2.4. Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu

PITANJE: Ako je radniku prestao radni odnos kod jednog poslodavca, nakon 10 godina neprekidnog rada, pa nakon 40 dana (u kojem periodu se nije prijavio na evidenciju nezaposlenih kod nadležne službe) zasnovan novi radni odnos, kod novog poslodavca, koji je potom prestao nakon mjesec dana rada, da li isti ima pravo na naknadu u slučaju nezaposlenosti ukoliko se u propisanom roku prijavi u evidenciju nezaposlenih osoba kod nadležne službe, i podnese zahtjev za ostvarivanje takve naknade? Odnosno, da li ima propisan neki rok između dva radna odnosa kod dva različita poslodavca, za koji se ima smatrati da prekida radno odnosa nije ni bilo kod ostvarivanja prava?

PITANJE: Ukoliko imamo osobu koja radi u jednom pravnom licu na određeno vrijeme, a potom pređe u drugo pravno lice također u radni odnos na određeno vrijeme, da li se u pogledu trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme, nastavlja računati period kod drugog pravnog lica, ukoliko su ta dva lica povezana ili počinje ispočetka. Primjer: Osoba radi u jednoj firmi 2 godine na određen period, a potom pređe u drugu firmu i radi također na određen period 1 godinu dana. Ukoliko su te dvije firme povezane (putem vlasnika/osnivača…), da li se taj period na određeno vrijeme nastavlja računati ili počinje ispočetka teći, odnosno da li je nakon godinu dana u drugoj firmi, osoba stekla pravo na neodređeno vrijeme?

PITANJE: Sticanje prava na godišnji odmor (član 48). Kada je u pitanju prekid između dva radna odnosa kod istog poslodavca, da li se na sticanje prava na godišnji odmor može primijeniti rok iz člana 23. tačka g. (vremensko razdoblje do 60 dana između ugovora o radu s istim poslodavcem ne smatra se prekidom radnog odnosa)?