. 109 – 114.
Porezi i finansije
str. 115 – 125.
Info stranica
str. 126 – 136.