12.5. Mirno rješavanje sporova

PITANJE: Da li radnik može ako želi, podnijeti zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, kod izvanrednog otkaza, iako po Zakonu o radu ne mora?

PITANJE: Radnik je radio u firmi za registraciju vozila neprekidno po ugovoru na određeno dvije i po godine. Usmeno su poslodavac i radnik dogovorili isplatu nekih novčanih bonusa, koji nisu bili regulisani ugovorom o radu, i kada je radnik zatražio dogovorenu isplatu koju poslodavac nije uredno izvršavao, uslijedila je Odluka o raskidu ugovora. U odluci o raskidu ugovora od strane poslodavca je navedeno odbijanje izvršavanja zadataka i neažurnosti arhiviranja dokumentacije od strane radnika. Ugovor je zaključen za period do 31.07.2020. godine, a raskid ugovora je uslijedio sa 27.05.2020. godine, a otkazni rok počinje teći od 06.05.2020. godine. Radniku je omogućeno korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora. Na naprijed navedenu odluku, radnik je uložio Žalbu, i konstatovao da u Odluci nije navedena pouka o pravnom lijeku i da su prekršeni članovi 97, 101, 102 i 104. Zakona o radu. S obzirom, da ni jednom nije bilo pismenog upozorenja, koje je poslodavac radniku izrekao i upozorio na neizvršavanje zadataka, a navedenom odlukom je to konstatovano i zbog te odluke radnik gubi pravo na ostvarivanje prava na naknadu sa biroa koju bi imao pravo ostvariti što mu je na ovaj način to onemogućeno, da li ima osnova za tužbu po slijedećem: – Zakon o radu ne poznaje raskid ugovora o radu nego samo otkaz iz člana 96. stav 1; – Članom 97. stav 3. propisano pismeno upozorenje sa izjavom o namjeri otkaza; – Članom 101. propisano je da se omogući radniku da se izjasni. Imajući u vidu da sve naprijed navedeno nije ispoštovano od strane poslodavca, kakve su mogućnosti da radnik svoja prava ostvari sudskim putem ili da se prije pokretanja sudskog spora, pozove na mirno rješavanje u skladu sa odredbama Ugovora o radu.

PITANJE: Šta poslodavac mora navesti u odgovoru radniku na zaštitu zakonitosti? Mora li sadržati i obrazloženja koja su navedena u odluci o otkazu zbog teže povrede radne obaveze?

PITANJE: Kao sindikat poslali smo Vladi SBK naše zahtjeve za potpisivanja kolektivnog ugovora. Iste zahtjeve je vlada odbila i ponudila samo satnicu da se poveća za četiri feninga. Imali smo pregovore i nismo se dogovorili. Sindikat je poslije toga uputio zahtjev vladi da se provede postupak mirenja u roku od pet dana u kojem piše da ćemo stupiti u generalni štrajk jer su odbijeni naši zahtjevi i propali pregovori. Nismo odlučili vrijeme štrajka ni datum čekajući da se završi postupak mirenja pa nakon toga najaviti vrijeme i datum štrajka. U prilogu je naš zahtjev za postupak mirenja i obavijest Vlade. Molimo da nam date savjet jesmo li ispravno postupili i možemo li stupiti u štrajk, recimo, 15. 5. 2018. godine. Postupak mirenja ne bi trebalo da traje vječno

PITANJE: Presudom suda naloženo je da se radnik vrati na posao i da mu se isplate plate i zatezne kamate koje je tražio tužbom (plate za period od 4. mjeseca do 10. mjeseca 2015. godine). Kako je presuda postala pravosnažna 25. 10. 2016. godine, ova služba je postupila po istoj i isplatila sve što je bilo naloženo samom presudom. Kako je na taj način ostao neobuhvaćen period od 10. mjeseca 2015. do 11. mjeseca 2016. godine (radnik nije tužbenim zahtjevom obuhvatio ovaj period, pa samim tim isti nije obuhvaćen ni presudom suda), ova Služba je zaključila vansudsku nagodbu sa radnikom i isplatila istom plate za navedeni period, uvezala radni staž, ali je ostala sporna zatezna kamata. Sporna je zatezna kamata iz razloga što je u vrijeme zaključenja nagodbe stupila na snagu odredba Zakona kojom se regulira da se na sva potraživanja iz radnog odnosa obračunava se zatezna kamata po stopi od 0,2%. Da li je ova služba u obavezi da izvrši obračun zatezne kamate po stopi od 12% koja je vrijedila u vrijeme kada je radnik bio u nezaknitom otkazu ili će se obračunati po stopi od 0,2% koja trenutno vrijedi i u čijem vremenu se zaključuje vansudska nagodba za potraživanja koja nisu bila predmet sudskog spora?

PITANJE: Molimo za mišljenje/stav vezano za članove 114. i 116. Zakona o radu FBiH. Podnošenje zahtjeva za zaštitu prava je uslov za podnošenje tužbe pred nadležnim sudom. Da li radnik ima pravo izbora da podnese zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa ili zahtjev za mirno rješavanje spora? Da li je ispunjen uslov podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ukoliko je radnik podnio zahtjev za zaštitu prava mirnim putem i poslodavac isti ne usvoji u roku od 30 dana ili radnik mora prvo podnijeti zahtjev za zaštitu prava pa tek onda zahtijevati mirno rješavanje spora? Ukoliko poslodavac odbije zahtjev za zaštitu prava i radnik podnese zahtjev za mirno rješavanje spora, prekida li se rok za podnošenje tužbe za period dok poslodavac ne odluči o zahtjevu za mirno rješavanje spora, odnosno dok se ne okonča postupak mirnog rješavanja spora ili po okončanju postupka po zahtjevu radnika za mirno rješavanje spora rok ponovo počinje teći (novih 90 dana)? Npr. radnik podnese 15. 1. zahtjev za zaštitu prava i poslodavac odbije zahtjev 15. 2. od kada teče rok od 90 dana na podnošenje tužbe. Radnik podnese zahtjev za mirno rješavanje spora dana 12. 5. i poslodavac odbije podneseni zahtjev 20. 5. Da li od 20. 5. teče novi rok od 90 dana za podnošenje tužbe ili je radnik već u zakašnjenju za pokretanje tužbe pred nadležnim sudom?