24.2. Evidencija o radnom stažu, poseban staž, itd

PITANJE: Uposlenik je radio u drugoj firmi od 1979. do 1996. godine gdje se javljaju sljedeći problemi: U Uvjerenju o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji za uposlenika u dijelu Podaci o osiguranju (Prijava/odjava) navedeno je prvo uposlenje od 12.6.1984. (u dijelu Podaci o plati i stažu osiguranja i naknadama od ovog datuma uplaćen je staž). Međutim, u Podacima o plati i stažu osiguranja i naknadama navedno je da su uplaćeni neto doprinosi od 19.1.0.1979. do 31.12.1982 a ovaj dio nema Podaci o osiguranju (Prijava/odjava) Uposlenik nema originalnu radnu knjižicu a firma je likvidirana 2015 godine, u duplikatu je navedeno kao i gore. Na koji način uposlenik dokazuje ovaj staž? Računa li mu se ovaj uplaćeni staž bez prijave i odjave u staž? Kod nas radi od 1996 godine i sve je uredno uplaćeno?

PITANJE: Da li se staž proveden u ratu može priznati kao prethodni staž na osnovu kojeg uposlenik ima uvećanje plaće za 0,4% predviđeno našim Pravilnikom o radu. Djelatnik ima 2 godine ratnog staža, koji je u radnoj knjižici naveden u duplom iznosu, znači 4 godine. Ukoliko ima pravo na povećanje plaće za taj ratni staž, računa li se za period 2 ili 4 godine.

PITANJE: Da li se staž proveden u ratu može priznati kao prethodni staž na osnovu kojeg uposlenik ima uvećanje plaće za 0,4% predviđeno našim Pravilnikom o radu. Djelatnik ima 2 godine ratnog staža, koji je u radnoj knjižici naveden u duplom iznosu, znači 4 godine. Ukoliko ima pravo na povećanje plaće za taj ratni staž, računa li se za period 2 ili 4 godine.

PITANJE: Obzirom da su neki radnici u Preduzeću dali izjave da nisu saglasni da im se poseban staž računa u penzijski staž, molim Vas da nam dostavite mišljenje da li isti radnici neće uživati ni prava po osnovu dodatnih dana prilikom izdavanja rješenja za godišnji odmor?

PITANJE: Radnik je dobio otkaz ugovora o radu te je odjavljen sa 12.4.23., ispravka odjave PU desilo se 19.4.23. U tom periodu radnik je bio na bolovanju te je isti dostavio i doznaku o bolovanju sa 12.04.23. Plata za taj mjesec je obračunata i isplaćena od 1. do 12.04 23. (bolovanje), a od 12 do 19.04.23. je obračunata plata (bolovanje koje nije opravdano doznakom). Nije isplaćena iz razloga jer za taj period radnik nije imao pokriće (bolovanje, GO, plaćeno odsustvo i sl.), pa nas, shodno gore navedenom, interesuje da li smo radniku za period od 12. do 19.04.23. dužni uplatiti doprinose iako mu nismo isplatili neto platu za tih par dana

PITANJE: Ustanova je raspisala javni oglas gdje je za posebne uslove traženo Uvjerenje o radnom stažu iz PIO/MIO zajedno sa potvrdom o tumačenju šifre iz kojeg se vidi da li je kandidat radio sa odgovarajućom stručnom spremom za koje se traži radno iskustvo ili iz Porezne uprave FBiH (ugovor o radu, ugovor o djelu, kopija radne knjižice ugovor o volontiranju i slično nisu odgovarajući dokazi da je kandidat ostvario potrebno radno iskustvo). Međutim jedan od kandidata je dostavio Potvrdu poslodavca iz koje se vidi da je radio na poslovima službenika za javne nabavke. Većina članova komisije je ocijenila njegov dokaz ispravnim dok je .jedan član ocijenio da taj dokaz nije u skladu sa raspisanim Javnim oglasom. Direktoru je dostavljena lista uspješnih kandidata međutim, direktor ne želi da potpiše odluku o izboru kandidata jer smatra da kandidat nije ispunio traženi uslov. Ko je u pravu direktor ili komisija kako ispravno postupiti u datoj situaciji?

