11.2 Ocjena ponuda

Da li je moguće da ponuđač bude izabran kao najpovoljniji ukoliko postavlja svoje uslove (konkretno mislimo ako je predmet javne nabavke roba, a ponuđač nudi robu sa kriterijumom najniže cijene i uz to nudi besplatan aparat za rad)?

Da li postoji ograničenje kod dijeljenja informacija učesnicima u postupku ponude?

S obzirom da uvidom u vaš priručnik nisam riješila dilemu vezano za donošenje odluke o odbacivanju ponude, molim vas da nam, ukoliko ste u mogućnosti, žurno pomognete, za sljedeće: U provođenju javne nabave, u traženju pojašnjenja dostavljene ponude, ponuditelj je rekao da se ponuda odnosi na rabljenu robu – aparat, tako da je komisija za JN odbacila ponudu u skladu sa člankom 68. stavak 4. točka i. i dala preporuku direktoru za izbor najpovoljnije ponude drugog ponuditelja (jedinog preostalog). Da li je, pored donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i obavijesti o rezultatima postupka JN (koji će se dostaviti svim ponuditeljima), potrebno donijeti Odluku o odbacivanju ponude s obzirom na članak 71. stavak 1. (gdje se navodi obveza donošenja pisane odluka i obavijesti o ocjeni ponude) i članak 101. stavak 1. točka d) ?

Kod kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda, kako postupa ugovorni organ u slučaju istog broja bodova dva ponuđača?

Prilikom otvaranja ponuda s otvorenog postupka (u pitanju su tri LOT-a), za LOT 3 je jedan od ponuđača dao izračun cijene za dvije stavke koji nije ispravan (niti u obrascu za cijenu niti u obrascu ponude). Napominjemo da je on jedini dao ponudu za LOT 3. Zapisnik s otvaranja ponuda je poslat ponuđačima. Na koji način i u kojem vremenskom intervalu šaljemo zahtjev za ispravku greške za LOT 3 i da li ta korigovana aritmetička ispravka ulazi u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda?

Da li ispravka korektorom, koja nije odgovarajući ovjerena i potpisana u izjavama ovjerenim u općini koji su sastavni dio ponude, predstavlja težu povredu zbog koje se može odbaciti ponuda ponuđača?

U otvorenom postupku za laboratorijsku opremu za lot 2 – mikroskopi, ponuđač je predao ponudu. Prilikom analize ponude za LOT 2 – mikroskop za metalografiju ili ekvivalent, Komisija je ustanovila nejasnoće u vezi sa ponudom. Nejasno je šta zapravo ponuđač nudi u ponudi, jer je popunjen predviđeni obrazac za cijenu ponude – robe s uredno iskazanom cijenom, u kojem u ponuđenoj rubrici „ili ekvivalent” nije navedeno da nudi ekvivalent, a priložio je katalog (brošuru) u kojem su markerom označen tip i određene karakteristike mikroskopa, koje se, prema stručnom mišljenju, razlikuje od opisa predmeta nabavke u specifikaciji. Nije jasno da li nudi predmet nabavke kako je opisano u obrascu za cijenu ponude – robe ili nudi ekvivalent, koji se opisuje u katalogu / brošuri. Da li je uredu i u skladu sa zakonskim propisima da mi tražimo objašnjenje od ponuđača da se izjasni u roku tri dana šta ustvari nudi: ono što je popunio u obrascu ili ekvivalent, te da nakon toga dalje postupimo. Jer bismo nakon objašnjenja ponuđača mogli onda ocijeniti ponudu. Ovako nam je zaista nejasno šta nudi. Pored toga, Komisija je ustanovila da, u slučaju da ponuđač nudi ekvivalent, isti ne odgovara tehničkim karakteristikama traženog predmeta nabavke, jer ne nudi jako bitnu stavku, kameru uz mikroskop, koja je opisana u specifikaciji. Pored navedenog, priložena brošura je na engleskom jeziku i nema prevod ovjeren od strane sudskog tumača, što je precizirano u tenderskoj dokumentaciji. Da li je to razlog za diskvalifikaciju u startu bez obzira šta nudi?

U tenderskoj dokumentaciji je tražena izjava kojom se potvrđuje da postoji benzinska stanica na području opštine. Ponuđač nije dostavio izjavu, ali je dostavio izvod iz sudskog registra u kojem stoji da posjeduje benzinsku stanicu na području te opštine kao i ostale karakteristike (ID, adresa, kontakt). Da li se ponuda odbije kao nepotpuna (nedostaje izjava) ili je validan izvod iz sudskog registra?

Ugovorni organ je u svojoj tenderskoj dokumentaciji, kao sadržaj ponude, između ostalog predvidio i detaljan pregled ponuđenih usluga. Prvo, da li je pogrešno što je ponuđač na ime prednje navedenog uz ponudu dostavio potpisan i pečatom ovjereni aneks, koji sadrži detaljan opis usluge i zahtijevane tehničke uslove, iako na tom aneksu nije bilo predviđeno mjesto za potpis i pečat? Drugo, da li dostavljanje takvog aneksa umjesto sačinjenja tog opisa ponuđene usluge od strane ponuđača može biti razlog da se ponuda odbije kao tehnički neispravna? Upoznajemo vas da je ponuđač uz svoju ponudu, pored pomenutog aneksa, dostavio tražene dokaze o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti ponuđača. Treće, može li se zbog nedostavljanja spiska dokumenata koji se dostavljaju uz ponudu odbiti ponuda iz formalno-pravnih razloga?

Imali smo javno otvaranje za nabavku RTG aparata. Prijavila su se tri ponuđača. Bodovali smo ovako: cijena – 70, isporuka – 10, plaćanje – 20. U TD, između ostalog, naglasili smo da se rok plaćanja navede u kalendarskim danima. Jedan ponuđač je ponudio 30 dana od potpisivanja ugovora plaća se prva rata, ostalo u 13 rata, drugi je ponudio avansno plaćanje. Po nama je ovo neprihvatljivo. Da li smo u pravu?

Molimo pomoć oko stavke 6.1-6.6, tačnije oko stavke 6.6 bodovanja cijene premije osiguranje. Naime, TD je bila pripremljena za bodovanje predloženih osiguranih suma, zbog nemogućnosi prijave obavještenja na Portalu javnih nabavki bez cijene, što prošle godine nije bio slučaj, tako da smo mi uvrstili i cijenu premije. U našoj zadatoj formuli, broj bodova po osnovu ponuđene cijene premije osiguranja, za svakog ponuđača utvrđuje se na sljedeći način: 20 x iznos premije osiguranja ponudioca za koji se utvrđuje broj bodova /(kroz) najviši iznos premije osiguranja u ponudama ponudioca = BODOVA Što je kontradiktorno stvarnoj premiji osiguranja, najmanje ponuđenoj sa najviše ponuđenim osiguranim sumama. Interesuje nas kako poništiti ovaj postupak i objaviti drugi, otvaranje je bilo 15. 11. 2016. godine.

Imamo dilemu vezane za postupak nabavke osiguranja motornih vozila. Postupak je u fazi žalbi na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Od ukupno pet pristiglih ponuda, tri smo odbili kao nepotpune, jer ta tri ponuđača nisu preuzela izmjenu tenderske dokumentacije, tako da njihove ponude ne odgovaraju traženim zahtjevima ugovornog organa. Preostale dvije ponude su u potpunosti odgovarajuće, ponuđači su preuzeli napravljene izmjene tenderske dokumentacije objavljene na portalu ejn.gov.ba, pa je ugovorni organ izabrao ponuđača koji je ponudio nižu cijenu. Međutim, jedan od ponuđača koji nije preuzeo izmjenu tenderske dokumentacije, a koji u svakom slučaju nije ni najjeftini, uložio je žalbu na procijenjenu vrijednost javne nabavke. Ugovorni organ je procijenio vrijednost nabavke na 8.000 KM, a ponuđač koji je izabran kao najjeftiniji je prošao sa ponudom od 11.000 KM. Napravljena izmjena TD (dodavanje tabele sa procentom boniteta koje je svaki auto pojedinačno ostvario u prošloj godini) je i učinila da očigledno i poskupi nabavka usluga autoosiguranja. Napravljena je analiza ponuda, gdje je lako uočeno da su vozila koja su imala manji procenat boniteta od onog koji se inače u praksi pretpostavlja (50%), imala i veću cijenu usluge osiguranja i registracije vozila. Činjenica je da ugovorni organ nije imao saznanje da će dodavanje tabele sa bonusima i poskupiti nabavku, tako da ugovorni organ nije ni mijenjao procijenjenu vrijednost. Zanima nas da li je bolje sada poništiti postupak i promijeniti procijenjenu vrijednost nabavke, s izvjesnom mogućnošću da se izabrani ponuđač žali na poništenje postupka ili predmet odmah poslati na Ured za razmatranje žalbi s obrazloženjem da se radi o komplikovanom i specifičnom predmetu nabavke gdje ugovorni organ nije imao saznanje da pojedinačni bonusi za vozila dovode do povećanja vrijednosti nabavke, ali u svakom slučaju ugovorni organ ima obezbijeđena sredstva i za cijenu od 11.000 KM? U dilemi smo i ne znamo kako bi Ured postupio bilo u slučaju da poništimo postupak pa da se izabrani ponuđač žali ili da odmah pošaljemo predmet na Ured, tj. da ga ne poništavamo.