PITANJE: Da li se porodiljno bolovanje uračunava u radni staž uposlenika? Naime, uposlenica – državni službenik u Općinskom sudu se nalazi u radnom odnosu 4 godine od kojih je dvije godine provela na porodiljnom bolovanju. Nakon provedenih 3 godine na poslovima stručnog saradnika, ista ispunjava uslove da je poslodavac unaprijedi na poziciju višeg stručnog saradnika. Međutim, poslodavac je sada u dilemi da li ista ispunjava uslove za unapređenje jer se nalazila 2 godine na porodiljnom odsustvu. Ista dilema se javlja i za uposlenika koji se nalazi na bolovanju preko 42 dana, jer smo došli do saznanja da PIO/MIO prilikom računanja radnog staža uposlenika, ne priznaje radni staž u periodu kad se uposlenik nalazio na bolovanju preko 42 dana.

PITANJE: Uplata staža osiguranja u uvećanom trajanju za vrijeme trajanja suspenzije, mirovne misije i bolovanja Zakonom o policijskim službenicima Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik USK”, broj: 14/06, 5/08, 3/14 i 31/18) u članu 104. propisano je da se policijskim službenicima svakih efektivno provedenih 12 mjeseci na poslovima i zadaćama računa kao 16 mjeseci staža osiguranja. Postupajući po tada važećoj odredbi člana 91. stav (2) Zakona o penzijsko i invalidskom osiguranju (“Službene novine FBiH”, br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12), Vlada Unsko-sanskog kantona je donijela odluke o utvrđivanju radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža (odluke su objavljene u Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona, broj: 4/12 i 24/12). Ovim odlukama nigdje nije propisano da se policijskim službenicima koji su na bolovanju, suspenziji, mirovnoj misiji ili po nekom drugom osnovu odsustvuju iz službe neće uplaćivati doprinos na ime staža osiguranja sa uvećanim trajanjem (beneficija). Navedene odluke su još uvjek na snazi. Mirovna misija je regulisana Zakonom o učešću pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, policijskih službenika, državnih službenika i ostalih zaposlenika u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima (“Službeni glasnik BiH”, broj: 14/05) i Pravilnikom o postupku upućivanja pripadnika policijskih službi u Bosni i Hercegovini u operacije podrške miru i druge aktivnosti u inostranstvu, izboru i obuci, pravima, obavezama odgovornostima, postupanju pripadnika policijskih službi tokom trajanja operacije podrške miru i po povratku iz operacije podrške miru, o pravima, obavezama i odgovornostima komandanta kontingenta (“Službeni glasnik BiH”, broj: 93/06). Za vrijeme trajanja mirovne misije, policijski službenik je na plaćenom odsustvu. Iz odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine F BiH”, broj: 13/18 i 90/21), Zakona o doprinosima Federacije F BiH (“Službene novine F BiH”, broj: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 10/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18), kao i odredbi gore navedenih propisa, proizilazi da je staž osiguranja u uvećanom trajanju vezan za radno mjesto na koje je raspoređen policijski službenik, a ne za prisustvo na radu, jer to nije pravo koje se veže isključivo za rad (naknada za prevoz, topli obrok, regres), nego se radi o pravu-doprinosu na plaću po osnovu radnog mjesta na koje je raspoređen policijski službenik. S obzirom da se javljaju različita mišljenja i dileme koje se odnose na uplatu staža osiguranja u uvećanom trajanju naše ključno pitanje je: – da li je poslodavac obavezan da policijskom službeniku koji je na suspenziji, mirovnoj misiji i bolovanju uplaćivati staž osiguranja u uvećanom trajanju i – da li je poslodavac dužan da za ove policijske službenike izvrši promjenu u Jedinstvenom sistemu putem obrasca JS3100, odnosno da se umjesto 12/16 izvrši ispravka na 12. Trenutno imamo problem kod policijskog službenika koji je u periodu od 14.01.2013. godine do 31.05.2023. godine, zbog vođenja krivičnog postupka bio na suspenziji. Isti je oslobođen i vraćen na posao. Nadoknada njegove plaće nije sporna i ovo pravo mu je zagarantovano članom 115. Zakona o policijskim službenicima kojim je propisano: „(1) Tokom suspenzije iz policijskog organa policijski službenik ima pravo na 70 % od svoje plaće. U posebnim slučajevima, kada ima porodicu koju izdržava, policijski službenik ima pravo na 85 % od svoje plaće. (2) Policijski službenik ima pravo na punu nadoknadu svoje plaće i druga prava po osnovu rada ako se utvrdi da nije odgovoran za težu povredu službene dužnosti niti za činjene krivičnih djela“. Međutim, kada je u pitanju uplata staža osiguranja u uvećanom trajanju, u konkretnom slučaju, Ministarstvo finansija USK-a, je Upravi policije MUP-a USK-a postavilo je sljedeće pitanje: – da li će se isplata razlike plaće obračunati i isplatiti sa ili bez obračuna staža osiguranja u uvećanom trajanju za vrijeme trajanja suspenzije i – ako će se obračunavati za koji period će se obračunavati i isplaćivati sa obračunom staža osiguranja u uvećanom trajanju, a za koji period neće.