Ponuđači popune kolone sa cijenama bez PDV-a, što je i obavezna kolona, ali imamo zahtjeva i potreba da upišu i jedinične cijene sa PDV-om. Dogode se greške prilikom upisa jediničnih cijene sa PDV, i to je dilema, da li možemo od ponuđača tražiti ispravke ovih jediničnih cijena sa PDV, putem dopisa, jer znamo da se jedinične cijene sa PDV ne smiju mijenjati i naravno da njih ne mijenjamo. Obrazac za cijenu ponuda je propisao šta minimalno sadrži obrazac za ponude, pa prema potrebama dodajemo kolone (zavisno od predmeta nabavke).

U pitanju je postupak po konkurentskom zahtjevu. Komisija je uočila da je ponuđač u aneksu 3 u obrascu za cijenu ponude – robe prilikom obračuna jediničnih cijena sa količinama napravio računarsku grešku, jer jedinične cijene pomnožene sa količinom ne odgovaraju iskazanoj vrijednosti u ovom slučaju u šest stavki, te time utiču i na ukupnu cijenu. Nisu velike vrijednosti, radi se o feninzima tipa 0,15 KM, ali je uočena greška. S obzirom da je u obrascu za cijenu ponude robe navedeno da će se, u slučaju razlika između jediničnih cijena i ukupnog iznosa, ispravka izvršiti u skladu sa jediničnim cijenama, da li mi tražimo od ponuđača da izvrši ispravku nekim pismenim aktom ili samo evidentiramo uočeno u zapisniku o ocjeni ponuda?

U otvorenom postupku javne nabavke informacionog podsistema za praćenje preventivnih aktivnosti, procijenjene vrijednosti 100.000 KM , javila su nam se dva ponuđača. Ponuda jednog od njih je 98.700 KM, a drugog 58.587 KM. Bodovala se samo cijena. U smislu tehničke i profesionalne sposobnosti, nismo dovoljno precizirali (sad vidimo da je greška) uslove, tako da je ponuđač koji nudi povoljniju cijenu dostavio potvrdu da je radio slične poslove (ne iste) u jednoj stomatološkoj ordinaciji za koju znamo da je mala i da ni blizu nije taj obim posla. Provjeravali smo i strukturu zaposlenih i zaključili da on ima samo jednog zaposlenog, ali mi to sve nismo naveli da tražimo. Stvar je u tome da naši informatičari imaju saznanja da on to ne može obaviti na način kako smo zamislili, a mi sada, pošto prilikom izrade TD to nisu naglasili, imamo problem. Da li možemo poništiti postupak i kako, ili tražiti dopunu dokumentacije zbog velike razlike u cijeni?

U TD je navedeno: „8.1.4 Ponuda se izrađuje na način da čini cjelinu i mora biti napisana neizbrisivom tintom. Ispravke u ponudi moraju biti izrađene na način da su vidljive i potvrđene potpisom ponuđača, uz navođenje datuma ispravke. Svi listovi ponude moraju biti čvrsto uvezani na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova, osim garantnih dokumenata. Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu biti uvezani, ponuđač obilježava nazivom i navodi u sadržaju ponude kao dio ponude. Sve strane ponude na kojima se nalazi tekst, ovjera dokumentacije i sl. moraju biti numerisane, na način da je vidljiv redni broj stranice, u skladu sa članom 8. stav (6) i (7) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponude. Ako ponuda sadrži štampanu literaturu, brošure, kataloge i sl. koji imaju izvorno numerisane brojeve, onda se ti dijelovi ponude ne moraju dodatno numerisati.“ Prema gore navedenom, ponuđači su bili u obavezi da upišu brojeve stranica na svaku stranicu na kojoj se nešto nalazili, općinska ovjera, tekst ili slično. Jedan od ponuđača je upisao brojeve stranica samo sa jedne strane, nije s obje, kako je traženo u TD. Da li je to dovoljno da bi se njihova ponuda odbacila kao neprihvatljiva?

Proveli smo otvoreni postupak javne nabavke (kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda). U prilogu je način na koji smo u tenderskoj dokumentaciji odredili bodovanje ponuda. Problem nam predstavlja to što je jedan ponuđač u svojoj ponudi datumski iskazao rok izvođenja radova, npr. 31. 8. 2017. godine, a ostali ponuđači su to iskazali u mjesecima. Kako da ocijenimo tu ponudu?