PITANJE: Namještenik hoće da uzme posebni vojni staž i da podnese zahtjev za penzionisanje. Na koje sve odredbe da se pozovem i kako da nazovem to rješenje? Rješenje o prestanku radnog odnosa ali zbog čega? Kad ne ispunjava normalne uslove rada što se traže zakonom o namještenicima? Da li da naglašava da je prihvatio posebni staž u obrazloženju? O čemu trebamo voditi računa?

PITANJE: Ukoliko na uvjerenju o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji PIO/MIO u dijelu Podaci o osiguranju (prijava/odjava) imamo jedan period od 14/10/2016 do 19/02/2019, A u donjoj tabeli Podaci o plati, stažu osiguranja i naknadama su navedeni sljedeći periodi: 14/10/2016-31/12/2016 – 01/01/2017-31/12/2017 – 01/01/2019-19/02/2019, odnosno nisu prikazane uplate za 2018 godinu, šta to znači? Koji period na uvjerenju mi kao firma uzimamo u obzir kada hoćemo utvrditi trajanje radnog odnosa do zaposlenja kod poslodavca?

PITANJE: Ako primamo u radni odnos radnika od 55 godina ili više, a koji bi nakon određenog vremena mogao steći uslove za odlazak u penziju dok je u našoj firmi, a koji je ranije radio i u FBiH i u RS i u SFRJ, koje dokumente nam treba sve dostaviti kao dokaz o tom radnom stažu, da li je moguće da RS i FBIH na primjer nemaju povezane sisteme i da mora tražiti uvjerenja iz jednog i drugog entiteta? To sve kako bismo bili sigurni da smo prije svega unijeli ispravan period trajanja radnog odnosa do zaposlenja kod poslodavca i na kraju kako bismo uzeli sve u obzir za računanje staža da bi se stekli uslovi za odlazak u penziju.

PITANJE: U Evidenciji uposlenih radnika, odnosno matičnoj evidenciji radnika u obliku knjige koju je svaka firma dužna voditi, traže se podaci o Trajanju radnog odnosa do zaposlenja kod poslodavca i Penzioni staž do početka rada kod poslodavca. Koja je razlika između ovih pojmova i koji su dokumenti osnova za upis u ovim rubrikama, šta nam radnici trebaju dostaviti da bismo ispravno popunili ova polja?

PITANJE: Kako u praksi funkcioniše ostvarivanje prava uposlenika po osnovu plaćenih doprinosa za kategorije lica koje su bile angažovane po ugovoru o djelu, a potom, u postupku kontrole PUFBiH nametne obavezu plaćanja punih poreza i doprinosa? Pogotovo ako je npr. riječ o 2015. godini? Da li je i takva uplata vidljiva na kartici u PIO/MIO te da li se računa staž fizičkog lica (obzirom da nije bilo prijave-odjave radnika u tom periodu nego je isto naknadno utvrđeno u kontroli)

PITANJE: Utvrđivanje uvjeta za prestanak radnog odnosa uposlenika (npr. kada postoje uredne prijave i odjave, a nedostaju određene uplate od strane ranijeg poslodavca).

PITANJE: Da li je poslodavac dužan uplatiti doprinose i za periode 1992-1995 u slučaju kada je pravni sljedbenik? Da li je poslodavac dužan uplatiti doprinose i za periode poslije 23.12.1995. i dio 1996. a za što postoje uredne prijave i odjave?

PITANJE: Na prestanku Ugovora o radu, referent napiše npr. 62. god života, 40 godina staža osiguranja, a taj staž nije uplaćen kompletan, mislim doprinosi uplaćeni za 38 godina. Referent se potpiše da je donio taj prestanak, time stiče punu odgovornost za taj prestanak. Radnik koji je dobi prestanak tuži i radnik dobije parnicu, i tada je referent kriv što je radnika poslao u penziju jer nije imao uplaćene sve doprinose. Imala sam taj slučaj i još uvijek ima dilemu kako postupiti?

PITANJE: Dana 28.09.2023.godine, jedan naš uposlenik navršava 40 godina staža osiguranja, u koji je uključen i poseban staž po osnovu pripadnosti Armiji RBiH (u dvostrukom trajanju). Takođe imenovani 03.09.2023.godine navršava tačno 61 godinu života i ulazi u 62. godinu, dakle prije ispunjenja uslova po osnovu staža, ulazi u 62. godinu života. Pitanje je ispunjava li imenovani uslove za odlazak u starosnu penziju (puna penzija), odnosno mora li imati tačno 62 navršene godine života (ušao u 63) ili je dovoljno što je ušao u 62 godinu života.

PITANJE: Da li radnici koji su dali pismenu saglasnost za uračunavanje posebnog staža iz člana 36. Zakona o PIO u penzijski staž kao poseban staž u dvostrukom trajanju po članu 38. Zakona o PIO i isti upisali u evidenciju aktivnih osiguranika su dužni po članu 2. Zakona o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ( Službene novine broj 13/18, 90/21) sa navršenih 40 godina penzijskog staža i navršenih 58 godina života otići u starosnu penziju. Članom 2. Zakona o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđeno je: član 144. mijenja se i glasi: Osiguraniku koji ima navršeno 40 godina penzijskog staža starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. Zakona snižava se za ukupni priznati posebni staž u dvostrukom trajanju ne više od 58 godina života.

PITANJE: Da li radna obveza za vrijeme rata u razdoblju od 9.3. 1993 godine do 17.5.1993. godine o (nešto više od 2 mjeseca) o kojoj postoji Rješenje da se radi o radnoj obvezi, ulazi u poseban staž prilikom umirovljenja radnika ?

PITANJE: Molim Vas za pojašnjenje primjene člana 36. Zakona o PIO (posebni staž) na konkretnom slučaju: 1. Radi se o namješteniku u federalnom organu državne službe. Uposlenik je do sada ostvario staž osiguranja u trajanju od 37 godina i 6 mjeseci; uposlenik ima 62 godine; poslodavcu dostavlja izjavu kojom daje saglasnost za uračunavanje posebnog staža u penzijski staž i dostavlja uvjerenje da je bio pripadnik Armije BiH 1 godinu i 8 mjeseci (jun 92. – februar 94.); Podatak o učešću u Armiji nije upisao u „listing“ PIO-a. U odnosu na gornje činjenice: a. Da li se penzijski staž računa kao 37g./6mj. + 3g./4mj. čime je, u ovom trenutku navršio 40 godina penzijskog staža – odnosno donosimo mu rješenje o prestanku rada zbog ostvarivanja prava za penziju? b. Da li činjenica da podatak da je bio pripadnik Armije nije evidentirao u listingu PIOa, prilikom predaje zahtjeva za penziju PIOu može uposleniku napraviti problem, budući da PIO ima evidentiran podatak isključivo o 37g./6mj.? ili je navedeno lična odgovornost uposlenika da prilikom predaje zahtjeva za penziju PIOu dostavi im i uvjerenje o učešću u Armiji? c. Da li će naš namještenik u gornjem slučaju imati pravo na punu penziju? 2. Neovisno od gornjeg konkretnog slučaja – ako uposlenik dostavi izjavu da daje saglasnost da mu se posebni staž uračuna u penzijski staž i na osnovu toga mu poslodavac uveća i obračun minulog rada, šta u slučaju kada uposlenik promijeni poslodavca i novom poslodavcu ne dostavu takvu izjavu – (dakle poslodavac je imao dodatno novčano davanje na ime uvećanog minulog rada), da li se ovdje radi o zloupotrebi prava od strane uposlenika? Da li je postojeći poslodavac, da bi se izbjegla zloupotreba, obavezan izjavu radnika (koja bi u ovim slučajevima morala biti neopoziva) dostaviti novom poslodavcu (naravno ako imamo saznanje o tome)?

PITANJE: Da li radnici koji su da li naknadno dali izjavu odnosno odustali od korištenja posebnog staža- u dvostrukom trajanju za vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu BiH u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine trebaju vratite benefite – procenat minulog rada na plaću koju su radnici koristili po osnovu upisanog posebnog staža.

PITANJE: Za pojašnjenje vezano za odlazak u penziju kod državnih službenika FBiH. Naime, državni službenik podnosi zahtjev za uračunavanje minulog rada za period učešća u OS RBH. Znamo da je potrebna suglasnost za upis vojnog staža u penzijski staž. Da li prilikom davanja suglasnosti na obračun minuloga rada moramo tražiti i upis istog kod FZ PIO/MIO? Pitanje glasi: Kod odlaska u penziju državnih službenika po osnovu člana 51 tč. b Zakona o državnoj službi FBiH, da li se treba tražiti upisani vojni staž s obzirom da je imao obračunat minulog rad na isti ili se bez obzira na upis ide u penziju po osnovu staža osiguranja (člana 51 tč. b. Zakona o državnoj službi FBiH).

PITANJE: Da li radnici koji su upisali u penzijski staž kao poseban staž u dvostrukom trajanju vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u odbrani BiH u periodu od 18.09.1991 godine do 23.12.1995 godine moraju ići u penziju sa navršenih 40 godina penzijskog staža i da li postoji mogućnost vraćanja benefita – procenta minulog rada na plaću koju su radnici koristili po osnovu upisanog posebnog staža, a koji ne koriste u svrhu penzionisanja.

PITANJE: Da li i po kom osnovu mogu penzionisati radnika koji ima npr. 36 god staža osiguranja i 4 godine Vojske Armije RBiH. Da li se vojska računa duplo ako može pomoć?

PITANJE: Lice je bilo radnik firme (koje trenutno nema u sudskom registru privrednih društava), u periodu od 06.12.2001. do 18.11.2002. sa urednim prijavno-odjavnim segmentom, ali bez pripadajućih uplata za period od 01.01.-18.11.2002. Kako trenutni Poslodavac treba da postupi vezano za navedeni period u smislu penzionisanja radnika? Da li postoji obaveza Poslodavca da to riješi ili je obaveza na radniku (i ako jeste na koji način da se izvrše nedostajuće uplate)?

PITANJE: Molimo vas da nas obavijestite da li smo u obavezi platiti doprinose za naše radnike koji su u periodu1992 do 1995 godina bili pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine odnosno Hrvatskog vijeća odbrane i organa unutrašnjih poslova saglasno propisima koji su se odnosili na njih prije stupanja na snagu novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH („Službene novine Federacije BiH „broj 13/18 i 90/21) koji su upisali u penzijski staž kao poseban staž u dvostrukom trajanju vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u odbrani u periodu od 18.09.1991 godine do 23.12.1995. godine u skladu sa propisima o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž. Članom 36. stav 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH predviđeno je da se u budžetu Federacije osiguravaju sredstva za pokriće dijela visine penzije po osnovu priznatog staža iz stava1 ovog člana i to za penzije ostvarene po zakonu. Članom 129. stav 1. tačka b Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH predviđeno je da Federacija iz budžeta u skladu sa finansijskim mogućnostima obezbjeđuje nosiocu osiguranja sredstva za pokriće obaveza nastalih po osnovu prava ostvarenih na osnovu posebnog staža iz člana 36. ovog zakona. Molimo vas da nas o navedenom obavijestite u što kraćem roku jer imamo radnike koji su stekli uslove za penziju i bili pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine odnosno Hrvatskog vijeća odbrane i organa unutrašnjih poslova periodu 1992 do 1995 godina, ali im nisu uplaćeni doprinosi za staž za gore navedeni period – 1992- 1995 godina pa nam je neophodno da o navedenom donesemo odgovarajuću odluku. Napominjemo vam da su radnici stekli uslove za penziju i bez upisa posebnog staža osiguranja odnosno navršili su 40 godina staža osiguranja bez posebnog staža odnosno 65 godina života i 15 godina staža osiguranja.

PITANJE: Da li se može penzionisati čovjek koji ima 40 godina radnog staža ili se mora voditi računa o tome koliko su mu godina uplaćivani doprinosi?

PITANJE: Uposlenik koji želi da pređe u naše društvo ne može dobiti potvrdu o stažu od trenutnog poslodavca, pa nas zanima kojim Zakonom je regulisano izdavanje iste. Da li postoji mogućnost osporavanja izdavanja potvrde o radnom stažu od trenutnog poslodavca ?

PITANJE: Da li se priznaje radni staž stečen u drugim državama, u Bosni i Hercegovini radi obračuna minulog radnog staža.

PITANJE: Ako radnik ima 33 godine staža osiguranja (staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) da li se radniku može u staž osiguranja u obzir uzeti vrijeme koje je proveo u pripremama za odbranu odnosno u odbrani BiH u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine, kao poseban staž, s obzirom da radnik nije bio odjavljen s osiguranja, a u cilju ostvarivanja prava po članu 64 Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u F BiH („Sl. novine Federacije“ broj 39/22)?